Jeruzalem je danas sveti grad čak triju vjera: židovstva, kršćanstva i islama. U vrijeme križarskih ratova bio je u središtu borbi između kršćana i muslimana. Tijekom Prvoga križarskog rata osvojila ga je križarska vojska i osnovano je Jeruzalemsko Kraljevstvo. Egipatski sultan Saladin uspio je vratiti Jeruzalem u ruke muslimana 88 godina kasnije.

Saladin je odrastao u Siriji, ali je zahvaljujući svojim vojnim sposobnostima postao egipatski sultan. Pokazao je da zna uspješno upravljati državom:

• unaprijedio je egipatsko gospodarstvo
• izgradio je škole po cijelome Egiptu
• pozivao je strane znanstvenike u Egipat
• osnovao je pravni fakultet u Aleksandriji.

Posebno poštovanje vjernika stekao je zbog novčane pomoći hodočasnicima koji su ispunjavali svoju obvezu da jednom u životu odu u Meku. Ojačavši svoju vlast u Egiptu, umiješao se u sukob oko prijestolja u Siriji. Zahvaljujući moći egipatske vojske i države, Saladin je postao kraljem Sirije i tako ujedinio velik broj muslimanskih vjernika pod svojom vlašću.

Prisjeti se pet stupova islama. Dok pomaže hodočasnicima koji žele stići u Meku, koju osobnu vjersku obvezu Saladin ispunjava?

Povjesničar John Davenport u knjizi Saladin piše kako je došlo do sukoba Saladina s križarima:

Nikad zadovoljni svojim značajnim uporištem u Svetoj zemlji, Europljani su neprestano maltretirali i napadali svoje susjede muslimane, nasumce napadajući sela i karavane, ubadujući poput roja borbenih osa. Križari su godinama “zujali”duž islamske zapadne granice, a većina muslimana odavno se navikla na kršćansku prisutnost. Ali Saladin je bio iznimka. Nikad se nije pomirio s podjelom Palestine. Ustvari, veselio se ratu koji bi taj problem riješio zauvijek.

Zašto autor uspoređuje križare s rojem osa?

Nakon osvajanja Jeruzalema Saladin nije dozvolio da se ponovi krvoproliće koje su počinili križari 88 godina ranije. Neki njegovi suradnici predlagali su uništenje crkve Svetoga groba, ali Saladin je poduzeo posebne mjere da se crkva očuva te je njezine ključeve povjerio jednoj od najuglednijih muslimanskih obitelji u Jeruzaelmu. Pripadnici te obitelji čuvaju ključeve crkve Svetoga groba do danas. Nakon Bitke kod Hatina križarske vojske iz cijele Europe krenule su u Svetu Zemlju i uskoro je započeo Treći križarski rat. Tijek toga rata pratili smo u prethodnoj jedinici. Nakon završetka rata jedan od najvažnijih uvjeta mira bio je slobodan ulazak u Jeruzalem kršćanskim hodočasnicima. Saladin je na taj uvjet pristao. U zapisima europskih pisaca koji su nastali u vrijeme Trećega križarskog rata navode se neki neobični Saladinovi postupci zbog čega su ga Europljani smatrali vitezom vrijednim najvećega poštovanja.