Uvod

Jesi li na satu likovne kulture već probao/probala napraviti otisak linoreza? Ili barem na gumicu za brisanje napisao/napisala svoje inicijale i otisnuo/otisnula ih u bilježnicu? Takva vrsta tiska postojala je od staroga vijeka. No njegovo korištenje za tisak knjiga vremenski nije bilo isplativo. Stoga su mnogi majstori pokušali pronaći novi način tiska.

Tisak pomičnim slovima

Kineski izumitelj Bì Shēng [bi šeng] je u 11. stoljeću prvi eksperimentirao s tiskom s pomičnim slovima. Jedan set slova izradio je od keramike, a drugi od drva. Otisnuo je nekoliko izdanja, ali takva vrsta tiska se nije proširila. Jedan od razloga je što ostisak slova s keramike ili s drva nije bilo precizan. Drugi je razlog što kineska abeceda ima tisuće znakova. Do kraja osnovnoškolskoga obrazovanja današnji kineski učenici nauče 2136 znakova. Stoljeće kasnije u Kini i Koreji su uz pomoć brončanih slova tiskali novčanice i službene dokumente.

Gutenbergov doprinos

Povjesničari nemaju jedinstven stav prema pojavi tiska s pomičnim slovima u Europi. Mnogi zagovaraju ideju da je ta ideja stigla u trgovačkoj razmjeni Kine i Europe. Bez obzira na to izuzetno važnu ulogu u povijesti tiska ima njemački zlatar Johannes Gutenberg.

Gutenberg je tisak svojega prvog velikog izdanja pripremao gotovo 20 godina. Tisak Biblije vjerojatno je odradio između 1452. i 1455. godine. Slova je izradio od mješavine olova, kositra i antimona. Takav je sastav uglavnom ostao do pojave digitalnoga tiska. Danas je sačuvano 48 primjeraka Gutenbergove Biblije.

Papa Pio II. je u pismo kardinalu Carvajalu u ožujku 1455. godine napisao:

Sve što mi je pisano o čudesnom čovjeku viđenom u Frankfurtu je istina. Nisam vidio kompletirane Biblije već samo dijelove biblijskih knjiga. Pismo je vrlo uredno i čitko, uopće ga nije teško slijediti – Vaša milost će moći čitati bez ikakvoga truda i doista bez naočala.

Širenje tiskanih izdanja

Tiskane knjige se smatraju izdanjima koja imaju više od 49 stranica. Izvor podataka: Buringh, E., van Zanden, J. L. 2009. Charting the “Rise of the West”: Manuscripts and Printed Books in Europe, A Long-Term Perspective from the Sixth through Eighteenth Centuries. The Journal of Economic History, Vol. 69, No. 2, 409–445

Tiskarski stroj s pomičnim slovima imao je velik utjecaj na razvoj moderne Europe. Dio povjesničara smatra da je upravo taj izum početak modernoga doba. Tisak je postao brži i jeftiniji. Knjige su postale jeftinije i izdavale su se u većemu broju. Količina tiskanih materijala se umnožila tijekom reformacije kad su protestantski i katolički propovjednici koristi tisak kako bi širili svoje ideje putem letaka i raznovrsnih knjižica. Tijekom renesanse centar tiska preselio se na prostor Italije i ponajviše u Veneciju. Širenjem knjiga više je ljudi naučilo čitati i stjecati raznovrsno obrazovanje.

Kakve su dugotrajne posljedice Gutenbergova izuma tiskarskoga stroja?

Gutenbergov tiskarski stroj

Uvod

Jesi li na satu likovne kulture već probao/probala napraviti otisak linoreza? Ili barem na gumicu za brisanje napisao/napisala svoje inicijale i otisnuo/otisnula ih u bilježnicu? Takva vrsta tiska postojala je od staroga vijeka. No njegovo korištenje za tisak knjiga vremenski nije bilo isplativo. Stoga su mnogi majstori pokušali pronaći novi način tiska.

Tisak pomičnim slovima

Kineski izumitelj Bì Shēng [bi šeng] je u 11. stoljeću prvi eksperimentirao s tiskom s pomičnim slovima. Jedan set slova izradio je od keramike, a drugi od drva. Otisnuo je nekoliko izdanja, ali takva vrsta tiska se nije proširila. Jedan od razloga je što ostisak slova s keramike ili s drva nije bilo precizan. Drugi je razlog što kineska abeceda ima tisuće znakova. Do kraja osnovnoškolskoga obrazovanja današnji kineski učenici nauče 2136 znakova. Stoljeće kasnije u Kini i Koreji su uz pomoć brončanih slova tiskali novčanice i službene dokumente.

Gutenbergov doprinos

Povjesničari nemaju jedinstven stav prema pojavi tiska s pomičnim slovima u Europi. Mnogi zagovaraju ideju da je ta ideja stigla u trgovačkoj razmjeni Kine i Europe. Bez obzira na to izuzetno važnu ulogu u povijesti tiska ima njemački zlatar Johannes Gutenberg.

Gutenberg je tisak svojega prvog velikog izdanja pripremao gotovo 20 godina. Tisak Biblije vjerojatno je odradio između 1452. i 1455. godine. Slova je izradio od mješavine olova, kositra i antimona. Takav je sastav uglavnom ostao do pojave digitalnoga tiska. Danas je sačuvano 48 primjeraka Gutenbergove Biblije.

Papa Pio II. je u pismo kardinalu Carvajalu u ožujku 1455. godine napisao:

Sve što mi je pisano o čudesnom čovjeku viđenom u Frankfurtu je istina. Nisam vidio kompletirane Biblije već samo dijelove biblijskih knjiga. Pismo je vrlo uredno i čitko, uopće ga nije teško slijediti – Vaša milost će moći čitati bez ikakvoga truda i doista bez naočala.

Širenje tiskanih izdanja

Tiskane knjige se smatraju izdanjima koja imaju više od 49 stranica. Izvor podataka: Buringh, E., van Zanden, J. L. 2009. Charting the “Rise of the West”: Manuscripts and Printed Books in Europe, A Long-Term Perspective from the Sixth through Eighteenth Centuries. The Journal of Economic History, Vol. 69, No. 2, 409–445

Tiskarski stroj s pomičnim slovima imao je velik utjecaj na razvoj moderne Europe. Dio povjesničara smatra da je upravo taj izum početak modernoga doba. Tisak je postao brži i jeftiniji. Knjige su postale jeftinije i izdavale su se u većemu broju. Količina tiskanih materijala se umnožila tijekom reformacije kad su protestantski i katolički propovjednici koristi tisak kako bi širili svoje ideje putem letaka i raznovrsnih knjižica. Tijekom renesanse centar tiska preselio se na prostor Italije i ponajviše u Veneciju. Širenjem knjiga više je ljudi naučilo čitati i stjecati raznovrsno obrazovanje.

Kakve su dugotrajne posljedice Gutenbergova izuma tiskarskoga stroja?