Civilizacija Asteka

Istraži

Koliko stanovnika ima mjesto u kojemu živiš? Istraži koliko hrvatskih gradova ima više od 200 000 stanovnika. Pritom ti mogu pomoći podatci Popisa stanovništa iz 2011. godine.

Asteci su (kao i svi narodi pretkolumbovske Amerike) bili mnogobošci. U njihovome panteonu ističu se dva glavna boga koji su imali hramove na vrhu piramide Velikoga hrama u središtu Tenochititlana. To su bogovi Huitzilopochtli [uicilopočtli] i Tlaloc [tlalok].

U nastavku pogledaj prikaz i opise ostalih važnijih astečkih bogova.

Konkvistadori i Asteci

Španjolski konkvistadori došli su u kontakt s plemenima Srednje Amerike oko 1517. godine. Njihovu pažnju je privukao zlatan nakit kojim su se kitili podanici astečkoga vladara Montezume II. Ubrzo se skupilo 11 brodova, 500 vojnika i 100 mornara koji su s Kube krenuli u današnji Meksiko. Vodio ih je Hernando Cortes [kortez]. Montezuma je na vijest o iskrcavanju odlučio da neće podići vojsku, nego da će poslati poklone. Cortes je dobio svečanu odjeću, zlatni disk u obliku sunca i još veći srebrni koji predstavlja mjesec. Pokloni su primljeni sa zahvalnošću, ali su samo pojačali pohlepu konkvistadora. Neki povjesničari smatraju da Montezuma nije ozbiljno shvatio opasnost koja je prijetila njegovoj državi. Drugi pak vjeruju da je itekako shvaćao da se ne može suprotstaviti vojnoj moći konkvistadora.

Civilizacija Asteka

Pogledaj 3D animaciju i odgovori na pitanja.

Istraži

Koliko stanovnika ima mjesto u kojemu živiš? Istraži koliko hrvatskih gradova ima više od 200 000 stanovnika. Pritom ti mogu pomoći podatci Popisa stanovništa iz 2021. godine.

Astečka vjerovanja

Asteci su (kao i svi narodi pretkolumbovske Amerike) bili mnogobošci. U njihovome panteonu ističu se dva glavna boga koji su imali hramove na vrhu piramide Velikoga hrama u središtu Tenochititlana. To su bogovi Huitzilopochtli [uicilopočtli] i Tlaloc [tlalok].

U nastavku pogledaj prikaz i opise ostalih važnijih astečkih bogova.

Konkvistadori i Asteci

Španjolski konkvistadori došli su u kontakt s plemenima Srednje Amerike oko 1517. godine. Njihovu pažnju je privukao zlatan nakit kojim su se kitili podanici astečkoga vladara Montezume II. Ubrzo se skupilo 11 brodova, 500 vojnika i 100 mornara koji su s Kube krenuli u današnji Meksiko. Vodio ih je Hernando Cortes [kortez]. Montezuma je na vijest o iskrcavanju odlučio da neće podići vojsku, nego da će poslati poklone. Cortes je dobio svečanu odjeću, zlatni disk u obliku sunca i još veći srebrni koji predstavlja mjesec. Pokloni su primljeni sa zahvalnošću, ali su samo pojačali pohlepu konkvistadora. Neki povjesničari smatraju da Montezuma nije ozbiljno shvatio opasnost koja je prijetila njegovoj državi. Drugi pak vjeruju da je itekako shvaćao da se ne može suprotstaviti vojnoj moći konkvistadora.

Pad Tenochtitlana

Kviz ponavljanja