Čokolada

Čokolada - piće bogova

Riječ čokolada nastaje od azteške riječi xocolatl, što znači gorka voda. Maje i Azteci među prvim su narodima koji su kuhanjem i mljevenjem zrna kakaa te dodavanjem vode dobivali čokoladni napitak. Kakao je gorkastoga okusa, a kako u to vrijeme nisu koristili šećer, gorčinu su ublažavali dodavanjem meda i različitih začina (npr. čili papričice i vanilije). Maje i Azteci vjerovali su da je čokolada izvor mudrosti i moći pa su je nosili kao poklon kralju i prinosili bogovima u vrijeme vjerskih svečanosti. Također su zrna kakaa koristili kao sredstvo plaćanja poreza ili za razmjenu robe.

Jose de Acosta, španjolski misionar, koji je živio u Peruu i Meksiku u 16. st., zabilježio je o korištenju kakaa:

To je piće koje se jako cijeni među Indijancima koji njime časte ugledne goste koji prolaze njihovom zemljom. Španjolci, muškarci i žene, koji su već upoznali ovu zemlju, vrlo su pohlepni za čokoladom. Kažu da je prave na različite načine, neke vruće, hladne i neke umjerene i stavljaju u njih puno tog “čilija”; od toga prave pastu za koju kažu da je dobra za želudac i protiv  .

Prikaz tradicionalne izrade čokoladnog napitka.

Čokolada se širi Europom

Smatra se da je Kristofor Kolumbo prvi Europljanin koji donosi kakao zrna u Europu, ali ne i metodu spravljanja čokoladnoga napitka. Tek nakon osvajanja azteškoga carstva, španjolski istraživač i konkvistador Hernan Cortes početkom 16. st. vraća se na dvor Karla V., španjolskoga kralja, s receptom za spravljanje čokolade. Narednih stotinu godina receptom za čokoladni napitak bave se u tajnosti španjolski isusovci u svojim samostanima. Izbacili su čili, dodali šećer i druge začine, kao što su cimet, papar i muškatni oraščić. Početkom 17. st. čokolada se širi Italijom, Francuskom, Njemačkom i Nizozemskom, a sredinom 17. st. dospjela je i u Englesku. Otvaraju se prve kuće čokolade. Čokolada je u to vrijeme bila piće i desert višim slojevima društva. Siromašnijim slojevima bila je preskupa. Liječnici toga doba smatrali su da čokolada može biti lijek te je koristili za liječenje vrućice i kašlja, kostobolje, psihičkih problema, a osobito za liječenje umora i probavnih problema.

Masovna proizvodnja čokolade

Kroz cijelo 18. stoljeće radi se na pokušajima proizvodnje čokolade kao trajnijega i čvršćega proizvoda, međutim tek primjenom strojeva od sredine 19. stoljeća nastaje čokolada kakvu poznajemo danas – gusta, glatka i slatka smjesa koja iz proizvodnje izlazi u obliku rebraste čokoladne pločice. Tada su omogućeni masovna proizvodnja i lakši transport čokolade te je ona postala namirnicom pristupačnom svim slojevima društva. I danas je proizvodnja čokolade jedna od najvećih prehrambenih industrija u svijetu. Međutim, zbog uništavanja tropskih šuma i bolesti koje napadaju stablo kakaovca, smanjuje se proizvodnja kakaa, a gospodarski stručnjaci prognoziraju nestašicu i veliko poskupljenje čokolade.

Proizvodnja čokolade u Hrvatskoj

Prva tvornica čokolade u Hrvatskoj otvorena je u Zagrebu 1911. godine. To je današnja tvornica čokolade i keksa Kraš. Najstariji čokoladni proizvodi proizvedeni u tom industrijskom pogonu, a koji se proizvode se i danas su Životinjsko carstvo i Bajadera. Sredinom 20. stoljeća razvijaju se tvornice čokolade Zvečevo u Požegi i Kandit u Osijeku.

Čokolada

Čokolada - piće bogova

Riječ čokolada nastaje od azteške riječi xocolatl, što znači gorka voda. Maje i Azteci među prvim su narodima koji su kuhanjem i mljevenjem zrna kakaa te dodavanjem vode dobivali čokoladni napitak. Kakao je gorkastoga okusa, a kako u to vrijeme nisu koristili šećer, gorčinu su ublažavali dodavanjem meda i različitih začina (npr. čili papričice i vanilije). Maje i Azteci vjerovali su da je čokolada izvor mudrosti i moći pa su je nosili kao poklon kralju i prinosili bogovima u vrijeme vjerskih svečanosti. Također su zrna kakaa koristili kao sredstvo plaćanja poreza ili za razmjenu robe.

Jose de Acosta, španjolski misionar, koji je živio u Peruu i Meksiku u 16. st., zabilježio je o korištenju kakaa:

To je piće koje se jako cijeni među Indijancima koji njime časte ugledne goste koji prolaze njihovom zemljom. Španjolci, muškarci i žene, koji su već upoznali ovu zemlju, vrlo su pohlepni za čokoladom. Kažu da je prave na različite načine, neke vruće, hladne i neke umjerene i stavljaju u njih puno tog “čilija”; od toga prave pastu za koju kažu da je dobra za želudac i protiv  .

Prikaz tradicionalne izrade čokoladnog napitka.

Čokolada se širi Europom

Smatra se da je Kristofor Kolumbo prvi Europljanin koji donosi kakao zrna u Europu, ali ne i metodu spravljanja čokoladnoga napitka. Tek nakon osvajanja azteškoga carstva, španjolski istraživač i konkvistador Hernan Cortes početkom 16. st. vraća se na dvor Karla V., španjolskoga kralja, s receptom za spravljanje čokolade. Narednih stotinu godina receptom za čokoladni napitak bave se u tajnosti španjolski isusovci u svojim samostanima. Izbacili su čili, dodali šećer i druge začine, kao što su cimet, papar i muškatni oraščić. Početkom 17. st. čokolada se širi Italijom, Francuskom, Njemačkom i Nizozemskom, a sredinom 17. st. dospjela je i u Englesku. Otvaraju se prve kuće čokolade. Čokolada je u to vrijeme bila piće i desert višim slojevima društva. Siromašnijim slojevima bila je preskupa. Liječnici toga doba smatrali su da čokolada može biti lijek te je koristili za liječenje vrućice i kašlja, kostobolje, psihičkih problema, a osobito za liječenje umora i probavnih problema.

Masovna proizvodnja čokolade

Kroz cijelo 18. stoljeće radi se na pokušajima proizvodnje čokolade kao trajnijega i čvršćega proizvoda, međutim tek primjenom strojeva od sredine 19. stoljeća nastaje čokolada kakvu poznajemo danas – gusta, glatka i slatka smjesa koja iz proizvodnje izlazi u obliku rebraste čokoladne pločice. Tada su omogućeni masovna proizvodnja i lakši transport čokolade te je ona postala namirnicom pristupačnom svim slojevima društva. I danas je proizvodnja čokolade jedna od najvećih prehrambenih industrija u svijetu. Međutim, zbog uništavanja tropskih šuma i bolesti koje napadaju stablo kakaovca, smanjuje se proizvodnja kakaa, a gospodarski stručnjaci prognoziraju nestašicu i veliko poskupljenje čokolade.

Proizvodnja čokolade u Hrvatskoj

Prva tvornica čokolade u Hrvatskoj otvorena je u Zagrebu 1911. godine. To je današnja tvornica čokolade i keksa Kraš. Najstariji čokoladni proizvodi proizvedeni u tom industrijskom pogonu, a koji se proizvode se i danas su Životinjsko carstvo i Bajadera. Sredinom 20. stoljeća razvijaju se tvornice čokolade Zvečevo u Požegi i Kandit u Osijeku.