Sačuvan je samo jedan primjerak prvoga izdanja Planina. Čuva su u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Prelistaj digitalnu presliku toga prvoga izdanja koja je dostupna u Digitalnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Pročitaj 11. stranicu prvoga hrvatskog romana i zaključi kojim je pismom pisan. Je li ti tekst razumljiv? Razlikuje li se od jezika kojim danas govorimo? Po čemu?

Učenicima tvoje dobi, ali i većini ljudi našega vremena, Zoranićev je hrvatski jezik nerazumljiv. Nasreću, danas su dostupna izdanja prvoga hrvatskog romana na hrvatskom književnom jeziku. Ako želiš pročitati cijeli roman, ili neke njegove dijelove, preporučamo ti odlazak u knjižnicu, a u digitalnome obliku Planine su dostupne na portalu e-Lektire.

Većina pisaca naše renesanse pisala je u stihovima. Zoranić je prvi koji u hrvatskoj književnosti piše pripovjedno djelo u prozi, odnosno roman.

Prvi hrvatski roman Planine pastirski   je, autobiografski   i povijesno-društveni roman  , a književni povjesničari svrstavaju ga u vrhunce hrvatske renesansne književnosti. U onovremenoj Europi popularni su pastirski romani. Talijanski književnik Jacopo Sanazzaro napisao je prvi pastirski roman 1504. godine i njegov je roman Arcadia zasigurno utjecao na stvaranje prvoga hrvatskog romana jer su naši pisci prilično brzo prihvaćali književne poticaje koji su se iz Italije širili Europom.

Tema romana je putovanje glavnoga lika, pastira Zorana, koji iz Nina kreće na put kako bi zaboravio na ljubavne probleme.

Koje autobiografske elemente uočavaš u temi romana i sadržajima koje si dosad pročitao u ovoj jedinici?

Na tome putu susreće druge pastire od kojih saznaje da su im stada prorijeđena zbog napada istočnih vukova. Prisjeti se kakvo je stanje u hrvatskim zemljama sredinom 16. stoljeća i zaključi na koga Zoranić misli koristeći izraz istočni vukovi.

Susreće i pastira Marula koji mu pjeva pjesmu od rasute bašćine, odnosno rasute domovine. Možeš li svojim riječima objasniti taj izraz i odgonetnuti tko bi mogao biti pastir Marul?

Područje Nina i Zadra bilo je u Zoranićevo doba izloženo snažnim provalama Osmanlija. Kad je Zoranić dovršio Planine, Osmanskim Carstvom vladao je sultan Sulejman Veličanstveni, koji je uvelike proširio prostor svoje države. Samo godinu dana nakon nastanka prvoga hrvatskog romana u osmanlijske je ruke pala i dugo branjena utvrda Klis.

Budući da je roman nastao u vrijeme ratova s Osmanlijama, lako se može otkriti i njegovo preneseno značenje. Likovi pastira u Planinama izražavaju zabrinutost za domovinu zbog osmanlijskih osvajanja i ugroženost hrvatskoga jezika. U prenesenome značenju Zoranić daje prigovor svojim suvremenicima koji ne pišu na hrvatskome jeziku, nego na latinskome ili talijanskome. Nasuprot njima on se odlučio pisati svoje djelo čakavskim narječjem i ikavicom.

Zoranić ne organizira nikakve akcije protiv Osmanlija i njihove vlasti u Dalmaciji, nego se protiv njih bori riječima – oružjem kojim se služe i drugi književnici njegova vremena kako bi dizali moral ljudima.

Suvremena istraživanja pokazuju da smjer koji u Planinama slijedi glavni lik Zoran ne odgovara stvarnosti, odnosno da je taj smjer pogrešan za točno 45 stupnjeva. Što na temelju toga zaključuješ o zemljopisnim kartama 16. stoljeća?