Faust Vrančić

Uvod

U ovoj ćeš jedinci istražiti život i ostavštinu Fausta Vrančića kojega mnogi nazivaju hrvatskim Leonardom da Vincijem. Prouči jedinicu i odluči slažeš li se s njima.

Humanist, biskup i diplomat

Šibenčanin Faust Vrančić rođen je 1551. godine u bogatoj plemićkoj obitelji. To mu je omogućilo dobro obrazovanje pa je u Padovi studirao pravo i filozofiju. Tijekom studija, a i kasnije iskazivao je interes za različite znanosti, filozofiju i književnost. Bio je zapovjednik grada u Ugarskoj, upravitelj biskupskih imanja, političar i diplomat na dvoru cara Rudolfa II. Habsburškog. Pripremajući obranu od Osmanlija, proučavao je razne tehničke konstrukcije i osmišljavao nova rješenja.

Vrančić je objavio petojezični rječnik naziva Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe. U riječnik je unio riječi latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga jezika.

Veći broj hrvatskih i mađarskih natuknica pokazuje nam da su ta dva jezika imala drukčiji status u Vrančićevu rječniku od ostalih. Rječnik je prvotno bio zamišljen kao trojezični, hrvatsko-mađarsko-latinski rječnik. I sam Vrančić je u predgovoru naveo da mu je prvotna namjera bila sastaviti rječnik slavenskoga i mađarskoga jezika, a kao predstavnik slavenskim jezicima uzeo je hrvatski jezik koji naziva dalmatinskim. U rječniku navodi i popis riječi koje su Mađari posudili od Hrvata.

Što misliš po kojemu kriteriju je Vrančić odabrao pet najplemenitijih jezika Europe?

Novi strojevi

Vrančić je pred kraj života objavio djelo Macinae novae (Novi strojevi). U tome je djelu prikazao ideje za brojne tehničke izume. Bio je upoznat s radovima Leonarda da Vincija pa se pretpostavlja da ga je to dodatno motiviralo za bavljenje tehnikom.

Usporedi Vrančićevu zamisao padobrana s idejom Leonarda da Vincija. Što uočavaš?

Vrančićev opis padobrana:

U četvorouglastom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanom užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili s drugog visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dolje s treskom, nego se polagano spustio. Ipak čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna.

Prouči Vrančićeve ideje iz knjige Novi strojevi. Imajući na umu da je Vrančić te ideje zamislio u 16. stoljeću, procijeni jesu li njegove ideje bile ostvarive. Jesu li neke u međuvremenu i ostvarene?

Posjeti i istraži

Budeš li u prilici, posjeti Memorijalni centar Fausta Vrančića na otoku Prviću. Otok Prvić nalazi se na dvadesetak minuta plovidbe od Šibenika. Iz šibenske luke nekoliko puta dnevno kreće više brodova za otok Prvić.

Faust Vrančić

Uvod

U ovoj ćeš jedinci istražiti život i ostavštinu Fausta Vrančića kojega mnogi nazivaju hrvatskim Leonardom da Vincijem. Prouči jedinicu i odluči slažeš li se s njima.

Humanist, biskup i diplomat

Šibenčanin Faust Vrančić rođen je 1551. godine u bogatoj plemićkoj obitelji. To mu je omogućilo dobro obrazovanje pa je u Padovi studirao pravo i filozofiju. Tijekom studija, a i kasnije iskazivao je interes za različite znanosti, filozofiju i književnost. Bio je zapovjednik grada u Ugarskoj, upravitelj biskupskih imanja, političar i diplomat na dvoru cara Rudolfa II. Habsburškog. Pripremajući obranu od Osmanlija, proučavao je razne tehničke konstrukcije i osmišljavao nova rješenja.

Vrančić je objavio petojezični rječnik naziva Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe. U riječnik je unio riječi latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga jezika.

Veći broj hrvatskih i mađarskih natuknica pokazuje nam da su ta dva jezika imala drukčiji status u Vrančićevu rječniku od ostalih. Rječnik je prvotno bio zamišljen kao trojezični, hrvatsko-mađarsko-latinski rječnik. I sam Vrančić je u predgovoru naveo da mu je prvotna namjera bila sastaviti rječnik slavenskoga i mađarskoga jezika, a kao predstavnik slavenskim jezicima uzeo je hrvatski jezik koji naziva dalmatinskim. U rječniku navodi i popis riječi koje su Mađari posudili od Hrvata.

Što misliš po kojemu kriteriju je Vrančić odabrao pet najplemenitijih jezika Europe?

Novi strojevi

Vrančić je pred kraj života objavio djelo Macinae novae (Novi strojevi). U tome je djelu prikazao ideje za brojne tehničke izume. Bio je upoznat s radovima Leonarda da Vincija pa se pretpostavlja da ga je to dodatno motiviralo za bavljenje tehnikom.

Usporedi Vrančićevu zamisao padobrana s idejom Leonarda da Vincija. Što uočavaš?

Vrančićev opis padobrana:

U četvorouglastom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanom užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili s drugog visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dolje s treskom, nego se polagano spustio. Ipak čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna.

Prouči Vrančićeve ideje iz knjige Novi strojevi. Imajući na umu da je Vrančić te ideje zamislio u 16. stoljeću, procijeni jesu li njegove ideje bile ostvarive. Jesu li neke u međuvremenu i ostvarene?

Posjeti i istraži

Budeš li u prilici, posjeti Memorijalni centar Fausta Vrančića na otoku Prviću. Otok Prvić nalazi se na dvadesetak minuta plovidbe od Šibenika. Iz šibenske luke nekoliko puta dnevno kreće više brodova za otok Prvić.