Svijet poznat Europljanima iznenada se proširuje potkraj 15. st. Mnogi su događaji utjecali na početak prekooceanskih putovanja. Trgovina Europe s Azijom, odakle se nabavljaju začini, mirisi, svila, drago kamenje i dr. postala je sve skuplja. Mongolsko Carstvo se raspalo, a time je ugrožena sigurnost trgovine duž Puta svile. Nova sila, Turci Osmanlije, osvojili su Bizantsko Carstvo i prekinuli izravnu europsku trgovinu s istokom što je utjecalo na visoke cijene proizvoda. Trgovci, avanturisti i državni dužnosnici polagali su velike nade u potragu za alternativnim putovima prema istoku. Istok je za Europljane još od doba antike značio jedini poznati prostor izvan Europe. Predstavljao je zlato i luksuzne proizvode. U srednjovjekovnom mentalitetu zlato nije samo metal za kovanice i nakit već simbol moći. Upravo je potraga za zlatom predstavljala glavnu motivaciju za portugalske i španjolske prekomorske ekspedicije.
Više o astečkome velegradu Tenochtitlánu istraži u ovoj jedinici.
Pročitaj tekst. Izdvoji posljedice geografskih otkrića za Europu, poredaj ih po važnosti i obrazloži svoj poredak.
Otkriće Novoga svijeta i uspostava pomorskih trgovačkih veza i istokom donijeli su mnoge promjene u Europu. Već od početka 15. st. u Europi je u tijeku bila revolucija cijena odnosno rast cijena zbog porasta broja stanovništva koji je uzrokovao veću potražnju poljoprivrednih proizvoda. Priljev plemenitih metala pojačao je taj proces inflacije. Europljani su upoznali kavu, čokoladu, čaj, rajčicu, kukuruz, krumpir, duhan i puricu, a u Novi svijet su prenijeli zob, pšenicu, raž, rižu, goveda, ovce, svinje i koze. Luke s izlazom na Atlantski ocean dobivale su na važnosti, a one na Sredozemnome moru gubile su utjecaj, iako je, primjerice, Venecija nastavila kontrolirati ¼ trgovine paprom preko Sredozemlja. Razvilo se tržište za luksuzne začine poput muškatnoga oraščića s Cejlona i klinčića s otočja Malajskoga arhipelaga.
Istraži kako su geografska otkrića utjecala na prehrambene navike Europljana otkrivši im čokoladu.
