Humanizam i renesansa

Humanizam i renesansa

Mnogi su intelektualci, umjetnici, državnici, pa čak i pape, oduševljeno prihvatili humanističke ideje. Humanistički su učenjaci oštro kritizirali kasnosrednjovjekovno društvo, pogotovo političku ulogu Crkve i korupciju u njoj. Razdoblje u europskoj kulturi u 15. i 16. st. koje je nadahnuto i prožeto humanizmom naziva se renesansa.

Izdvoji značajke humanizma i renesanse. Odgovaraju li idejama sadržanima u Mirandolinu govoru? U kojoj mjeri odudaraju od značajki srednjovjekovnoga svjetonazora.

Ako te se posebno dojmio Michelangelo, potraži više o njemu u posebnoj jedinici.

Sjaj Firence

Renesansa i humanizam razvili su se u bogatim gradovima sjeverne Italije od kojih je najznačajniji bio Firenca. Tamo je u 13. i 14. st. nekoliko učenih kancelara podržavalo građanske slobode i poticalo stvaralaštvo. Najranije humanističke ideje pronalazimo u djelima trojice talijanskih pjesnika: Dantea, Petrarce i Boccaccia. Razdoblje najvećega sjaja Firence je 15. st. Bila je uređena kao republika, a njome su upravljale bogate obitelji koje su izdašno pomagale stvaralaštvo. Izrađena su mnoga umjetnička djela, često u funkciji političke promidžbe bogatoga građanstva ili Crkve.

Nisu svi jednako gledali na razvoj Firence. Pročitaj sljedeća dva izvora i usporedi ih.

Ako ćemo bilo koje doba zvati zlatnim, to zasigurno mora biti naše, koje je dalo obilje zlatnih umova. Moramo pogledati samo današnje inovacije. Jer ovo stoljeće, poput zlatnoga doba, ponovno je na svjetlo dana donijelo slobodne vještine koje su bile skoro mrtve: gramatika, poezija, retorika, slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, glazba (...) i sve to u Firenci.

Talijanski filozof Marsilio Ficino, 1492.

Pogledajte običaje Firence, kako žene Firence udaju svoje kćeri. Predstavljaju ih i dotjeruju ih kako bi izgledale kao nimfe, i odmah ih odvedu u katedralu. To su vaši idoli koje ste stavili u moj hram (...) Bilo bi vam dobro da uništite te likove koji su naslikani tako nečasno. Učinili ste da je Djevica Marija prikazana obučena kao kurva.

Girolamo Savonarola (15. st.), dominikanski propovjednik.

Usporedi stavove Ficina i Savonarole o životu u Firenci. U čemu se razlikuju. S kime se više slažeš? Obrazloži odgovor.

Privatni život Leonarda da Vincija

Leonardo da Vinci je već za života postao slavan i proglašen genijem. Privatni je život čuvao od očiju javnosti. Već su se od 16. stoljeća pojavljivale tvrdnje da je vjerojatno bio homoseksualac. Tu tezu dodatno potkrepljuju pisma i bilješke njegovih učenika Salaìa i Melzija koji međusobne odnose opisuju kao pune ljubavi i strasti. Melzi je naslijedio Leonardov posjed. Zabilježeno je da je Leonardo s 24 godine uhićen pod optužbom za sodomiju, ali je pušten zbog nedostatka dokaza.

Zašto je Leonardo skrivao svoj privatni život od javnosti? Kakve bi posljedice mogao imati da je javnost doznala za njegovu homoseksualnost?