Prvi tenkovi
Uvod
U povijesti ratovanja vojnici su uvijek pokušavali pronaći način kako uništiti što više neprijateljske sile, a da pritom imaju minimalne gubitke. Tijekom stoljeća razvijali su se redom luk, balista, katapult, trebuchet, puške i druge vrste teškoga vatrenog oružja (topovi, minobacači, haubice, itd.). Svako se od navedenih oružja pokretalo ljudskom ili životinjskom snagom. Razvojem prometala u prvoj i drugoj industrijskoj revoluciji izumitelji su vojnicima dali priliku da izmisle ratni stroj koji će se kretati bojnim poljem, štititi posadu i ono najbitnije – biti ubojit.
Razvoj tenka
Na putu pronalaska tenka veliku ulogu ima Nikolaus August Otto koji je 1885. godine započeo razvoj automobila. Uz razvoj automobila usavršeni su i razni traktori za vuču.
Rekonstrukcija Lombardovoga parnog traktora za vuču trupaca.
Početkom Prvoga svjetskog rata u britanskoj vojsci je već postojala grupa koja je s entuzijazmom proricala korisnost tekova u ratovanju. Gusjeničari su se počeli razvijati s prvim parnim traktorima, a prvi pravi patent na tome području izradio je Alvin Lombard 1901. godine. U razvoju tenka značajna je 1915. godina jer je tad britanskim generalima i političarima prikazan Killen-Strait traktor.
Traktor je uspješno svladao bodljikavu žicu i oduševio Davida Lloyda Georgea i Winstona Churchilla. D.L George će još iste godine postati premijer, a W. Churchill će postati premijer početkom Drugoga svjetskog rata. Upravo je Churchill (tadašnji prvi lord ) potaknuo istraživanje borbenih mogućnosti kopnenih brodova.
Kopneni brodovi su zbog izgleda koji je podsjećao na spremnik za tekućine dobili kodno ime tank. Postavljeni su i prvi zahtjevi koje tank mora ispuniti: minimalna brzina 6 km/h, sposobnost prelaženja zapreke visine 1,5 metara, gaženje rova širine 1,5 metara, otpornost na paljbu pješačkoga oružja, naoružanje dvjema strojnicama, operativni doseg od oko 30 kilometara i posada od 10 vojnika. U isto vrijeme razvoj svojega tenka započeli su Francuzi.
Prvi tenkovi
Prvi tenk nazvan Mali Willie (Little Willie) bio je pokretan Dieselovim motorom, težio je oko 14 tona i mogao je nositi troje ljudi u skučenome prostoru. Brzina mu je bila oko 3 km/h na ravnome terenu ili samo oko 2 km/h na bojišnici. Za usporedbu spomenimo da je prosječna brzina ljudskoga hoda oko 5 km/h. Nije mogao prelaziti preko rovova. Testiran je u rujnu 1915. godine.
Prvi borbeno sposoban tenk Mark I (tip I) prikazan je u siječnju 1916. godine. Mark I. je nasljednik Maloga Williea. Posada od osam ljudi brinula se za stroj težine 28 tona, a pritom su raspolagali sa strojnicama i topovima.
Prva akcija
Prva borbena akcija tenkova odigrala se u sklopu ofenzive na Sommi u rujnu 1916. godine. Britanci su 15. rujna 1916. Godine pokraj sela Flers-Courcelettea rasporedili svih 49 Mark I tenkova koje su imali. Na bojištu su se kretali puževom brzinom od svega 1,5 km/h. Puščana paljba im nije naštetila, ali su ih lako uništavali topovskom paljbom. Zbog slabe vidljivosti često su iz tenka često pucali po vlastitim vojnicima. Čak 17 tenkova nije ni stiglo na bojno polje, a 7 ih se nije moglo pokrenuti s pokretanjem akcije. Tako je samo 15 tenkova ušlo u akciju. Nijemci, koji su se borili na tome području, isprva su bili veoma iznenađeni novotarijom na bojnome polju, ali su njihovi časnici ubrzo utvrdili da se protiv njih može boriti. Britanci su u sljedeća tri dana napredovali oko dva kilometra, djelomično zahvaljujući tenkovima, i oslobodili tri francuska sela.
Ocijeni kakav su psihološki učinak tenkovi imali na neprijatelja. Kako se mogao osjećati vojnik u rovu prema kojemu nailazi tenk?
Do kraja Prvoga svjetskog rata mnoge su vojske demonstrirale svoje verzije oklopnih vozila i tenkova. Pravu tehnološku revoluciju i primjenu tenkovi su doživjeli tijekom Drugoga svjetskog rata.