Početni meridijan i računanje vremena
Uvod
Kako je moguće da u isto vrijeme ovi gradovi nemaju isto vrijeme?
Imaš li rođake ili prijatelje u Americi ili Australiji? Vodiš li računa o vremenskoj razlici ako želiš s njima razgovarati telefonom? Želimo li komunicirati s ljudima u Japanu ili Čileu, morat ćemo se zapitati koliko je sati u tim udaljenim zemljama. Međutim, prije 150 ili 200 godina ljudi nisu morali razmišljati o vremenskoj razlici. Što se u međuvremenu dogodilo s prometom i komunikacijama?
Početni meridijan
U drugoj polovici 19. stoljeća Velika Britanija je bila pomorska velesila. Britanci su dobili čast da na međunarodnoj konferenciji u Washingtonu 1884. godine kao početni meridijan bude određen onaj koji prolazi kroz Greenwich u Londonu. Prije ovoga međunarodnog dogovora države su birale različite meridijane kao početne. Najčešće su birale onaj koji je prolazio kroz njihov glavni grad. Ovom odlukom ustanovljena je jedinstvena geografska mreža koja je plovidbu svjetskim morem učinila sigurnijom i lakšom.
Prisjeti se koliko ima meridijana. Kakvi mogu biti prema stranama svijeta? Zašto za određivanje početne paralele nije bio potreban nikakav međunarodni dogovor?
Razvoj prometa i problem računanja vremena
Pojavom željeznice ljudi su postali svjesni jedne neobične pojave. Putnik koji je vlakom putovao iz Pariza u Moskvu ili Istanbul imao bi sat namješten prema mjesnome vremenu grada u kojemu živi. Kad bi stigao u gradove udaljene stotinama kilometara, uočio bi da njegov sat ne pokazuje točno vrijeme. Umjesto mjesnoga vremena čovječanstvo je trebalo novi način mjerenja vremena koji bi uzeo u obzir postojanje vremenskih razlika. Dogovoreno je uvođenje pojasnoga vremena pri čemu je Zemlja podjeljena na vremenske pojaseve (zone).
Što je pojasno vrijeme?
Pošlo se od 24 sata koliko Zemlji treba da se jednom okrene oko svoje osi (Zemljina rotacija). Na tome putu Zemlja opiše puni krug odnosno 360o. Kada se 360o podijeli s 24 sata, jasno je da se Zemlja okrene za 15o svakih sat vremena. Dakle, 15o čini jednu vremensku zonu, a razlika između susjednih pojaseva iznosi 1 sat. Početni pojas je Greenwich Mean Time, skraćeno GMT. Budući da se Zemlja okreće od zapada prema istoku, kad putujemo prema istoku, dodajemo 1 sat, a kad putujemo prema zapadu, oduzimamo 1 sat.
Ljetno računanje vremena
Početkom 20. st. pojavila se ideja ljetnoga računanja vremena koje se razlikuje od redovnoga (zimskoga) računanja vremena. Zašto u proljeće pomičemo sat unaprijed, a u jesen vraćamo unatrag? Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed potkraj ožujka u ljetnoj polovici godine dobivamo 1 sat dnevnoga svjetla više. Vjeruje se da to pogoduje različitim ljudskim aktivnostima, pogotovo aktivnostima na otvorenome.
Međutim, Europski parlament je u ožujku 2019.g. donio odluku da će države članice Europske unije prestati s praksom pomicanja sata u ožujku i listopadu. Svaka zemlja članica morat će odlučiti oko jednoga jedinstvenog računanja vremena (ljetnoga ili zimskoga) koje će vrijediti cijele godine. Tu odluku potrebno je donijeti do ožujka 2021., a najkasnije do listopada te godine.
Što misliš o odluci Europskoga parlamenta da se prestane pomicati sat dva puta godišnje? Koje računanje vremena je po tvojemu mišljenju bolje – ljetno ili zimsko? Što bi Hrvatska trebala odlučiti?