Fosfor je element 15. skupine periodnog sustava kojeg u prirodi nema u elementarnom stanju. Nalazi se u stijenama u sastavu mnogih minerala. Poznato je oko 170 minerala fosfora od kojih su najznačajniji fosforit i apatit.
Fosfor je važan biogeni element potreban za razvoj živih organizama. U biljkama se nalazi u plodovima i sjemenkama, a kod kralježnjaka u sastavu kostiju i zuba, zatim u mišićima, mozgu, i živčanim stanicama. Koristi se za proizvodnju mineralnih gnojiva.
O svojstvima i uporabi fosfora pogledajte u videozapisu Fosfor.
Fosfor
Svojstva fosfora
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije.
1) Bijeli fosfor, [latex]P_4[/latex], četvroatomna je molekula oblika tetraedra. Nije topljiv u vodi, ali je dobro topljiv u ugljikovom disulfidu. Vrlo je reaktivan, spontano se zapali na zraku, u mraku svjetluca (fosforescencija). Čuva se u destiliranoj vodi. Otrovan , izaziva opekline na koži.
2) Crveni fosfor, [latex](P_4)_n[/latex], polimerna je lančasta struktura sastavljena od molekula [latex]P_4[/latex]. Prah crvenoljubičaste boje, manje reaktivan, nije otrovan, ne otapa se u ugljikovu disulfidu. Dobiva se zagrijavanjem bijelog fosfora bez prisustva zraka na visokoj temperaturi. Koristi se u proizvodnji žigica.
3) Crni fosfor, [latex](P_4)_n[/latex], nije otrovan, nastaje zagrijavanjem bijelog fosfora bez prisustva zraka pri visokom tlaku. Polimerna je struktura postojana na visokom tlaku.
Spojevi fosfora
Fosforov(V) oksid, P4O10(s), bijela pahuljsta higroskopna tvar, dobiva se gorenjem fosfora:
[latex]P_4(s)+5O_2(g)\longrightarrow P_4O_{10}(s)[/latex]
Fosforna kiselina, H3PO4, kristalna je tvar bez boje i mirisa. S vodom se miješa u svim omjerima i disocira u tri stupnja, te daje tri vrste soli: dihidrogenfosfate, hidrogenfosfate i fosfate. Srednje je jaka kiselina.
Dobiva se reakcijom fosforova(V) oksida i vode.
[latex]P_4O_{10}(s)+6H_2O(l)\longrightarrow4H_3PO_4(aq)[/latex]