Osobni glazbeni identitet

Koju glazbu ti slušaš u slobodno vrijeme?

Prema riječima znanstvenika Jaya Schulkina, glazba je kao disanje, sve prožima.

Prirodno smo povezani s glazbom – ritam, melodija i harmonija djeluju na naš um, dušu i tijelo.

Glazba je neizostavni dio našega života, ona na nas čudesno utječe i zrcali našu osobnost: naš odabir glazbe zasigurno govori nešto o nama!

Glazba i ja

Pokušaj opisati ulogu glazbe u tvojem životu. Možeš li se poistovjetiti s određenom glazbom? Koliko te tvoja glazba određuje? Otkriva li ona nešto posebno o tebi? Na koji način utječe na tebe?

Koliko vremena provodiš uz glazbu? Slušaš li glazbu svakodnevno?

Opiši na koji način odvajaš slobodno vrijeme za upoznavanje i istraživanje svijeta glazbe.

Glazba se može slušati aktivno, svjesnim usmjeravanjem pažnje na njezina obilježja!

Glazba koju slušamo ponekad nije u prvome planu, nego u pozadini, poput zvučne kulise.

Možemo reći da je tada slušamo pasivno.

Glazba nas može motivirati i pomoći nam u obavljanju određenih radnji kao što su tjelovježba ili spremanje vlastite sobe.

Kako ti slušaš glazbu?

Pokušaj opisati vlastite načine slušanja. Poveži ih s različitim iskustvima – prostorima, događajima, posebnim prigodama i okupljanjima.

Muziciranje kao dio mojega identiteta

Uz slušanje glazbe, tvoj se glazbeni životopis sastoji i od glazbenih aktivnosti. Razmisli o tome ima li aktivno muziciranje ulogu u stvaranju tvojega identiteta.

U kojim prilikama aktivno muziciraš? Koje su ti glazbene aktivnosti najdraže? Jesi li ikad pokušao/pokušala stvoriti vlastitu glazbu?

Sigurno netko u razredu ide u glazbenu školu, pjeva u zboru, polazi satove plesa ili je član folklorne skupine. Netko je možda pokazao svoja glazbena umijeća na natjecanju ili audiciji, pojavio se na radiju ili televiziji, snimio vlastiti glazbeni uradak…

Međusobno podijelite vlastita glazbena iskustva i upoznajte se još bolje!

Moj glazbeni životopis

Kao što nas određuju knjige koje smo pročitali i filmovi koje smo gledali, tako nas određuje i glazba koju smo upoznali i prihvatili.

 

Opiši svoj put otkrivanja glazbe! Prisjeti se najranijih dana djetinjstva i svoje prve glazbe – uspavanki, glazbenih igara iz vrtića, pjesmica iz susjedstva, glazbe s radija ili televizije…

Razlikuje li se ta glazba od one koju slušaš danas?

Moja najdraža glazba

Što te privlači u glazbi koju slušaš? Kakva obilježja ima tvoja glazba?

Pokušaj opisati razvoj vlastita glazbenog ukusa! Glazba nam se može svidjeti i zbog nekih drugih obilježja: sadržaja (teksta), umijeća i scenskoga nastupa glazbenika, ili pak vizualnih efekata.

Postoji li nešto što ti je zanimljivo osim same glazbe? Obraćaš li pozornost na riječi pjesama? Zadivljuje li te pjevačko ili sviračko umijeće izvođača? Primjećuješ li vizualni identitet glazbenika (stil odijevanja, scenski nastup, videospotove)?

Raspravi o tome s ostalim učenicima.

Doživljavam i osjećam glazbu

Prilikom opisivanja vlastitoga puta otkrivanja glazbe, sigurno si se prisjetio/prisjetila različitih uspomena.

Postoji li glazba koju posebno pamtiš, ona koja te podsjeća na lijepa vremena i događaje? Pobuđuje li određena glazba u tebi nostalgiju za prošlošću?

Glazba ima izrazitu moć pokretanja različitih emocija – sreće, veselja i živosti, ali isto tako tuge, melankolije, sjete. Glazba nas može nasmijati i rasplakati. Može nas i posebno smiriti pa se često koristi kao terapija, a u određenim je kulturama neizostavni dio meditacije.

Uz smirujuću glazbu rado sanjarimo, a neki od nas i vrlo učinkovito uče. Međutim, glazba nas također može šokirati, prestrašiti, učiniti nervoznima i napetima.

Razmisli!

Kakva te glazba čini sretnim ili tužnim, smirenim ili napetim? Ovisi li doživljaj i o tvojem raspoloženju?

Kako glazba utječe na tvoje emocije? Pokušaj to povezati sa sljedećim obilježjima:

- melodija

- ritam

- tempo

- dinamika

- izvođači

Poznato je da i naše tijelo reagira na glazbu – mijenjaju nam se otkucaji srca i krvni tlak, ježimo se, kroz nas prolaze trnci…

Glazba nas može uspavati, ali i natjerati na ples i pokret.

Imaš li neka od ovih iskustava?

Glazba nas povezuje

Supkulture označavaju skupine ljudi, najčešće mladih, koji se po svojem identitetu, stilu, vrijednostima, interesima i mjestima okupljanja razlikuju od drugih.

Glazba nas povezuje

Glazba na taj način povezuje rokere, metalce, pankere, repere, hip hopere i mnoge druge skupine.

Samostalno istraži različite supkulture i pokušaj ih usporediti!

Uz takve skupine vežemo tradicijsku ili etno-glazbu, a znanost koja proučava takvu glazbu naziva se etnomuzikologija.

Supkulture povezujemo s modernim glazbenim žanrovima nastalim u 20. stoljeću. Međutim, zajednice koje dijele istu glazbu, plesove i običaje postoje koliko i samo čovječanstvo. Riječ je o zajednicama istoga podrijetla, jezika i kulture, a nazivamo ih i etničkim skupinama.

Tvoj glazbeni identitet

Razvija li glazba u tebi osjećaj pripadnosti? Možeš li reći da si dio određene etničke skupine? A glazbene supkulture?

Tko je sve utjecao na stvaranje tvojega glazbenog identiteta?

Raspravi o toj temi s ostalim učenicima u razredu!

Osobni glazbeni identitet

Uvod

Prema riječima znanstvenika Jaya Schulkina, glazba je kao disanje, sve prožima.

Prirodno smo povezani s glazbom – ritam, melodija i harmonija djeluju na naš um, dušu i tijelo.

Glazba je neizostavni dio našega života, ona na nas čudesno utječe i zrcali našu osobnost: naš odabir glazbe zasigurno govori nešto o nama!

Glazba i ja

Pokušaj opisati ulogu glazbe u tvojem životu. Možeš li se poistovjetiti s određenom glazbom? Koliko te tvoja glazba određuje? Otkriva li ona nešto posebno o tebi? Na koji način utječe na tebe?

Pišem o glazbi

Napiši esej na temu svog osobnog glazbenog životopisa.

Moj glazbeni životopis

Kao što nas određuju knjige koje smo pročitali i filmovi koje smo gledali, tako nas određuje i glazba koju smo upoznali i prihvatili.

  • Opiši svoj put otkrivanja glazbe! Prisjeti se najranijih dana djetinjstva i svoje prve glazbe – uspavanki, glazbenih igara iz vrtića, pjesmica iz susjedstva, glazbe s radija ili televizije…
  • Razlikuje li se ta glazba od one koju slušaš danas?

Moja najdraža glazba

Što te privlači u glazbi koju slušaš? Kakva obilježja ima tvoja glazba?

Pokušaj opisati razvoj vlastita glazbenog ukusa! Glazba nam se može svidjeti i zbog nekih drugih obilježja: sadržaja (teksta), umijeća i scenskoga nastupa glazbenika, ili pak vizualnih efekata.

Postoji li nešto što ti je zanimljivo osim same glazbe? Obraćaš li pozornost na riječi pjesama? Zadivljuje li te pjevačko ili sviračko umijeće izvođača? Primjećuješ li vizualni identitet glazbenika (stil odijevanja, scenski nastup, videospotove)?

Raspravi o tome s ostalim učenicima.

Doživljavam i osjećam glazbu

Prilikom opisivanja vlastitoga puta otkrivanja glazbe, sigurno si se prisjetio/prisjetila različitih uspomena.

Postoji li glazba koju posebno pamtiš, ona koja te podsjeća na lijepa vremena i događaje? Pobuđuje li određena glazba u tebi nostalgiju za prošlošću?

Glazba ima izrazitu moć pokretanja različitih emocija – sreće, veselja i živosti, ali isto tako tuge, melankolije, sjete. Glazba nas može nasmijati i rasplakati. Može nas i posebno smiriti pa se često koristi kao terapija, a u određenim je kulturama neizostavni dio meditacije.

Uz smirujuću glazbu rado sanjarimo, a neki od nas i vrlo učinkovito uče. Međutim, glazba nas također može šokirati, prestrašiti, učiniti nervoznima i napetima.

Poslušaj ove glazbene primjere i opiši kako ih doživljavaš!

Razmisli!

Kakva te glazba čini sretnim ili tužnim, smirenim ili napetim? Ovisi li doživljaj i o tvojem raspoloženju?

Kako glazba utječe na tvoje emocije? Pokušaj to povezati sa sljedećim obilježjima:

  • melodija
  • ritam
  • tempo
  • dinamika
  • izvođači

 Poznato je da i naše tijelo reagira na glazbu – mijenjaju nam se otkucaji srca i krvni tlak, ježimo se, kroz nas prolaze trnci…

Glazba nas može uspavati, ali i natjerati na ples i pokret.

Imaš li neka od ovih iskustava?

Glazba nas povezuje

Glazba je vrlo moćno sredstvo komunikacije s drugima. Često se družimo s osobama koje slušaju sličnu glazbu kao i mi – okupljamo se na istim mjestima, zajednički odlazimo na koncerte i ostale događaje vezane uz glazbu.

Upravo je zajednička glazba jedno od glavnih obilježja supkultura.

Supkulture povezujemo s modernim glazbenim žanrovima nastalim u 20. stoljeću. Međutim, zajednice koje dijele istu glazbu, plesove i običaje postoje koliko i samo čovječanstvo. Riječ je o zajednicama istoga podrijetla, jezika i kulture, a nazivamo ih i etničkim skupinama.

Povezuješ li se putem glazbe s drugima?

Je li komuniciranje glazbom prisutno u tvojoj obitelji (npr. pjevanje prilikom blagdana, na rođendanima, izletima i obiteljskim druženjima)?

Razvija li glazba u tebi osjećaj pripadnosti? Možeš li reći da si dio određene etničke skupine? A glazbene supkulture?

Tvoj glazbeni identitet

  • Tko je sve utjecao na stvaranje tvojega glazbenog identiteta?
  • Raspravi o toj temi s ostalim učenicima u razredu!

Za znatiželjne

  • Istraži utjecaj glazbe na ljudski um i tijelo.
  • Informiraj se o filmskoj glazbi i njezinoj važnosti za potpuni doživljaj priče.
  • Upoznaj i usporedi identitete svojih najdražih glazbenika.