Istra i Kvarner

Krajolik i ljudi

S kojim državama graniči ovaj dio Hrvatske? Istraži utjecaj Italije na istarski dijalekt. Napiši barem dvije riječi koje su došle iz talijanskoga jezika.

Promotri sljedeće slike i razmisli čime se ljudi bave u ovim krajevima.

Što uzgajaju?

Od čega su se nekad izrađivale kuće?

Znaš li što je kažun?

Kako se izrađuje suhozid?

Koja je životinja simbol Istre?

Na tanko i na debelo

Zapjevaj s prijateljima istarsku pjesmu.



 

Majko mila

Da bi znalo majko moja sunce govoriti
Trani nani trani nani nina ni nena oja nina neneni tranana.

Poslala bih najko moja dragog pozdraviti
Trani nani trani nani nina ni nena oja nina neneni tranana.

Dragi dragoj majko moja na jabuki piše
Trani nani trani nani nina ni nena oja nina neneni tranana.

A moj meni majko moja na papiru neće
Trani nani trani nani nina ni nena oja nina neneni tranana.


U Istri se pjeva u raznim prigodama. Obično se pjeva dvoglasno: na tanko i na debelo.

Što misliš, koji glas pjeva na tanko, a koji na debelo?

Često se u tekst pjesme stavljaju neutralni slogovi poput trajna nina nena i sličnih. Takav se postupak zove tarankanje, a njime pjevači nastoje oponašati zvuk glazbala.

Istarska tradicijska glazba inspirirala je mnoge popularne pjevače.

Poslušaj pjesmu i odgovori na pitanja.

Istarska ljestvica

Poslušaj dva primjera i odgovori na pitanja:

Radi li se o istoj melodiji?

Što se u melodiji promijenilo?

Digni ruku kad čuješ promjenu.

 

U drugome je primjeru melodija u istarskoj ljestvici. Ona je dvoglasna i karakteristična samo za područje Istre i Kvarnera te tradicijskoj glazbi tih krajeva daje poseban, prepoznatljiv zvuk. Zbog toga ju je UNESCO zaštitio kao nematerijalno kulturno blago ove regije. U istome su tonskom nizu ugođena i istarska puhaća glazbala.

Glazbala

Sopile, sopele ili roženice puhaće su glazbalo s dvostrukim jezičcem, poput oboe, koje se svira u ovoj regiji. Sviraju se uvijek u paru, vele i male sopile.

Razmisli koje sopile sviraju dublje, a koje više tonove u melodiji?

Sopile služe kao pratnja plesu, ali često nastupaju samostalno kao uvod u razne svečane prigode (poput svadbe). Takav uvod naziva se mantinjada.



Osim sopila postoji glazbalo iz porodice gajdi koje u ovome kraju nazivaju mih.

Pogledaj slike i usporedi izgled slavonskih gajdi te istarskoga miha

Poslušaj svirku na mihu i odgovori na pitanje

Pogledaj videozapis i odgovori na pitanja

Ovakav se sastav naziva gunjci, a čest je u unutrašnjosti Istre.

Osnova toga sastava jesu violina i bajs kojima se najčešće pridružuju klarinet te posebna vrsta harmonike koja se zove trieština. Njoj je posvećen najveći festival harmonikaša u Istri zvan Z armoniku v Roč, koji se svake godine održava u malome gradu Roču. Gunjci najčešće sviraju valcere i polke nastale pod utjecajem susjedne Slovenije, a često su u tim krajevima pratnja plesu.

Odjeća naših starih

Istarska je tradicijska nošnja prepoznatljiva po svojim zemljanim bojama – smeđoj i tamno crvenoj. U cijeloj je regiji posebno zanimljiv način pokrivanja glave u žena: marame su to raznih boja i oblika.

Promotri fotografije i opiši te usporedi tradicijske nošnje različitih dijelova Istre i Kvarnerskih otoka.

Ples

Promotri tradicijski ples videozapisa te odgovori na pitanja.


Najpoznatiji istarski ples naziva se upravo prema kružnome kretanju plesača – balun.

Znaš li što znači riječ balun?

Plesači uglavnom plešu u paru izmjenjujući figure od kojih su najpoznatije hodet, valcat, prebirat i vrtet. Što znači riječ vrtet? Plesači se vrte jedan oko drugoga u jednome okretu.

Pokušaj izvesti osnovni korak baluna prema videozapisu.

Nakon toga se uhvati u par s prijateljem i pokušaj izvesti okret vrtet. Obujmite jedan drugoga rukama i okrećite se jedan oko drugoga izvodeći pri tome samo jedan korak. Upravo ste izveli vrtet.


Drugi poznati tradicijski ples Istre i Kvarnera zove se tanac. Ples je to u paru, kod kojega parovi ne moraju biti raspoređeni po krugu, već mogu plesati i u linijama.

Poklade

Pogledaj videozapis i odgovori na pitanja.

Pokladni običaji Istre i Kvarnera nezamislivi su bez zvončara. Prepoznatljivi po osebujnim maskama, ali ponajviše po prodornom zvuku zvona, obješenim oko struka. Sviraju ih ritamskim pokretima donjega dijela tijela. Običaj je ostao iz drevnih vremena kao dio stočarske pokladne magije, a najviše se zadržao na području Kastavštine. Zvončari su povezani s buđenjem prirode i istjerivanjem zlih duhova zime, što rade svojom strašnom pojavom i glasnom zvonjavom.

Zanimljivost: Najveći karneval u regiji održava se u Rijeci još od 1982. godine. Svake godine okuplja sve više posjetitelja i sudionika. Vrhunac karnevala je međunarodna karnevalska povorka koja zadnju nedjelju prije Pepelnice prolazi riječkim Korzom. U povorci sudjeluje preko 100 skupina, koje svojom maštovitošću, duhovitošću i šarenilom boja privlače mnoštvo gledatelja. 

Istra i Kvarner

Krajolik i ljudi

S kojim državama graniči ovaj dio Hrvatske? Istraži utjecaj Italije na istarski dijalekt. Napiši barem dvije riječi koje su došle iz talijanskoga jezika.

Promotri slike i razmisli čime se ljudi bave u ovim krajevima. Što uzgajaju? Od čega su se nekad izrađivale kuće? Znaš li što je kažun? Kako se izrađuje suhozid? Koja je životinja simbol Istre?

Na tanko i na debelo

Zapjevaj s prijateljima istarsku pjesmu.

Majko mila

U Istri se pjeva u raznim prigodama. Obično se pjeva dvoglasno: na tanko i na debelo.

Što misliš, koji glas pjeva na tanko, a koji na debelo?

Često se u tekst pjesme stavljaju neutralni slogovi poput trajna nina nena i sličnih. Takav se postupak zove tarankanje, a njime pjevači nastoje oponašati zvuk glazbala.

Istarska tradicijska glazba inspirirala je mnoge popularne pjevače.

Poslušaj pjesmu i odgovori na pitanja.

U pjesmi muški glasovi izvode tarankanje.

Istarska ljestvica

Poslušaj dva primjera i odgovori na pitanja:

Radi li se o istoj melodiji? Što se u melodiji promijenilo? Digni ruku kad čuješ promjenu.

U drugome je primjeru melodija u istarskoj ljestvici. Ona je dvoglasna i karakteristična samo za područje Istre i Kvarnera te tradicijskoj glazbi tih krajeva daje poseban, prepoznatljiv zvuk. Zbog toga ju je UNESCO zaštitio kao nematerijalno kulturno blago ove regije. U istome su tonskom nizu ugođena i istarska puhaća glazbala.

Glazbala

Govori o sopilama.

Sopile se sviraju u paru.

Spominje se istarska ljestvica.

Sopile, sopele ili roženice puhaće su glazbalo s dvostrukim jezičcem, poput oboe, koje se svira u ovoj regiji. Sviraju se uvijek u paru, vele i male sopile.

Razmisli koje sopile sviraju dublje, a koje više tonove u melodiji?

Sopile služe kao pratnja plesu, ali često nastupaju samostalno kao uvod u razne svečane prigode (poput svadbe). Takav uvod naziva se mantinjada.

Osim sopila postoji glazbalo iz porodice gajdi koje u ovome kraju nazivaju mih.

 

Poslušaj svirku na mihu i odgovori na pitanje.

Istovremeno se čuju dvije melodije. Mih svira dvoglasno.

U unutrašnjosti Istre, uz granicu sa Slovenijom, zaživjela je sasvim drukčija tradicija.

Pogledaj videozapis i odgovori na pitanja.

U tom sastavu sviraju harmonika, bajs, klarinet i violina.

Skladba je u duru.

Bajs ima dvije žice.

Harmonika nema klavijaturu.

Ovakav se sastav naziva gunjci, a čest je u unutrašnjosti Istre.

Osnova toga sastava jesu violina i bajs kojima se najčešće pridružuju klarinet te posebna vrsta harmonike koja se zove trieština. Njoj je posvećen najveći festival harmonikaša u Istri zvan Z armoniku v Roč, koji se svake godine održava u malome gradu Roču. Gunjci najčešće sviraju valcere i polke nastale pod utjecajem susjedne Slovenije, a često su u tim krajevima pratnja plesu.

Istraži

U Istri se sviraju još mnoga zanimljiva tradicijska glazbala. Saznaj više o njima te napravi plakat ili prezentaciju za svoj razred. 

Odjeća naših starih

Istarska je tradicijska nošnja prepoznatljiva po svojim zemljanim bojama – smeđoj i tamno crvenoj. U cijeloj je regiji posebno zanimljiv način pokrivanja glave u žena: marame su to raznih boja i oblika.

Promotri fotografije i opiši te usporedi tradicijske nošnje različitih dijelova Istre i Kvarnerskih otoka.

Ples

Promotri tradicijski ples videozapisa te odgovori na pitanja.

Ples prati mih.

Plesači se kreću po krugu.

Odjeveni su u istarsku nošnju.

Plešu pretežito u paru.

Najpoznatiji istarski ples naziva se upravo prema kružnome kretanju plesača – balun.

Znaš li što znači riječ balun?

Plesači uglavnom plešu u paru izmjenjujući figure od kojih su najpoznatije hodet, valcat, prebirat i vrtet. Što znači riječ vrtet? Plesači se vrte jedan oko drugoga u jednome okretu.

Pokušaj izvesti osnovni korak baluna prema videozapisu.

Nakon toga se uhvati u par s prijateljem i pokušaj izvesti okret vrtet. Obujmite jedan drugoga rukama i okrećite se jedan oko drugoga izvodeći pri tome samo jedan korak. Upravo ste izveli vrtet.

Drugi poznati tradicijski ples Istre i Kvarnera zove se tanac. Ples je to u paru, kod kojega parovi ne moraju biti raspoređeni po krugu, već mogu plesati i u linijama.

Poklade

Pogledaj videozapis i odgovori na pitanja.

Odjeveni su u prugaste majice i bijele hlače. Preko toga nose životinjsko krzno i maske s rogovima na glavi.

Imaju pokriveno lice.

Sviraju zvona koja su im obješena oko struka.

Pokretima donjeg dijela tijela pokreću zvona koja na taj način stvaraju zvuk.

Oni se zovu zvončari.

Pokladni običaji Istre i Kvarnera nezamislivi su bez zvončara. Prepoznatljivi po osebujnim maskama, ali ponajviše po prodornom zvuku zvona, obješenim oko struka. Sviraju ih ritamskim pokretima donjega dijela tijela. Običaj je ostao iz drevnih vremena kao dio stočarske pokladne magije, a najviše se zadržao na području Kastavštine. Zvončari su povezani s buđenjem prirode i istjerivanjem zlih duhova zime, što rade svojom strašnom pojavom i glasnom zvonjavom.

Zanimljivost: Najveći karneval u regiji održava se u Rijeci još od 1982. godine. Svake godine okuplja sve više posjetitelja i sudionika. Vrhunac karnevala je međunarodna karnevalska povorka koja zadnju nedjelju prije Pepelnice prolazi riječkim Korzom. U povorci sudjeluje preko 100 skupina, koje svojom maštovitošću, duhovitošću i šarenilom boja privlače mnoštvo gledatelja. 

Provjeri svoje znanje