Sjeverozapadna i središnja Hrvatska

Krajolik i ljudi


Ovaj je dio Hrvatske vrlo raznolik, izmjenjuju se brežuljkasti krajevi i riječne doline. Kulturno je povezan sa srednjoeuropskom tradicijom tijekom svoje šarolike povijesti.


Pogledaj fotografije te zaključi čime se ljudi ovoga kraja bave. Što uzgajaju? Što misliš, postoji li razlika u kulturi sela i grada?


Prepoznaješ li suvenir na slici?

Znaš li čemu je služio u prošlosti?


Istraži od čega su se nekad licitari izrađivali.

Pokušaj sama/sam izraditi licitar.


Nabroji nekoliko tradicijskih običaja, jela ili predmeta koje si primijetila/primjetio u videozapisu.

Pjevanje

 

Judica se šeče

Judica se šeče po visokom ganjku, ganjku.
Ojum dijum , ljubil bi ju, po visokom ganjku, ganjku.

Sitnu knjigu piše mladome junaku.
Ojum dijum , ljubil bi ju, mladome junaku.

Oj, mladi junače očeš li me zeti?
Ojum dijum , ljubil bi ju, očeš li me zeti?

Ja bi tebe zela da mi rodi daju.
Ojum dijum , ljubil bi ju, da mi rodi daju.

Jesi li razumjela/razumio o čemu govori tekst pjesme? Na kojem je narječju? Ispričaj sadržaj pjesme. 

Koliko taktova ima u prvome, a koliko u drugome dijelu pjesme?

Kakve su to glazbene rečenice?

Istaknite razlike između prvoga i drugoga dijela pjesme glazbalima ili tjeloglazbom.

Glazbala


Od čega je napravljeno ovo glazbalo?

Kako se na njemu svira?


Što prikazuje fotografija? Vjerojatno si slična dječja glazbala vidjela/vidio u trgovinama suvenira ili na sajmovima tradicijskih zanata. Nekada su se djeca s takvim igračkama uobičajeno igrala. Istraži kako se i od čega izrađuju.


Povremeno bi majstori tokari uz drvene igračke izradili i pokoje jednostavno glazbalo poput fućkaljke, frulice, dvojnice ili trstenke. Ta su glazbala bila vesela i kreativna razbibriga pastira dok su čuvali svoja stada na ispaši.

Pogledaj videozapis te odgovori na pitanja


Najraširenije glazbalo regije jest tambura. Svira se u tamburaškome orkestru ili zboru, često uz violinu ili harmoniku.

Istraži

Otkud potječe tambura? Zašto ju smatramo hrvatskim tradicijskim glazbalom? Kako se zovu pojedine vrste tambura? 

Zelen Juraj došel je


Koji običaj prikazuje videozapis? 

Kojeg se datuma slavi Jurjevo?   

Opiši kako izgleda proslava Jurjeva.

Zašto dječaci nose zeleno granje? Što ono simbolizira?

Jurjevo se slavilo 23. travnja kao početak proljeća, gospodarske godine, ponegdje i kao stočni blagdan. Stoka se taj dan izvodila na prvu ispašu nakon zime, kitila vijencima od proljetnoga cvijeća za koje se vjerovalo da cijelu godinu štite stoku od bolesti i drugoga zla. Palili su se jurjevski kresovi uz koje se okupljala mladež i pjevale pjesme. Za krijes se vjerovalo da ima magičnu moć zaštite od bolesti pa bi okupljeni taj krijes preskakivali, drugi bi dan gonili stoku preko zgarišta i slično. Većina je tih običaja danas zaboravljena ili živi samo u folklornim društvima. 

Na Jurjevo dječaci obilaze kuće i pjevaju pjesme, dijele zelene grančice, a zauzvrat dobivaju darove. Oni se nazivaju jurjaši. Na njihovu čelu hoda Zeleni Jura skriven ispod koša od zelenih grana. Taj je običaj još živ u pojedinim krajevima te se stanovnici trude da ga prenesu na mlađe naraštaje.

Znaš li?

Koja manjina u Republici Hrvatskoj također slavi Jurjevo? Kako oni zovu taj dan? Koji su njihovi običaji povodom toga blagdana?

U nekim se krajevima Hrvatske njeguje tradicija ophoda povodom raznih blagdana. Znaš li što znači riječ ophod? Što se radi za ophod neovisno o kojemu se blagdanu radi? Koji je najpoznatiji ophod tvoga kraja?

Osim jurjaša, u središnjemu dijelu Hrvatske postoji ophod povezan s Ivanjem, zvan ladarice.

Ivanje se u hrvatskoj tradiciji slavi 24. lipnja kao početak ljeta. Svečanost uključuje paljenje vatre (krijesa) uz pjevanje prigodnih pjesama, plesanje kola i preskakivanje vatre, kićenje cvijećem kao simbolima sreće.

Selom hodaju djevojke, ladarice, obučene u svečane nošnje i okićene ivančicama. Pjevaju pjesmu čiji je refren vrlo često Oj, Lado oj!, a ukućani ih daruju kao zalog za dobro zdravlje i rodnu godinu. 

Odijelo (ne) čini čovjeka

Pogledaj fotografije. Opiši nošnje i zaključi je li odjeća u ovim krajevima međusobno slična ili raznolika.

Tradicijska je nošnja nekada bila svakodnevna odjeća seoskih stanovnika. Kao što i ti imaš svakodnevnu i svečanu odjeću, tako su i nekad ljudi imali radnu i svečanu nošnju. Što misliš, koja je bila ukrašenija i teža za izradu? Pokušaj nabrojiti nekoliko svečanih prigoda u kojima se nosila.

Odjeća nekada, kao i danas, otkriva različite poruke o osobi koja ju nosi. Tako se prema nošnji moglo odrediti iz kojega kraja osoba dolazi, kojega je obiteljskoga, društvenoga i materijalnog statusa i slično. Po odjeći se moglo i zaključiti tuguje li pojedinac za nekim ili ide možda na prigodnu svečanost.

Posebno je bilo važno kako je ukrašena glava pojedine djevojke, jer se prema tome moglo odrediti i je li udana, slobodna, premlada, udovica, stara žena i slično. Naime, u Hrvatskoj je raširen običaj da se glava udane žene pokriva maramom ili kapom, a glava djevojke spremne za udaju ukrašena je cvijećem ili nekim drugim nakitom kako bi privukla pozornost momaka.

Ples

Zašto ples nosi naziv drmeš? Što iz opisa plesnih koraka i pokreta povezuješ s tim nazivom? 

Najrašireniji ples ovoga kraja jest drmeš. Postoji mnogo inačica drmeša, ali je svima zajednička brza vrtnja i titranje tijela (po kojima je i dobio naziv). Tako razlikujemo posavski, prigorski, zagorski, turopoljski i mnoge druge drmeše. Ples se pleše u paru, ili u kolu.

Ipak, najpopularniji su plesovi u paru bili valcer i polka.

Pogledaj videoprimjere i odredi mjeru tih plesova. Usporedi i objasni razlike među njima.

Popularna su bila i biračka kola. Što misliš, zašto se ples naziva upravo biračko kolo? Koga ili što se bira? Prisjeti se ili upitaj roditelje znaju li koje biračko kolo iz svoga djetinjstva.

Osim biračkih postoje i šetana kola. Što misliš, odakle im naziv?

Isprobaj šetano kolo uz pjesmu Judica se šeće. Uhvati prijatelje za ruku i koračajte jednoliko uz glazbu. Prošećite tako razredom te se sastanite u krugu. Zatvorite kolo i na drugi se dio pjesme kratko spuštajte u koljenu desne noge.

Zanimljivost: Postoji niz plesova regije u kojima se intenzivno poskakuje. Naime, vjerovalo se da će se skakanjem i udaranjem nogama o pod pospješiti urod plodova. To su npr. dučecstaro sito i kozatuš.

Za znatiželjne

U ovome kraju, posebice u okolici Karlovca, postoji tradicija sviranja maloga sastava nazvanom guci.

Istraži o kakvom je sastavu riječ.

Sjeverozapadna i središnja Hrvatska

Krajolik i ljudi

Pogledaj karte i odgovori na pitanja

Ovaj je dio Hrvatske vrlo raznolik, izmjenjuju se brežuljkasti krajevi i riječne doline. Kulturno je povezan sa srednjoeuropskom tradicijom tijekom svoje šarolike povijesti.

Pogledaj fotografije te zaključi čime se ljudi ovoga kraja bave. Što uzgajaju? Što misliš, postoji li razlika u kulturi sela i grada?

Istraži od čega su se nekad licitari izrađivali.

Pokušaj sama/sam izraditi licitar.

Pjevanje

Judica se šeče

Jesi li razumjela/razumio o čemu govori tekst pjesme? Na kojem je narječju? Ispričaj sadržaj pjesme. 

Koliko taktova ima u prvome, a koliko u drugome dijelu pjesme?

Kakve su to glazbene rečenice?

Istaknite razlike između prvoga i drugoga dijela pjesme glazbalima ili tjeloglazbom.

Glazbala

Što misliš, kako je nekada davno izgledao jedan dan u životu tvojega vršnjaka na selu?

Što su djeca radila kad nisu bila u školi?

Većina ih je imala stalna zaduženja, odnosno poslove na imanju. Jedan od njih bio je i čuvanje stada na ispaši. To je često trajalo i više od nekoliko sati. Što misliš, kako su djeca kratila vrijeme na paši?

Neki od njih igrali su igre, ako ih je bilo više. Ali ako su bili sami, morali su se sami zabaviti. Tako su često nastajala razna jednostavna glazbala napravljena od materijala koji su mogli naći oko sebe.

U njega se ulije voda pa se puše u otvor na repu.
Izrađuje se od gline.

Što prikazuje fotografija? Vjerojatno si slična dječja glazbala vidjela/vidio u trgovinama suvenira ili na sajmovima tradicijskih zanata. Nekada su se djeca s takvim igračkama uobičajeno igrala. Istraži kako se i od čega izrađuju.

Povremeno bi majstori tokari uz drvene igračke izradili i pokoje jednostavno glazbalo poput fućkaljke, frulice, dvojnice ili trstenke. Ta su glazbala bila vesela i kreativna razbibriga pastira dok su čuvali svoja stada na ispaši.

Pogledaj videozapis te odgovori na pitanja.

Najraširenije glazbalo regije jest tambura. Svira se u tamburaškome orkestru ili zboru, često uz violinu ili harmoniku.

Istraži

Otkud potječe tambura? Zašto ju smatramo hrvatskim tradicijskim glazbalom? Kako se zovu pojedine vrste tambura? 

Zelen Juraj došel je

Jurjevo se slavilo 23. travnja kao početak proljeća, gospodarske godine, ponegdje i kao stočni blagdan. Stoka se taj dan izvodila na prvu ispašu nakon zime, kitila vijencima od proljetnoga cvijeća za koje se vjerovalo da cijelu godinu štite stoku od bolesti i drugoga zla. Palili su se jurjevski kresovi uz koje se okupljala mladež i pjevale pjesme. Za krijes se vjerovalo da ima magičnu moć zaštite od bolesti pa bi okupljeni taj krijes preskakivali, drugi bi dan gonili stoku preko zgarišta i slično. Većina je tih običaja danas zaboravljena ili živi samo u folklornim društvima. 

Znaš li?

Koja manjina u Republici Hrvatskoj također slavi Jurjevo? Kako oni zovu taj dan? Koji su njihovi običaji povodom toga blagdana?

U nekim se krajevima Hrvatske njeguje tradicija ophoda povodom raznih blagdana. Znaš li što znači riječ ophod? Što se radi za ophod neovisno o kojemu se blagdanu radi? Koji je najpoznatiji ophod tvoga kraja?

Osim jurjaša, u središnjemu dijelu Hrvatske postoji ophod povezan s Ivanjem, zvan ladarice.

Ivanje se u hrvatskoj tradiciji slavi 24. lipnja kao početak ljeta. Svečanost uključuje paljenje vatre (krijesa) uz pjevanje prigodnih pjesama, plesanje kola i preskakivanje vatre, kićenje cvijećem kao simbolima sreće.

Selom hodaju djevojke, ladarice, obučene u svečane nošnje i okićene ivančicama. Pjevaju pjesmu čiji je refren vrlo često Oj, Lado oj!, a ukućani ih daruju kao zalog za dobro zdravlje i rodnu godinu. 

Odijelo (ne) čini čovjeka

Pogledaj fotografije. Opiši nošnje i zaključi je li odjeća u ovim krajevima međusobno slična ili raznolika.

Tradicijska je nošnja nekada bila svakodnevna odjeća seoskih stanovnika. Kao što i ti imaš svakodnevnu i svečanu odjeću, tako su i nekad ljudi imali radnu i svečanu nošnju. Što misliš, koja je bila ukrašenija i teža za izradu? Pokušaj nabrojiti nekoliko svečanih prigoda u kojima se nosila.

Odjeća nekada, kao i danas, otkriva različite poruke o osobi koja ju nosi. Tako se prema nošnji moglo odrediti iz kojega kraja osoba dolazi, kojega je obiteljskoga, društvenoga i materijalnog statusa i slično. Po odjeći se moglo i zaključiti tuguje li pojedinac za nekim ili ide možda na prigodnu svečanost.

Posebno je bilo važno kako je ukrašena glava pojedine djevojke, jer se prema tome moglo odrediti i je li udana, slobodna, premlada, udovica, stara žena i slično. Naime, u Hrvatskoj je raširen običaj da se glava udane žene pokriva maramom ili kapom, a glava djevojke spremne za udaju ukrašena je cvijećem ili nekim drugim nakitom kako bi privukla pozornost momaka.

Ples

Zašto ples nosi naziv drmeš? Što iz opisa plesnih koraka i pokreta povezuješ s tim nazivom? 

Najrašireniji ples ovoga kraja jest drmeš. Postoji mnogo inačica drmeša, ali je svima zajednička brza vrtnja i titranje tijela (po kojima je i dobio naziv). Tako razlikujemo posavski, prigorski, zagorski, turopoljski i mnoge druge drmeše. Ples se pleše u paru, ili u kolu.

Ipak, najpopularniji su plesovi u paru bili valcer i polka.

Pogledaj videoprimjere i odredi mjeru tih plesova. Usporedi i objasni razlike među njima.

Popularna su bila i biračka kola. Što misliš, zašto se ples naziva upravo biračko kolo? Koga ili što se bira? Prisjeti se ili upitaj roditelje znaju li koje biračko kolo iz svoga djetinjstva.

Osim biračkih postoje i šetana kola. Što misliš, odakle im naziv?

Isprobaj šetano kolo uz pjesmu Judica se šeće. Uhvati prijatelje za ruku i koračajte jednoliko uz glazbu. Prošećite tako razredom te se sastanite u krugu. Zatvorite kolo i na drugi se dio pjesme kratko spuštajte u koljenu desne noge.

Zanimljivost: Postoji niz plesova regije u kojima se intenzivno poskakuje. Naime, vjerovalo se da će se skakanjem i udaranjem nogama o pod pospješiti urod plodova. To su npr. dučec, staro sito i kozatuš.

Provjeri svoje znanje

Za znatiželjne

U ovome kraju, posebice u okolici Karlovca, postoji tradicija sviranja maloga sastava nazvanom guci. Istraži o kakvom je sastavu riječ.