Popularna glazba

Poslušajte sljedeće pjesme. Kako biste ih usporedili? Imaju li nešto zajedničko? Kako biste opisali glazbu? Jesu li pjesme nastale u isto vrijeme? Odražavaju li glazba i videospotovi duh vremena?

Uz popularnost prvenstveno vežemo popularnu kulturu koja se odnosi na zabavu (televiziju, filmove, glazbu, videoigre), a zatim i sport, vijesti, politiku, modu, tehnologiju i naposljetku – komunikaciju. Raspravi s prijateljima u razredu o značenju popularne komunikacije.

• Samostalno istraži značenja riječi žargon ili sleng. Analiziraj svoju komunikaciju s prijateljima, koja zasigurno uključuje upotrebu različitih stranih riječi (npr. cool), kratica (npr. OK, LOL) i emotikona.

• Raspravite u razredu koji događaji u današnje vrijeme narodu mogu odvući pažnju od stvarnih problema!

Revoluciju u dostupnosti glazbe učinilo je notno izdavaštvo još potkraj 18. stoljeća. U 19. stoljeću raste broj skladatelja i kantautora koji pišu popularne pjesme i šlagere koje se potom javno izvode u kazalištima, plesnim dvoranama, glazbenim paviljonima i vrtovima. Na taj način glazba uvelike postaje poznata slušanjem, uživanje u njoj moguće je bez poznavanja nota i glazbenog obrazovanja!

Osnivaju se brojni amaterski zborovi, orkestri i ansambli limenih puhača koji izvode popularnu glazbu, a umjetnici počinju odlaziti i na turneje po svijetu kako bi što više ljudi moglo čuti njihovu glazbu.

Putem interneta, danas do popularne glazbe dolazimo s nevjerojatnom lakoćom. Servisi kao što su SoundCloud, Spotify, iTunes ili Deezer, pomažu nam u pretraživanju i slušanju glazbe, njezinom preuzimanju i organiziranju u tzv. playliste. Uz aplikacije poput Shazama možemo saznati koju glazbu upravo slušamo, a preuzetu glazbu na razne načine možemo i uređivati pomoću programa kao što je Audacity.

Postoje li popularne pjesme koje nisu brzo zaboravljene? Što misliš, koja obilježja bi trebale imati takve pjesme? Znaš li za pojam evergreena u glazbi?  

Koja bi se od ovih pjesama mogla zauvijek pamtiti? Imaju li sve četiri pjesme obilježja svevremenosti?

Popularne pjesme često imaju jednostavnu, lako pjevljivu i pamtljivu melodiju. Melodija na slušatelja djeluje kao „udica“, privlači mu pažnju i lako ulazi u uho. U pjesmama su vrlo česta ponavljanja, kako ritamske, tako i harmonijske strukture (akorda). Tekstovi pjesama su raznovrsni, ali često se odnose na svakodnevni život i odražavaju stavove običnih ljudi.

Skupina Axis of Awesome izradila je šaljivu kompilaciju pjesama koje se sastoje od samo četiri akorda!

Popularne pjesme su uglavnom i podjednakoga trajanja – najčešće između tri i četiri minute.

Oblik im je često strofni i pritom se u strofama (eng. verse) na istu glazbu svaki put pojavljuje novi tekst, dok se u refrenu (eng. refrain ili chorus) ponavljaju i glazba i tekst.

Pjesma često ima uvod na početku (eng. intro) i kodu na kraju (eng. outro), dok se od unutrašnjih dijelova može isticati most (eng. bridge). Pjesme ponekad imaju i vrlo upečatljiv instrumentalni solo, najčešće izveden na gitari, klaviru/sintesajzeru ili saksofonu.

Možeš li prepoznati koja se glazbala ističu u ovim pjesmama?

U koje biste žanrove svrstali sljedeće pjesme?

Prema mišljenjima mnogih, popularna je glazba lakoslušljiva, što znači da ne iziskuje od slušatelja da bude glazbeno obrazovan. To također može značiti da slušatelj ne mora posebno pažljivo i aktivno slušati glazbu. Zbog svoje sveprisutnosti, popularna se glazba sluša na različitim mjestima, u njoj možemo uživati dok smo udobno smješteni u kućnoj fotelji, dok se autobusom vozimo na izlet ili dok pretražujemo proizvode u trgovini.

Slušajući popularnu glazbu u restoranima, kafićima, teretanama ili plesnim klubovima, slušatelji se ne ponašaju na isti način kao publika u koncertnoj dvorani.

Raspravite u razredu o različitim načinima ponašanja slušatelja u različitim prostorima i situacijama. Opiši ponašanje publike na masovnim koncertima popularnih pjevača ili sastava.   

Iako su i u prošlosti postojali glazbenici koji su stekli slavu i bili obožavani od publike, popularnost glazbenika se kao poseban fenomen povezuje s 20. stoljećem. Glazbenici postaju idoli slušatelja, a mnogi ih nazivaju i pop ikonama. Uz glazbene legende poput Elvisa Presleya, Arethe Franklin, Jimija Hendrixa, Tine Turner, Boba Marleya i mnogih drugih, nekim su glazbenicima dodijeljene i posebne titule – tako je Michael Jackson postao kralj, Madonna kraljica, a Britney Spears princeza popularne glazbe.

Raspravite u razredu koji su vaši glazbeni idoli. Na koji način iskazuješ divljenje najdražim glazbenicima? Tko su tvoje glazbene legende? Koje glazbenike i glazbene sastave danas smatraš planetarno popularnima? Jesu li među njima zastupljeni i hrvatski glazbenici? Navedi ih.

Glazbenici su, uz svoja umjetnička ostvarenja, na različite načine trajno ušli u povijest. Neki od njih dobili su svoju zvijezdu na Holivudskoj stazi slavnih, a mnogi su postali i voštane figure u muzeju Madame Tussauds.

Istraži koji sve glazbenici imaju svoju zvijezdu ili voštanu figuru! Saznaj gdje se nalazi staza slavnih te u kojim sve gradovima postoji muzej voštanih figura.    

Poslušaj, opiši i usporedi sljedeće pjesme!

Većina glazbenika svoju popularnost može prvenstveno zahvaliti glazbenoj industriji, koja donosi zaradu od davnih dana te su mnogi značajni skladatelji iz prethodnih razdoblja živjeli od svojega skladanja. Plaćale su se skladbe po narudžbi, a počele su se naplaćivati i ulaznice za koncerte. Novu revoluciju u zaradi donijelo je tiskanje nota, a zatim i snimanje glazbe te prodaja nosača zvuka kao što su gramofonske ploče, audio kasete i kompaktni diskovi.

Glazbenici su počeli objavljivati svoje pjesme (singlove) i glazbene albume koji se sastoje od čitavog niza pjesama.

• Imaš li svoj najdraži glazbeni album? Slušaš li radije albume ili samo pojedine pjesme?

Uz digitalne zvučne zapise, danas do glazbe dolazimo sve lakše. Samo rijetki audiofili (ljubitelji glazbe) danas i dalje nabavljaju ploče, kasete ili CD-e, dok velika većina slušatelja glazbu kupuje i konzumira pomoću interneta.

O glazbenicima se brinu menadžeri, producenti, glazbene tvrtke i izdavačke kuće, kako bi oni što uspješnije plasirali svoje proizvode.

• Informiraj se o zanimanju glazbenoga menadžera i producenta.
• Istraži postojeće glazbene tvrtke i izdavačke kuće u Hrvatskoj. 

Uz glazbenu industriju, razvila su se brojna zanimanja kao što su glazbeni novinari i kritičari, proizvođači glazbala, opreme i uređaja za reprodukciju zvuka, a kako bi glazba zvučala što bolje, zaslužni su i tonski snimatelj, mješač tona (tzv. mixer), tehničar za zvučne efekte i tonski majstor (vidi nastavnu jedinicu Pjevanje i pjevački glasovi).