Pojmovnik
A cappella je pjevanje bez pratnje glazbala.
Accelerando je oznaka tempa i znači postupno ubrzati.
Akadinda, tradicijsko glazbalo Zulu naroda, vrsta je ksilofona načinjenoga od drvenih pločica i ugođenoga prema pentatonskoj ljestvici.
Akord je istodobno zvučanje najmanje triju tonova.
Akordno višeglasje, vidi: homofoni slog.
Alt je dubok ženski glas. Bogata tamna boja njegova je prepoznatljiva značajka.
Alteracija je povišeni ili sniženi ton određene ljestvice.
Arija je pjevna melodija koju izvodi glas uz instrumentalnu pratnju. To je solistički operni broj u kojem se ističe ljepota melodije i izražavanje osjećaja pojedinog lika.
Atonalitet je način skladanja glazbe u 20. stoljeću koji podrazumijeva ravnopravnost svih tonova i odsutnost tonaliteta.
Balalajka je rusko tradicijsko trzaće glazbalo. Prepoznatljivoga je trokutastog oblika s tri žice u nekoliko veličina. Upravo tih nekoliko veličina od piccolo do bas balalajke, omogućuje osnivanje velikih orkestara balalajki. Često se svira u ruskim obiteljima uz pjesmu.
Balet je glazbeno scenska vrsta koja spaja umjetnički ples s glazbom, scenom i kostimima. Plesači pokretima tijela, figurama i mimikom prikazuju određeni sadržaj ili ugođaj.
Baletni brojevi su manje glazbeno plesne cjeline od kojih se sastoji balet. Baletne brojeve mogu izvoditi jedan ili više glavnih likova ili cijeli plesni ansambl.
Balun je temperamentni istarski ples koji se pleše uz svirku sopela i miha. Plesni parovi, raspoređeni po kružnici, na znak vodećega para mijenjaju plesne figure.
Bariton je srednji muški glas, između tenora i basa. Ujedno je i najčešći muški glas.
Barok je glazbeno-stilsko razdoblje koje traje od početka 17. stoljeća do polovine 18. stoljeća. Obilježen je bujnim ukrasima, kontrastima i snažnom dinamičnosti pokreta, ali istodobno i racionalnom slikom svijeta.
Barokni kontrast jest značajka barokne glazbe koja se očituje u izmjeni glazbenih suprotnosti u dinamici (forte – piano), tempu (brzo – sporo), glazbenom slogu (homofonija – polifonija) i sastavu izvođača (solist – cijeli orkestar).
Bas je najdublji muški glas. Odlikuje se tamnom bojom i punoćom zvuka.
Be bop je stilsko razdoblje u jazzu u kojem su skladbe namijenjene slušanju, a ne plesu kao do tada.
Bel canto jest tehnika i način pjevanja u solističkoj vokalnoj glazbi kojim se ističe ljepota tona te lakoća i preciznost izvedbe.
Bijeli balet pojavljuje se u 19. stoljeću, a obilježava ga plesanje na vrhovima prstiju, bijele, prozračne suknje te korištenje određenih plesnih pokreta i koraka.
Boja ljudskoga glasa karakteristična je značajka svakoga pojedinca po kojoj je prepoznatljiv sugovornicima. Po boji glasa možemo uočiti i trenutne osjećaje i raspoloženje ljudi.
Boja tona je prepoznatljiv zvuk temeljem kojega razlikujemo pojedina glazbala i ljudske glasove. Ovisi o materijalu od kojega glazbalo načinjeno, veličini glazbala, načinu sviranja i dr.
Budnica je pjesma kojom su pjesnici u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda željeli pobuditi domoljublje i borbenost naroda.
Čelesta je glazbalo s tipkama. Ton nastaje pritiskom batića na tipku koji udari u metalne pločice različitih veličina koji daju dugi izdržani ton, tople boje.
Čembalo je glazbalo s tipkama, prethodnik glasovira. Za razliku od glasovira gdje pritiskom na tipke batić udara o žice, kod čembala se ton dobiva trzanjem žice. Takav ton je jasan, rezak, ali tih i kratkoga trajanja.
Čin je dio operne ili baletne predstave koji se sastoji iz više slika ili scena.
Crossover-glazba ujedinjuje značajke pop i klasične glazbe.
Diđeridu je tradicijsko puhaće glazbalo Aboridžina, a izrađuje se od izdubljene grane eukaliptusa.
Dinamika je jačina zvuka kojom se izvodi glazbeno djelo, a bilježi se uvriježenim oznakama (p, mp, mf, f, ff, cresc., dimin., i dr.).
Dionica je notni zapis za pojedino glazbalo ili pjevački glas.
Dominanta, peti stupanj dura i mola, jedan je od glavnih tonova tonaliteta.
Dorska ljestvica pripada tonskoj građi starih načina. Slična molskoj ljestvici, dorska se od nje razlikuje po šestom stupnju, najvažnijem tonu za njezinu prepoznatljivost.
Drmeš je hrvatski tradicijski ples u dvodobnoj mjeri koji se pleše u kolu ili u parovima uz pratnju tamburaša. Prepoznatljiv je po karakterističnom drmanju cijeloga tijela i brzim okretima pri plesanju. Raširen je u nizinskoj i središnjoj Hrvatskoj, a svaki kraj ima svoju inačicu.
Drveni puhači, osim flaute, stvaraju zvuk upuhivanjem zraka kroz jednostruki (klarinet i saksofon) ili dvostruki jezičac od trstike (oboa, engleski rog, fagot, kontrafagot). Visina tona mijenja se otvaranjem ili zatvaranjem rupica. Drvenim puhaćim glazbalima pripadaju flauta, klarinet, saksofon, oboa, engleski rog, fagot i kontrafagot.
Dude su podravsko tradicijsko glazbalo nalik na gajde i mih.
Duet je izvođački sastav za dva glasa. Kada dvoje pjevača zajedno izvodi svaki svoju melodiju, kažemo da pjevaju u duetu.
Dvodijelni oblik jest glazbeni oblik građen od dvije različite, kontrastne cjeline.
Dvotakt ili fraza je prepoznatljiva cjelina od dva takta koja se više puta ponavlja tijekom glazbenoga djela.
Ekspozicija je prvi dio sonatnog oblika u kojem se iznose dvije glavne teme različite po karakteru i tonalitetu. Povezane su ulomkom koji sadrži modulaciju u novi tonalitet i naziva se most.
Elektronička glazba je glazbeno djelo stvoreno pomoću elektroničkih uređaja ili elektroakustičkom obradom zvukova.
Epizoda znači zgoda, slučaj, upadica, a u glazbenim oblicima je dio koji povezuje različite tematske sadržaje.
Fandango je živahan španjolski ples u trodobnoj mjeri. Pleše se u parovima obično uz zvuk gitare, kastanjeta i pljeskanje .
Filmska glazba je glazba koju stvara skladatelj za određeni film i ona bitno doprinosi ugođaju filma. Osim glazbe izvorno skladane za film može se rabiti i već skladana glazba bez obzira pripada li klasičnoj, popularnoj ili tradicijskoj glazbi. Značajna je za stvaranje ugođaja koji podcrtava poruku filma i doseže svoj potpuni smisao zajedno sa slikom.
Flamenco je tradicijska glazba iz Andaluzije u Španjolskoj. Uključuje pjevanje (canta), svirku gitare (toque), ples (baile) i pljeskanje (palmas).
Fuga je najsavršeniji oblik polifone glazbe koja se temelji na imitaciji i provođenju odabrane teme kroz sve glasove.
Gitara se razvijala tijekom povijesti oblikom i zvukom do glazbala koje mi danas poznajemo. Klasična gitara ima poput lutnje i mandoline tijelo, vrat, konjić i šest žica. Gitaristi klasične glazbe sviraju gitaru sjedeći, nogom oslonjeni na malu klupu ili potporanj koji drže na nozi.
Glasovir je najpoznatije glazbalo s tipkama. Kod njega je tipka poluga koja završava batićem čiji udarac po žici stvara ton. Na glasoviru jačina tona ovisi o jačini pritiska na tipku što sviraču omogućuje izvodbu različitih dinamičkih nijansi.
Glasovirska minijatura je kraća skladba u kojoj skladatelj opisuje različite osjećaje i raspoloženja.
Glazbene sastavnice su različite glazbene značajke koje spojene na određen način u cjelinu stvaraju prepoznatljivo glazbeno djelo i glazbeni stil. U glazbi uočavamo sljedeće sastavnice: ritam, metar, tempo, melodiju, tonsku građu, dinamiku, glazbeni slog i glazbeni oblik.
Glazbena perioda je zaokružena formalna cjelina sastavljena od dvije male (mala perioda) ili dvije velike glazbene rečenice (velika perioda). Prva rečenica ostavlja dojam napetosti i otvorenosti, dok je druga zaključna i smirujuća.
Glazbena rečenica jest zaokružena glazbena cjelina od četiri (mala) ili osam (velika) taktova.
Glazbene sastavnice skup su glazbenih značajki koje možemo uočiti slušajući ili izvodeći neku skladbu. Glazbenim sastavnicama pripadaju ritam, metar, tempo, melodija, tonska građa, dinamika, glazbeni slog, glazbeni oblik i izvođački sastav.
Glazbeni oblik je način na koji su dijelovi skladbe spojeni u cjelinu. Većina glazbenih oblika nastaje osmišljenim izmjenama istih i različitih dijelova skladbe. Glazbenim oblicima pripadaju dvodijelni i trodijelni oblik, rondo, tema s varijacijama, sonatni oblik i fuga.
Glazbeni slog jest sastavnica kojom se određuje broj glasova i njihov međusobni odnos.
Gregorijanski koral jest jednoglasni crkveni napjev katoličke crkve na latinskome jeziku, nazvan po papi Grguru I. Velikom.
Gudački kvartet komorni je sastav koji čine dvije violine, viole i violončela, ali i višestavačna instrumentalna vrsta skladana za istoimeni sastav. Obično ima četiri stavka s prvi stavkom u sonatnom obliku.
Harfa se ubraja među najstarija i najraširenija trzalaća glazbala. Ima trokutast okvir unutar kojega je napet niz žica. Nejednake su dužine (što uzrokuje različite tonske visine) i različite boje (radi lakšega razabiranja velikoga broja žica pri brzom sviranju). Harfa se svira objema rukama, trzanjem žica vrhovima prstiju. Stoji na postolju na kojem je smješteno sedam pedala.
Harmonika je glazbalo od dva dijela spojena mijehom. Desna ruka svira melodiju pomoću klavijature ili gumbića (bajan), dok lijeva ruka pritiskom gumbića izvodi akordnu pratnju te rasteže i steže mijeh.
Homofoni slog jest višeglasje u kojem jedan glas ima glavnu melodiju, a ostali ga prate izvodeći akorde.
Hula je tradicijski havajski ples koji pjesmom i pokretima priča o prirodi, tradiciji i kulturi Havaja.
Improvizacija je spontano stvaranje glazbe bez notnog zapisa, ovisna o trenutačnom i neponovljivom nadahnuću glazbenika.
Instrumentalna glazba je glazba koja se izvodi na jednom ili više glazbala.
Interludij je orkestralni ulomak prije ili tijekom čina glazbeno scenskog djela.
Interval je razmak između dva tona. Nazivi intervala nastali su od latinskih riječi za brojeve: prima (1), sekunda (2), terca (3), kvarta (4), kvinta (5), seksta (6), septima (7), oktava (8).
Istarska ljestvica tonska je građa karakteristična za Istru, Kvarner i sjevernojadranske otoke. Ima šest tonova i pjeva se uvijek dvoglasno. Godine 2009. istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje u istarskoj ljestvici upisano je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Istoimeni tonaliteti durski su i molski tonaliteti koji počinju istim tonom, odnosno imaju istu toniku.
Jačina glasa ovisi o snazi ili jačini strujanja zraka koji pokreće glasnice.
Jačina tona ovisi o snazi izvedbe tona, ali i o izvedbenim mogućnostima glazbala.
Jazz je slobodna, improvizirana glazba koja ujedinjuje značajke europske i afričke glazbe, nastala u Sjevernoj Americi početkom prošloga stoljeća. Temelji se na improvizaciji, spontanom nadahnuću glazbenika koji je izvodi, i u pravilu se ne zapisuje.
Jazz-rock je stil jazz glazbe nastao šezdesetih godina 20. stoljeća koji ujedinjuje značajke jazz improvizacije sa zvukom električne gitare i čvrstim ritmom rocka.
Jednoglasje ili monofoni slog jest izvedba jedne melodije neovisno o broju izvođača.
Jednoglasno pjevanje nastaje kada svi glasovi pjevaju jednu, istu melodiju. Kaže se još da pjevaju unisono.
Jezičac, dvostruki, dvije su duguljaste tanke pločice od trstike pričvršćene na pisak kroz koji svirači upuhuju zrak u cijev oboe, engleskoga roga, fagota i kontrafagota. Upuhivanjem zraka dvostruki jezičac titra i stvara ton glazbala.
Jezičac, jednostruki, tanka je elastična pločica od trstike pričvršćena na kljunasti usnik klarineta i saksofona. Upuhivanjem zraka jezičac titra i stvara ton glazbala.
Kantata je vokalno instrumentalna vrsta za soliste, zbor i orkestar. Lirskog je karaktera i sastoji se od glazbenih brojeva.
Kastanjete su tradicijska španjolska drvena udaraljka nalik na školjku.
Kavatina je mala lirska skladba koju najčešće susrećemo u operama, a jadnostavnija je od arije.
Klapsko pjevanje jest višeglasno a cappella pjevanje vokalnoga sastava od pet do osam pjevača. Godine 2012. god. UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Klasicizam je glazbeno stilsko razdoblje druge polovine 18. stoljeća. Obilježen jasnoćom i jednostavnošću glazbenog izraza, vedrinom i ravnotežom osjećaja i razuma te sadržaja i oblika glazbenog djela.
Klasična ili umjetnička glazba je pojam koji se odnosi na glazbu zapadnoeuropske kulture i tradicije, izvodi se na klasičnim glazbalima, skladaju je skladatelji ili kompozitori, a prenose školovani glazbenici na klasičnim glazbalima putem notnoga zapisa.
Klavir ili glasovir je najpoznatije glazbalo tipkama kod kojeg ton nastaje udarom batića o žicu kada nastaje jasan ton čija jačina ovisi o jačini pritiska na tipku.
Komična opera ili opera buffa je vrsta opere vedrog sadržaja protkanog humorom koji govori o svakodnevnom životu. Nastala je u Italiji u prvoj polovini 18. stoljeća. Za razliku od pjevanih recitativa u ozbiljnoj operi, komična opera ima govorene dijaloge.
Koncert je glazbena priredba pred publikom, ali i višestavačna instrumentalna vrsta za solističko glazbalo i orkestar.
Kontrast u glazbi podrazumijeva pojavu novoga, različitoga dijela skladbe od prethodnog. Novi dio uočavamo temeljem drugačijega ritma, melodije, dinamike, tempa ili ga izvode drugačiji izvođači.
Koral – vidi: gregorijanski koral
Koreografija je umjetnost povezivanja različitih plesnih pokreta i koraka u smislenu cjelinu. Koreografija je autorsko umjetničko djelo koje je stvorio koreograf.
Kostimografija je crtanje i kreiranje kostima za kazališne predstave i filmove. Kostimografijom se bavi kostimograf.
Koto je japansko tradicijsko trzaće glazbalo.
Kućno muziciranje u građanskim salonima bio je popularan dio društvenog života u romantizmu u kojem su sudjelovali profesionalni glazbenici i glazbeni amateri. Najpopularnije glazbene vrste namijenjene kućnom muziciranju bile su solo-pjesme i klavirske minijature.
Kvadrilja, društveni ples srednjoeuropske aristokracije, bio je popularan u 19. stoljeću. Pleše se u parovima koji izvode određene plesne figure.
Kvarta je naziv intervala za razmak od četiri tona.
Kvartet je skladba za četiri glazbala ili četiri pjevača. Termin se odnosi i na izvođački sastav koji ih izvodi.
Kvinta je naziv intervala za razmak od pet tonova.
Kvintet je skladba za pet glazbala ili pet pjevača.Termin se odnosi i na izvođački sastav koji ih izvodi.
Lento je oznaka za tempo i znači polagano.
Libretist je autor libreta.
Libreto je tekst za operu, operetu, mjuzikl, rock-operu ili veću vokalno-instrumentalnu skladbu, poput oratorija i kantate.
Limeni puhači, glazbala napravljena od tankoga lima, stvaraju zvuk upuhivanjem zraka u savinute cijevi kroz metalni usnik. Visina se tona mijenja otvaranjem dijelova cijevi povezanih ventilima. Limenim puhaćim glazbalima pripadaju rog, truba, trombon i tuba.
Lutnja ima nježan i tih profinjen zvuk, kratkoga trajanja. Sviranje lutnje bilo je obvezni dio obrazovanja te simbol uglađenosti kraljeva, plemića i ostaloga plemstva. Kulturni i društveni život toga vremena nije se mogao zamisliti bez zabave uz lutnju.
Madrigal je renesansna svjetovna vokalna višeglasna glazbena vrsta u kojoj su skladatelji nastojali što jače povezati glazbu s tekstom.
Male i vele sopele ili roženice tradicijska su puhaća glazbala iz Istre. Sviraju se uvijek u paru – dvoglasno.
Mandolina je trzaće glazbalo iz porodice lutnji. Moderna mandolina najbolje zvuči svirana trzalicom, čija kvaliteta utječe i na kvalitetu tona.
Marseljeza je francuska revolucionarna pjesma nastala u vrijeme Francuske revolucije, a danas je francuska himna.
Melodija je niz tonova različite visine povezanih u skladnu glazbenu cjelinu.
Melodijsko višeglasje, vidi: polifonija.
Metar je ravnomjerni protok glazbe kojeg određuje raspored teških i lakih doba tijekom jedne skladbe ili njezinog dijela. Jednostavne mjere sa samo jednom teškom dobom u taktu su dvodobna i trodobna mjera.
Mezzosopran (tal. mezzo - srednji) ženski je glas koji se svojim rasponom nalazi između soprana i alta. Njegova je boja tamnija od soprana, ali svjetlija i viša rasponom od alta.
Mih je tradicijsko puhaće glazbalo Istre i Kvarnera s mješinom za zrak.
Minimalizam je umjetnički pravac druge polovine 20. stoljeća koji u glazbi označava neprimjetne promjene glazbenih sastavnica (melodije, ritma, dinamike, tonske boje i drugih) i gotovo hipnotičko ponavljanje istih ritmova i kratkih melodijskih uzoraka.
Misa, najvažniji dio kršćanske liturgije, u glazbi je višestavačna skladba u kojoj svaki stavak ima zadani liturgijski tekst na latinskome jeziku. Skladatelji su skladali mise od kasnog srednjeg vijeka do danas, a glazbene značajke mijenjale su se prema glazbeno stilskim razdobljima.
Mjera je glazbena sastavnica koja se odnosi na izmjenu teških i lakih doba.
Mješovita mjera nastaje izmjenom mjere u skladbi.
Mjuzikl jest glazbeno scenska vrsta nastala početkom 20. stoljeća u SAD-u. Sastoji se od govorenih ulomaka, solističkih glazbenih brojeva, solističkih ansambala, zborskih, plesnih i instrumentalnih brojeva. Najpoznatija kazališta u kojima se izvode mjuzikli su na Broadwayu u New Yorku i West Endu u Londonu.
Moderni balet je nastao početkom 20. stoljeća i koristi se istim plesnim koracima i pokretima kao klasični, ali bez obveze plesanja na vrhovima prtiju. Sadržaji najčešće opisuju osjećaje i probleme pojedinca u suvremenom životu.
Modulacija je postupni prijelaz iz jednoga tonaliteta u drugi.
Monodija je pjevanje jedne melodije uz akordnu pratnju čembala, orgulja ili orkestra. Nastala na početku baroka, monodija ističe pojedinca i primjenjuje se u vokalnoj i instrumentalnoj glazbi.
Monofoni slog ili jednoglasje je izvedba samo jedne melodije neovisno o broju izvođača koji je izvode.
Motet je jednostavačna vokalno instrumentalna vrsta koja postoji od kasnog srednjeg vijeka do danas
New Orleans jazz je prvi stil jazza nastao početkom 20. stoljeća u New Orleansu. Obično ga je izvodio combo sastav, mala grupa izvođača, stvarajući grupnu improvizaciju. Najpoznatiji predstavnik tog stila je trubač Louis Armstrong.
Nijemo kolo je tradicijski ples s područja Dalmatinske zagore. Pleše se bez pratnje svirača, a karakterističan ritam plesu daju usklađeni udarci nogu plesača.
Oktava je naziv intervala za razmak od osam tonova.
Opera je glazbeno scenska vrsta koja spaja glazbu, književnost, ples, likovnu i scensku umjetnost. To je drama u kojoj je pjevanje zamijenilo govor. Opera se sastoji od činova i slika, a slike od opernih brojeva. Nastala je krajem 16. stoljeća u Firenzi.
Opereta je glazbeno scenska vrsta vedrog i zabavnog ugođaja koja opisuje uljepšane i naivne životne priče sretnog završetka. Nastala je polovinom 19. stoljeća u Parizu, a sastoji se od niza glazbenih i plesnih točaka povezanih govorenim dijalozima.
Operni brojevi su manje zaokružene cjeline od kojih se sastoji opera, poput arija, recitativa, solističkih ansambala, plesnih, zborskih i orkestralnih brojeva.
Oratorij je vokalno instrumentalna glazbena vrsta za soliste, zbor i orkestar koja na svečan i dramatičan način opisuje velike junake i događaje. Sastoji se od glazbenih brojeva, a može se izvoditi u crkvama ili koncertnim dvoranama.
Orgulje obično možemo naći u crkvama i velikim koncertnim dvoranama. Zvuk orgulja nastaje pritiskom tipke na klavijaturi, tako da struja zraka iz mijeha ulazi u svirale gdje se ton stvara. Za razliku od glasovira ili klavira kod kojeg se rukama svira po samo jednoj klavijaturi, kod orgulja i čembala glazbenici rukama sviraju na manualima kojih može biti više (od 2 do 5), a nogama po pedalama. Zbog svojih izuzetnih zvukovnih mogućnosti orgulje su prozvane kraljicom glazbala.
Orkestralni brojevi su instrumentalne glazbene cjeline između ili tijekom čina glazbeno scenskog djela.
Ozbiljna opera ili opera seria je vrsta talijanske barokne opere u kojoj sadržaji opisuju mitološke i slavne povijesne ličnosti.
Partitura je orkestralni notni zapis u kojem su zabilježene dionice svih orkestralnih glazbala i pjevačkih glasova. Partiturom se pri izvedbi skladbe služi samo dirigent.
Pentatonska ljestvica jest najstarija tonska građa koja se sastoji od pet tonova. Postoji i danas u glazbi dalekoistočnih naroda, a u Europi se ponekad čuje u tradicijskoj keltskoj, škotskoj, mađarskoj, grčkoj i u nas u međimurskoj glazbi.
Pijanino je posebni, manji oblik glasovira kojemu su žice okomito postavljene.
Pisak je dio na koji se pričvrsti dvostruki jezičac kroz koji svirač upuhuje zrak u cijev drvenih puhaćih glazbala poput oboe, engleskoga roga, fagota i kontrafagota.
Podoknica je ljubavna pjesma koju mladić pjeva pod prozorom svoje drage.
Polifoni slog jest višeglasje u kojem dva ili više samostalnih i ravnopravnih glasova istodobno izvode svoju melodijsku liniju.
Polimetrija je promjena mjere u pjesmi.
Ponavljanje u glazbi je postupak stvaranja većih glazbenih cjelina doslovnim ili izmijenjenim ponavljanjem osnovnog motiva ili teme.
Popularna ili zabavna glazba je u jednostavna u izrazu, namijenjena zabavi i masovnoj publici.
Praizvedba je prva izvedba nekog glazbenog djela.
Prima je naziv intervala koji označava jedan isti ton.
Programska glazba je instrumentalna glazba koja ima naslov ili program i opisuje različite izvanglazbene sadržaje.
Provedba je srednji dio sonatnog oblika u kojem, kao u dramatskom zapletu, skladatelji isprepliću i obrađuju glavne teme i njihove dijelove te ih provode kroz različite tonalitete.
Puhački kvintet jest komorni sastav koji se najčešće sastoji od flaute, oboe, klarineta, roga i fagota.
Puhački orkestar jest instrumentalni sastav u kojem sviraju drveni i limeni puhači te udaraljke.
Punktirani ritam prepoznatljiv je po noti s točkom koja produžuje notu za pola njezina trajanja. Daje glazbi napetost i živost.
Rašpa je tradicijski podravski ples u četverodobnoj mjeri u kojem se noge pomiču (stružu) uz plesnu podlogu naprijed - natrag. Vjerojatno je po tome i dobio naziv rašpa (turpija).
Raspon ili opseg glasa niz je tonova od najnižeg do najvišeg koji može otpjevati neki pjevač.
Recitativ je operni broj u kojem likovi govore o događajima i zbivanjima te se tekst i radnja odvijaju gotovo istom brzinom kao u govoru. Na svaki slog teksta pjevači obično pjevaju po jedan ton. Renesansa je glazbeno stilsko razdoblje 15. i 16. stoljeća obilježeno vrhuncem vokalnog polifonog višeglasja.
Repriza je treći dio sonatnog oblika u kojem se ponavlja ekspozicija, ali s glavnim temama u istom tonalitetu.
Ritam je glazbena sastavnica koja se odnosi na trajanje tonova i stanki.
Ritardando je oznaka tempa i znači postupno usporiti.
Rock and roll je naziv za glazbeni stil i ples koji se izvodi na rock’n’roll glazbu.
Rock je vrsta zabavne glazbe nastala u drugoj polovini 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama i prva vrsta glazbe namijenjena mladeži.
Rock-opera je glazbeno scenska vrsta nastala šezdesetih godina 20. stoljeća u SAD-u koja ujedinjuje značajke opere i rocka.
Romantizam je glazbeno stilsko razdoblje 19. stoljeća obilježeno individualizmom i vladavinom osjećaja te demokratizacijom glazbe i stvaranjem nacionalnih stilova.
Rondo je glazbeni oblik u kojem se osnovna tema javlja najmanje tri puta tijekom skladbe, a između nastupa teme čujemo nove epizode. Osim ronda s jednom temom, postoji rondo i s dvije ili tri teme. Glazbeni oblik ronda možete pažljivim slušanjem prepoznati u sonatama, simfonijama ili kao zasebnu skladbu.
Samba je temperamentni ples, simbol Brazila i brazilskoga karnevala. Umjerenoga je tempa u dvodobnoj ili četverodobnoj mjeri i ima jedan dugi i dva kratka koraka koji se plešu uz valovito gibanje tijela. Krajem prve polovine 20. stoljeća postaje popularan društveni ples u cijelome svijetu.
Scenografija je umijeće osmišljavanja, opremanja i uređivanja scene za kazališnu predstavu.
Simfonija je višestavačna orkestralna vrsta nastala u klasicizmu. Najčešće ima četiri stavka s rasporedom tempa brzi-polagani-plesni-brzi te prvim stavkom u sonatnome obliku.
Seksta je naziv intervala za razmak od šest tonova.
Sekunda je naziv intervala za razmak od dva tona.
Septima je naziv intervala za razmak od sedam tonova.
Serijalna tehnika skladanja temelji se na uporabi serija, odnosno nizova od 12 tonova, kojima skladatelj točno određuje visinu, trajanje, dinamiku i način izvedbe kao i redoslijed izvedbe serija.
Simfonija je višestavačna instrumentalna vrsta skladana za orkestar. Obično ima četiri stavka s prvim stavkom u sonatnom obliku.
Simfonijska pjesma jest jednostavačna, programska instrumentalna glazbena vrsta skladana za orkestar.
Simfonijski orkestar jest veliki instrumentalni sastav od oko stotinu glazbenika podijeljenih na četiri grupe: gudače, drvene puhače, limene puhače i udaraljke. Simfonijskim orkestrom ravna dirigent.
Simfonijski jazz je glazba koja koja spaja simfonijski orkestar sa značajkama jazza.
Sinkopa je ritamska figura u kojoj je naglasak na najdužoj, srednjoj noti, i prelazi s teške na laki dio dobe. Bitna je značajka jazz glazbe.
Sintesajzer je elektroničko glazbalo s tipkama kod kojega sintetizator zvuka može oponašati tonsku boju bilo kojeg glazbala.
Slika ili scena, dio pojedinog čina opere, cjelina je u kojoj nastupaju isti likovi i koja ima istu scenografiju. Slika se sastoji od opernih brojeva.
Složena mjera sastoji se od dviju jednostavnih. U složene mjere pripadaju 4/4 i 6/8 mjera.
Složena trodijelna pjesma jest trodijelnog oblika (ABA), složena od dvije jednostavne pjesme. Svaka od njih može biti dvodijelnog (ab) ili trodijelnog (aba) oblika. Srednji dio složene pjesme još se naziva i TRIO jer su ga nekada uobičajeno svirala tri svirača.
Solistička kadenca jest virtuozni ulomak u zadnjem dijelu prvoga stavka solističkoga koncerta koji izvodi solist bez pratnje orkestra.
Solistički ansambl je operni broj u kojem sudjeluje dva do sedam likova, a svaki lik pjeva drugačiju melodiju iznoseći svoja razmišljanja i osjećaje.
Solistički koncert je instrumentalna glazbena vrsta za jedno, ponekad dva ili tri, solistička glazbala i orkestar. Obično ima tri stavka s rasporedom tempa brzi-polagani –brzi i prvim stavkom u sonatnom obliku.
Solo-pjesma je skladba za glas i glasovir u kojoj skladatelj glazbom nastoji opisati ugođaj i smisao teksta.
Sonata je višestavačna instrumentalna vrsta za klavir ili sologlazbalo uz pratnju klavira. Obično ima četiri stavka s prvim stavkom u sonatnom obliku.
Sonatni oblik najsavršeniji je instrumentalni oblik homofone glazbe nastao u razdoblju klasicizma. Temelji se na suprotnosti dviju tema koje se izlažu i obrađuju kroz ekspoziciju, provedbu i reprizu. Song je solistički glazbeni broj u mjuziklu, poput arije u operi.
Sopele ili roženice tradicijska su glazbala Istre i Kvarnera koja pripadaju drvenim puhaćim glazbalima s dvostrukim jezičcem. Dvije sopele različitih veličina uvijek sviraju u paru.
Sopran je najviši ženski glas te ujedno najviši glas uopće.
Sordino je prigušivač oblikom sličan zaobljenom stošcu koji svirač stavlja u cijev limenoga puhaćeg glazbala da bi prigušio ili promijenio kvalitetu tona.
Srednji vijek je glazbeno-stilsko razdoblje od 5. do 15. stoljeća.
Stari načini tonska su građa koji potječu iz srednjega vijeka, a njihovi nazivi iz antike. Starim načinima pripadaju dorska, frigijska, lidijska i miksolidijska ljestvica.
Strofna pjesma jest pjesma u kojoj se na istu melodiju pjevaju različite kitice teksta.
Subdominanta, četvrti stupanj dura i mola, jedan je od glavnih tonova tonaliteta.
Suita je instrumentalna višestavačna vrsta sa stavcima koji su u vrijeme baroka (17. i prva polovina 18. stoljeća) plesovi iz različitih europskih zemalja, a u 19. i 20. stoljeću pripadaju programskoj glazbi ili su ulomci iz scenskih djela, baleta ili opera.
Suita je višestavačna instrumentalna glazbena vrsta nastala u 17. stoljeću. U baroku stavci suite su plesovi različitog metra, tempa i ritma podrijetlom iz različitih europskih zemalja, dok u romantizmu stavci često imaju programne naslove ili su nastali nizanjem instrumentalnih ulomaka iz baleta i opera.
Suvremeni ples nastao je početkom 20. stoljeća i koristi potpuno slobodne plesne korake i pokrete, a sadržajno najčešće opisuje probleme i osjećaje pojedinca u suvremenom društvu.
Swing je stil jazza nastao tridesetih godina 20. stoljeća u SAD-u koji je kao poletna jazz-glazba koja se pleše okupljao masovnu publiku velikih plesnih dvorana. Swing su uglavnom izvodili veliki izvođački sastavi, big band.
Šestosminska mjera jest složena mjera sa dvije teške dobe nakon kojih su dvije lake. Najčešće se izvodi kao dvodobna s podjelom dobe na tri jadnaka trajanja.
Šokačko kolo slavonski je tradicijski ples koji se pleše uz pjevanje i svirku tamburaškoga zbora. Tambure su tradicijska trzaća glazbala, najpopularnija u Slavoniji i Podravini. Postoji cijela porodica tambura od kojih bisernica i brač obično izvode glavnu melodiju, a bugarija, čelović, čelo i berde prate i upotpunjuju zvuk tamburaškoga zbora.
Tema s varijacijama jest glazbeni oblik u kojem skladatelj karakterističnu temu pri svakom sljedećem ponavljanju mijenja, ne ugrožavajući pritom njezinu prepoznatljivost.
Tempo je glazbena sastavnica koja se odnosi na brzinu izvedbe osnovnoga pulsa glazbe.
Tenor je visok muški glas. Pravi tenorski glas vrlo je rijedak.
Terca je naziv intervala za razmak od tri tona.
Tercet je solistički ansambl od tri pjevača s različitim dionicama.
Tonika, prvi stupanj dura i mola, jedan je od glavnih tonova tonaliteta. Tonika, po kojoj tonalitet dobiva naziv, glavno je ishodište tonaliteta.
Tonska građa je ljestvica koju odabire skladatelj kako bi od tonova odabrane ljestvice skladao skladbu. Doživljaj melodije i harmonije u velikoj mjeri ovisi o tonskoj građi skladbe. Najstarija ljestvica je pentatonska, tijekom srednjega vijeka i renesanse koristile su se dorska, frigijska, lidijska i miksolidijska, a od početka baroka do danas durska i molska ljestvica.
Tonski rod odnosi se na durske i molske ljestvice različite po svom zvuku i ugođaju koji stvaraju u skladbama.
Tradicijska ili narodna glazba je glazba nastala u narodu, prenosi se usmenom predajom, bez notnoga zapisa, s naraštaja na naraštaj. Zato se pjesme stalno mijenjaju i postoje u brojnim inačicama. Jednostavna ljepota tradicijskih pjesama često je nadahnuće brojnim skladateljima klasične glazbe.
Tradicijski podrazumijeva da se običaji prenose s naraštaja na naraštaj.
Trajanje tona jest vrijeme tijekom kojega čujemo određeni ton.
Triola je ritamska figura koja nastaje podjelom dobe na tri jednaka trajanja.
Trodijelni oblik je glazbena cjelina u kojoj se nakon prvoga dijela, javlja drugi – različiti, kontrastni dio te potom ponovno početni (ABA) ili potpuno novi dio (ABC).
Trubaduri su dvorski pjesnici koji su sami pisali stihove, skladali i izvodili svoje pjesme. Djelovali su tijekom 11. i 12. stoljeća na dvorovima diljem Europe. Veličali su kult viteštva i viteške ljubavi.
Uvertira je orkestralni uvod kojim, prije podizanja zastora, započinje opera.
Udaraljke s neodređenom visinom tona stvaraju zvuk kojem se ne može odrediti točna visina: veliki bubanj, mali bubanj ili doboš, konga, bongos, činele, tam-tam, triangl, tamburin, klaves ili štapići, kastanjete, kinesko drvo, korejska drva, marakas, guiro i drugi.
Udaraljke s određenom visinom tona stvaraju ton kojem se može odrediti visina: timpani, marimba, vibrafon, zvona, zvončići, ksilofon, metalofon, gong i druge.
Ukulele je mala havajska gitara.
Usnik je dio kroz koji svirač upuhuje zrak u cijev puhaćih glazbala. Usnik limenih puhaćih glazbala ima oblik čašice, a na usnik se drvenih puhača pričvrsti jednostruki ili dvostruki jezičac.
Valcer je društveni ples porijeklom iz Austrije. Danas se valcer u brzom tempu zove bečki, za razliku od polaganog engleskog.
Virtuoz je glazbenik izvođač briljantne tehnike i nadahnute interpretacije.
Višeglasje je istodobno zvučanje dvije ili više različitih dionica ili glasova. Višeglasje može biti polifono i homofono.
Višestavačne instrumentalne vrste skladbe su od više stavaka koji se dopunjuju i stvaraju cjelinu. U višestavačne vrste pripadaju simfonija, koncert, sonata, gudaći kvartet, suita i druge.
Visina glasa ovisi o više čimbenika, a neki od njih su spol, dob i građa tijela.
Vokalno instrumentalna glazba je glazba koju izvode glasovi i glazbala.
Zbor (operni) je glazbeni broj u kojem sudjeluje zborski sastav i komentira radnju predstavljajući narod, vojnike, radnike ili drugu skupinu ljudi ovisno o sadržaju opere.
Zbor je veća skupina pjevača koja pjeva zajedno. Ovisno o sastavu pjevača, zbor može biti ženski, muški, dječji ili mješoviti. Zajedničko pjevanje usklađuje zborovođa ili dirigent.
Žongleri su bili nepismeni putujući muzičari i zabavljači koji su tijekom srednjega vijeka izvodili svjetovnu glazbu i očuvali uporabu glazbala unatoč zabrani crkve.