Sedam svjetskih čuda staroga vijeka

Kako je nastao popis?

Ljudi su već u starome vijeku rado obilazili poznata mjesta. Putnicima su bila najprivlačnija mjesta iz njihovih mitova, poprišta velikih bitki te grobnice mitskih i povijesnih osoba. Iako su bila zanimljiva, sva ta mjesta nisu bila uvrštena na popis sedam čuda staroga vijeka. Zanimljivo je da te građevine nisu nastale u isto vrijeme pa nije postojao čovjek koji bi ih sve obišao.

RAZMISLI
Koja su mjesta danas turistima najzanimljivija?

RASPRAVI U RAZREDU
Zašto su vladari podizali velike građevine?

Grci su među najveličanstvenije građevine uvrstili one koje su bile u njihovoj neposrednoj blizini, unutar velike države Aleksandra Makedonskog. Podizane su kao izraz moći i utjecaja njihovih graditelja. U 3. stoljeću pr.Kr. nepoznati je znanstvenik sastavio listu sedam čuda tadašnjeg svijeta. Prvi koji ih spominje bio je povjesničar Herodot.

Egipatske piramide

Piramide su, kao što već znaš, grobnice egipatskih faraona. O njima možemo mnogo govoriti i istraživati, zato u digitalnim sadržajima potraži temu posvećenu samo njima.

Semiramidini viseći vrtovi

Sagrađeni su u Babilonu oko 600. godine pr. Kr. Vrtovi zapravo nisu podignuti za vladavine kraljice Semiramide već ih je vjerojatno podignuo Nabukodonozor II. Legenda govori da ih je dao sagraditi kao dar za svoju ženu, kraljicu Amitis, koja je bila nesretna u pustinjskom krajoliku njegova carstva. Vrtovi su pogrešno nazvani visećima zbog optičke iluzije koja u vrućim danima nastaje iznad užarenih površina. Zasađeni su na više razina ili terasa (vjerojatno pet).

Zeusov kip u Olimpiji

Olimpija na poluotoku Peloponezu ostala je poznata kao jedno od najvećih vjerskih središta starih Grka. U gradu se nalazio i veličanstveni Zeusov kip slavnoga grčkog kipara Fidije. Ostaci kipa pokazuju da je kip visine 12 metara dosezao do krova hrama u kojem je bio smješten. Kip je napravljen 430. g. pr. Kr. Fidiji je za izradu statue bilo potrebno jedanaest godina. Prikaz Zeusa bio je toliko životan da su mnogi ljudi vjerovali da su vidjeli samog boga. Osobito su vjerno bile prikazane Zeusove oči, ispunjene obojenim staklom. Prije potresa u kojem se hram Zeusa urušio, kip je prenesen u Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj), gdje je uništen u požaru krajem 5. stoljeća.

Sedam svjetskih čuda staroga vijeka

Svjetska čuda?

Kako je nastao popis?

Ljudi su već u starome vijeku rado obilazili poznata mjesta. Putnicima su bila najprivlačnija mjesta iz njihovih mitova, poprišta velikih bitki te grobnice mitskih i povijesnih osoba. Iako su bila zanimljiva, sva ta mjesta nisu bila uvrštena na popis sedam čuda staroga vijeka. Zanimljivo je da te građevine nisu nastale u isto vrijeme pa nije postojao čovjek koji bi ih sve obišao.

RAZMISLI
Koja su mjesta danas turistima najzanimljivija?

RASPRAVI U RAZREDU
Zašto su vladari podizali velike građevine?

Grci su među najveličanstvenije građevine uvrstili one koje su bile u njihovoj neposrednoj blizini, unutar velike države Aleksandra Makedonskog. Podizane su kao izraz moći i utjecaja njihovih graditelja. U 3. stoljeću pr.Kr. nepoznati je znanstvenik sastavio popis sedam čuda tadašnjega svijeta. Prvi koji ih spominje bio je povjesničar Herodot.

Od tih su građevina očuvane jedino piramide u Egiptu, a o ostalima možemo doznati iz zapisa grčkih i rimskih pisaca.

ZADATAK

Uz pomoć Google Mapsa pronađi mjesta na kojima je podignuto sedam svjetskih čuda.

RAZMISLI

Mogu li poštanske marke biti povijesni izvor? Argumentiraj svoj odgovor.

Piramide su, kao što već znaš, grobnice egipatskih faraona. O njima možemo mnogo govoriti i istraživati, zato u digitalnim sadržajima potraži temu posvećenu samo njima.

Pogledaj virtualnu panoramu kompleksa u Gizi. Za najbolji doživljaj koristi se naočalama za virtualnu stvarnost, mobitelom ili tabletom kojeg ćeš okretati oko sebe dok istražuješ.

Koliko se piramida vidi na panorami? Koja se još poznata egipatska građevina može vidjeti?

Sagrađeni su u Babilonu oko 600. godine pr. Kr. Vrtovi zapravo nisu podignuti za vladavine kraljice Semiramide već ih je vjerojatno podignuo Nabukodonozor II. Legenda govori da ih je dao sagraditi kao dar za svoju ženu, kraljicu Amitis, koja je bila nesretna u pustinjskome krajoliku njegova carstva. Vrtovi su pogrešno nazvani visećima zbog optičke iluzije koja u vrućim danima nastaje iznad užarenih površina. Zasađeni su na više razina ili terasa (vjerojatno pet).

ZADATAK:

Uz pomoć karte u udžbeniku doznaj na kojoj su rijeci izgrađeni vrtovi.

Pokušaj za vrućega dana s asfaltiranog pločnika gledati udaljenu kuću ili dio ulice. U bilježnicu nacrtaj i pojasni što si zamijetio.

Olimpija na poluotoku Peloponezu ostala je poznata kao jedno od najvećih vjerskih središta starih Grka. U gradu se nalazio i veličanstveni Zeusov kip slavnoga grčkog kipara Fidije. Ostatci kipa pokazuju da je kip visine 12 metara dosezao do krova hrama u kojem je bio smješten. Kip je napravljen 430. g. pr. Kr. Fidiji je za izradu statue bilo potrebno jedanaest godina. Prikaz Zeusa bio je toliko životan da su mnogi ljudi vjerovali da su vidjeli samoga boga. Osobito su vjerno bile prikazane Zeusove oči, ispunjene obojenim staklom. Prije potresa u kojem se hram Zeusa urušio, kip je prenesen u   , gdje je uništen u požaru krajem 5. stoljeća.

Hram božice Artemide podignut je 356. g. pr. Kr. u Efezu u Maloj Aziji. Bio je veličanstven zbog izvanredne izvedbe i svoje veličine od 110 x 55 metara (poput nogometnog igrališta). Sastojao se od čak 127 stupova visokih 18 metara. Na njihovim su donjim dijelovima bili reljefi s likovima u prirodnoj veličini, obojeni žarkim bojama. Krov hrama bio je napravljen od crijepova od terakote. U velikoj unutrašnjoj prostoriji nalazio se golemi kip božice Artemide (moguće je da je bio visok čak 15 metara). U Efezu je Artemida bila štovana kao božica divljih zvijeri. U vrijeme kad je Efez bio najbogatiji grad u Maloj Aziji, hram je služio i kao banka kojom je upravljao vrhovni svećenik jer se pretpostavljalo da se nitko neće usuditi krasti sa svetoga mjesta. Zanimljivo je da su brojni bjegunci tražili utočište u hramu, znajući da će tako biti zaštićeni od uhićenja ili progona. Nakon što su ga 262. g. uništili Goti, hram više nikada nije obnovljen. Od samoga hrama malo je ostalo sačuvano. U Britanskome muzeju čuvaju se ostatci hrama, a izgled kipa Artemide poznat je zahvaljujući sačuvanim preslikama.

Mauzolej u Halikarnasu

Mauzolej je bio grobnica Mauzola, kralja Karije. Prema zapisima rimskoga pisca Plinija Starijeg, građevina je izgledala poput trga veličine 125 metara. Sama grobnica bila je golema – visoka 46 metara, s oko 38 metara podnožja. Čini se da je postojalo više od 300 mramornih kipova. Neki od tih kipova bili su gotovo dvostruko viši od čovjekove prirodne visine. Kipovi su prikazivali portrete stvarnih Grka, lov te bitku s neprijateljima s istoka. Između 12 metara visokih mramornih stupova koji su držali krov stajali su kipovi članova Mauzolove obitelji. U Britanskome muzeju čuvaju se dva kipa za koje neki vjeruju da predstavljaju samoga Mauzola sa suprugom Artemizijom. Iznad tih stupova postavljene su 24 stepenice koje su činile piramidu s veličanstvenom kočijom s četiri konja na vrhu. Mauzolej je vjerojatno razoren u potresu između 11. i 15. stoljeća, a konačno su ga uništili križari u 16. stoljeću te su građevni materijal Mauzoleja upotrijebili za ojačavanje zidina utvrde. Pojam mauzolej danas označava veliku grobnicu, obično izgrađenu za neku važnu osobu.

Zadatak:

Potraži na internetu komu su podignuti mauzoleji u Hrvatskoj.

Ulaz u glavnu luku otoka Roda čuvao je najveći kip ikada izgrađen. Stanovnici Roda nakon uspješne obrane od nekoliko napada odlučili su proslaviti i podignuti kip bogu Heliju, zaštitniku otoka. Kip je, izrađen od željezne konstrukcije prekrivene broncom, bio visok čak 32 metra. Neki od sačuvanih prikaza Kolosa prikazuju ga golog, a neki s povezom oko bokova ili plaštem. U desnoj je ruci držao upaljenu baklju koja je bila signal brodovima da se približavaju luci. Vjerojatno mu se na glavi nalazila kruna sa sunčevim zrakama. Gradnja kipa trajala je 12 godina. Kolos je uništen u potresu 227. g. pr. Kr., što znači da je uvršten u popis sedam svjetskih čuda kad je već bio srušen. Riječ kolos počela je označavati kipove u natprirodnoj veličini.

Na otoku Faru sagrađen je u 3. st. pr. Kr. najpoznatiji svjetionik staroga svijeta. Kako su se u godinama nakon osnutka grada Aleksandrije brojni brodovi razbili o strmu obalu, nametnula se potreba za gradnjom svjetionika koji bi brodove sigurno usmjeravao u aleksandrijsku luku. Svjetionik je bio visok 135 metara i stajao je na velikome podnožju koje ga je branilo od velikih valova tijekom oluje. Na njegovu je vrhu bio Zeusov kip, a ispod njega je gorjela vatra ispred koje se nalazilo ogledalo za signalizaciju. Njegova se svjetlost mogla vidjeti s udaljenosti od pedesetak kilometara. Srušio se u prvoj polovici 14. stoljeća nakon velikoga potresa. Njegov je izgled opisao antički geograf Strabon u djelu „Geografija”.

Projektni zadatak

Izradi interaktivnu priču ili plakat na kojem ćeš prikazati svjetska čuda staroga vijeka. Vještiji učenici mogu izraditi modele u glini, drvu ili nekom drugom materijalu.

Za znatiželjne: Sedam svjetskih čuda

Kasnije su neki autori popisu svjetskih čuda dodali i Kineski zid te crkvu Aju Sofiju u Istanbulu. Ta je crkva, sagrađena u 4. stoljeću, smatrana jednom od najljepših kršćanskih crkvi. Nakon njezinih brojnih stradanja u potresima, požarima, ali i pod utjecajem ljudi, Aja Sofija obnovljena je i u 15. stoljeću pretvorena u džamiju. Danas je Aja Sofija muzej.

Prijedlog za samostalno istraživanje: Istraži koje su građevine uključene u novih sedam svjetskih čuda.