UNESCO – Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu osnovana je 1945. a od 1972. sastavlja Popis svjetske prirodne i kulturne baštine.

Za uključivanje u Popis povijesni lokaliteti moraju zadovoljavati barem jedan od sljedećih kriterija:

1. biti remek-djelo ljudskoga kreativnog genija
2. predstavljati važnu promjenu ljudskih vrijednosti kroz određeno vremensko razdoblje u jednome kulturnom području svijeta, na području razvoja arhitekture ili tehnologije, monumentalnih umjetnosti, urbanizma ili dizajna krajolika
3. posjedovati jedinstvena ili barem izvanredna svjedočanstva kulturne tradicije jedne postojeće ili nestale civilizacije
4. biti izvanredan primjer gradnje, arhitektonskoga ili tehnološkoga kompleksa ili krajolik koji predstavlja važne etape (ili važnu etapu) ljudske povijesti
5. biti izvanredan primjer tradicionalnoga ljudskog naselja, uporabe tla ili mora koji je reprezentativan za cijelu kulturu (ili kulture), ili ljudsku interakciju s okolišem, osobito ako je postao osjetljiv zbog utjecaja nepovratnih promjena
6. biti izravno ili očito povezan s pojavama ili živom tradicijom, s idejama ili vjerovanjima, s umjetničkim i književnim radovima izvanrednoga jedinstvenog značaja (odbor UNESCO-a smatra da ovaj kriterij treba rabiti samo uz neki drugi kriterij).

Kriteriji od 7. do 10. odnose se na prirodnu baštinu.

Prouči kriterije i poredaj ih po važnosti prema vlastitoj procjeni. U razredu usporedite svoje popise i raspravite o njima. Pokušajte se dogovoriti oko najvažnijega kriterija.

U nastavku se nalaze kratka objašnjenja spomenika na Popisu UNESCO-ove svjetske baštine koji pripadaju gradivu obuhvaćenom cjelinom Civilizacije Staroga istoka.

Zadatci:

1. Ispod svakoga odlomka nalaze se kriteriji koje je svaki lokalitet zadovoljio prilikom upisa na Popis. Nalazi li se i kriterij kojega ste naveli kao najvažniji? Koji se kriterij pojavljuje najčešće, a koji najrjeđe. Što misliš zašto?
2. Lokaliteti u tekstu ispod poredani su abecednim redom. Poredaj ih po važnosti prema vlastitoj procjeni. U razredu usporedite svoje popise i raspravite o njima. Pokušajte se dogovoriti oko najvažnijega lokaliteta.

Obalni grad Biblos nalazi se 40 km sjeverno od Bejruta. Kontinuirano naseljen od neolitika, Biblos je izvanredan pokazatelj početaka feničke civilizacije. Svjedoči o povijesti neprekinute graditeljske djelatnosti od prvih ribarskih naseobina starih 8000 godina, preko prvih gradskih zgrada i monumentalnih hramova brončanoga doba, do perzijskih fortifikacija, stare rimske ceste, bizantskih crkava, križarske utvrde te srednjovjekovnoga i osmanlijskog grada. Biblos je također direktno povezan s poviješću i širenjem feničkoga alfabeta. Podrijetlo naše suvremene abecede smješten je u Biblos zbog pronađenoga najstarijeg feničkog natpisa na sarkofagu kralja Ahirama.

Zadovoljava kriterije: 1., 4. i 6.

Stari grad Ašur nalazi se na Tigrisu u sjevernoj Mezopotamiji. Grad datira iz 3. tis. pr. Kr. Od 14. do 9. st. pr. Kr. bio je prva prijestolnica Asirskoga Carstva, grad-država i trgovačka postaja od međunarodne važnosti. Također je služila kao vjerska prijestolnica Asiraca posvećena bogu Ašuru i kao mjesto pokapanja asirskih vladara. Uništili su ga Babilonci, ali ponovo je oživljen za vrijeme Parta u 1. i 2. st.

Zadovoljava kriterije: 3. i 4.

Ahvar se sastoji od sedam komponenti: tri arheološka lokaliteta i četiri močvarna područja. Arheološki gradovi Uruk, Ur i arheološki lokalitet Tell Eridu ostatci su sumerskih gradova i naseobina koje su se razvile u južnoj Mezopotamiji između 4. i 3. tis. pr. Kr. u močvarnoj delti Eufrata i Tigrisa. Također poznat kao Iračke močvare, jedinstven je kao najveći svjetski kopneni sustav delti, u ekstremno vrućoj i suhoj klimi.

Zadovoljava kriterije: 3., 5., 9. i 10.

Teba, grad boga Amona, bila je prijestolnica Egipta u doba Srednjega i Novoga kraljevstva. Hramovi i palače u Karnaku i Luksoru te nekropole Doline kraljeva i Doline kraljica čine Tebu važnim svjedokom vrhunca egipatske civilizacije.

Zadovoljava kriterije: 1., 3. i 6.

Prijestolnica egipatskoga Staroga kraljevstva ima nekoliko izvanrednih pogrebnih spomenika uključujući kamene grobnice, ukrašene mastabe, hramove i piramide. U stara vremena mjesto je smatrano jednim od sedam svjetskih čuda. Tamo se nalazi više od 9000 kamenih grobnica iz različitih povijesnih razdoblja, od prve dinastije do grčko-rimskoga perioda. Lokalitet nudi i ostatke mnogih manjih hramova i naselja koji su od neprocjenjive vrijednosti za razumijevanje života starih Egipćana toga područja.

Zadovoljava kriterije: 1., 3. i 6.

Ovo izvanredno arheološko područje sadrži veličanstvene spomenike poput hramova Ramzesa II. u Abu Simbelu i Izidi u Fileu koji su spašeni od rastućih voda Nila zahvaljujući međunarodnoj kampanji koji je pokrenuo UNESCO između 1960. i 1980. godine.

Zadovoljava kriterije: 1., 3. i 6.

Arheološki lokalitet Hatuša, prijestolnica Hetitskoga Carstva, znamenita je po urbanističkoj organizaciji, tipovima građevina koje su sačuvane (hramovi, vladarske rezidencije, fortifikacije), bogatoj ornamentaciji Lavljih i Kraljevskih vrata te kamenome svetištu Yazilikaya. Grad je imao velik utjecaj na Anatoliju i sjevernu Siriju u 2. tis. pr. Kr.

Zadovoljava kriterije: 1., 2., 3. i 4.

Uvrštavanje na Popis svjetske kulturne i prirodne baštine stvara mnoge mogućnosti za regije i države u kojima se nalaze spomenici. Prije svega time dobivaju međunarodnu pažnju i povećan interes za restauraciju i očuvanje spomenika. Osim toga UNESCO može dodijeliti financijska sredstva bez kojih očuvanje kulturne baštine ne bi bilo moguće. Lokacije s Popisa postaju prvorazredne turističke atrakcije koje privlače posjetitelje iz cijeloga svijeta što daje osjetan poticaj lokalnoj ekonomiji.

Lokaliteti s Popisa suočavaju se i s brojnim problemima. Isti turizam koji donosni velike prihode stvara ogroman pritisak na stanovništvo i gradsku infrastrukturu. Primjerice, Angkor Wat u Kambodži je 1993. godine posjetilo 7500 turista, a 2011. godine 2 500 000. To dovodi do rasta cijena i životnoga standarda zbog čega mnogi lokalni stanovnici odlaze iz tih gradova, a doseljava se bogata strana elita. Grad time bitno mijenja svoj karakter što neki nazivaju UNESCO-cidom. Na nekim su lokalitetima još uvijek aktivni arheološki istraživački projekti koje velik broj posjetitelja ometa, a i ugrožava.

Stvara li uvrštavanje u Popis više problema ili prilika? Je li ono u konačnici dobro ili loše za lokalitet?