Punski ratovi

Rimljani su Kartažane nazivali Punima i zato te ratove nazivamo punskima. U ovoj ćemo jedinici istražiti sva tri punska rata.

Prvi punski rat

Uzrok Prvoga punskog rata (264. – 241. g. pr. Kr.) krio se u nastojanju obiju strana da zauzmu otok Siciliju (pronađi na karti), koji je bio pogodno tlo za uzgoj žitarica. Nakon poziva tamošnjih Grka, Rimljani su se iskrcali na Siciliji. Na to su Kartažani zauzeli Messanu, što je bio povod za rat. Rimljani su taj grad oslobodili, a zatim je Kartaga Rimu objavila rat.

Rimljani nisu imali mornaricu i ratovali su isključivo na kopnu. Izgradili su je nakon što su pronašli potopljeni kartaški brod. Na temelju te olupine sagradili su flotu od 120 brodova. Nakon dvadesetak godina ratovanja Rim je porazio Kartagu 241. g. pr. Kr. te se ona morala odreći Sicilije, Korzike i Sardinije.

Tit Livije opisuje ratove:

Najupečatljiviji od svih ratova koji su vođeni bio je rat u kojem su Kartažani, predvođeni Hanibalom, ratovali s rimskim narodom. Nikada nijedna država i nacija nisu učinkovitije koristili svoje resurse u nadmetanju; niti su u bilo kojem drugom vremenu imali toliko snage i energije. [...] Mržnja s kojom su se borili bila je skoro veća od njihovih resursa.

  • Kako Livije opisuje Kartažane?
  • Kakvi su bili ratovi Rimljana i Kartažana?

Drugi punski rat

Drugi punski rat (218. – 201. g. pr. Kr.) pokrenula je Kartaga. Zapovjednik njezine vojske bio je Hanibal. Taj je vojskovođa, prema izvorima, okupio vojsku od 50 000 pješaka, 9000 konjanika i 37 ratnih slonova. Krenuo je iz Nove Kartage i preko Alpa stigao na Apeninski poluotok. U bitki kod Kane 216. g. pr. Kr. Hanibal je pobijedio Rimljane. Nakon toga poraza u Rimu je zavladala panika jer je Hanibal krenuo prema tom gradu.

Rimski povjesničar Tit Livije ovako je opisao prelazak Hanibala preko Alpa:

„Deveti dan stigli su do prijelaza preko Alpa, nakon neprohodnih područja i krivih putova na koje su ih navodili vodiči te nakon što su, ne vjerujući vodičima, sami pokušavali naći put, slučajno dospijevali u doline. (...) Odredili su polazak u zoru jer je vojska sporo napredovala kroz područja prekrivena snijegom, a bezvoljnost i obeshrabrenost ocrtavali su se na licima sviju.”

  • S kojim se problemima susretao Hanibal pri prelasku preko Alpa?
  • Što znaš o broju vojnika koji su krenuli iz Nove Kartage?
  • Zašto je vođenje slonova preko Alpa bila pogrešna odluka?

Od vlasti u Kartagi zatražio je dodatne vojnike kako bi bio siguran u uspjeh pohoda. No, tamo je odlučeno drukčije – pojačanje mu nije odobreno. Dok je Hanibal čekao dodatne vojnike, Rimljani su prebacili ratovanje na afričko tlo. Tako su prisilili Hanibala da napusti Apeninski poluotok i suprotstavi im se na vlastitu teritoriju. U bitki kod Zame 202. g. pr. Kr. Hanibal je poražen. Kartaga je nakon poraza morala predati Rimu svoju mornaricu. Izgubila je i Hispaniju, koju je Rim proglasio provincijom. Provincija je morala plaćati porez i priznati vlast Rima. Hanibal se sklonio u Malu Aziju, gdje se poslije i ubio.

  • Što misliš, zašto je Hanibal počinio samoubojstvo?

Apijan iz Aleksandrije, rimski povjesničar, u djelu Rimski građanski ratovi pisanome u 2. st., opisao je završetak Bitke kod Zame 202. g. pr. Kr.:

Kad ovaj posljednji napor nije uspio, Hanibal se potpuno prepustio očaju i pobjegao naočigled svih. (...) Sada je Scipion, nakon ostvarenja ove veličanstvene pobjede, za žrtvu spalio manje vrijedne dijelove plijena od neprijatelja, kao što je običaj rimskih generala. Poslao je u Rim deset talenata zlata, 2500 talenata srebra, veću količinu izrezbarene bjelokosti i mnoge ugledne zarobljenike na brodovima, a Laelius da prenosi vijest o pobjedi. Ostatak plijena je prodao i podijelio novac među vojnicima. (...) Takav je bio rezultat sukoba Hannibala i Scipija, koji su se prvi put susreli u borbi. Rimski su gubitci bili 2500 vojnika, a kod Massinissa i nešto više. Neprijatelj je imao 25 000 ubijenih i 8500 zarobljenika. Tri stotine Španjolaca prebjeglo je Scipiju, a 800 Numidijaca Massinissi.

Kako se zvao vojskovođa koji je pobijedio Hanibala? Zašto su rimski generali imali običaj spaliti dio plijena? Zastoje novac od prodanoga plijena podijeljen vojnicima? Koliko su zlata i srebra poslali u Rim? Istraži što se nakon poraza i bijega dogodilo s Hanibalom.

Treći punski rat

Povod Trećem punskom ratu (149. – 146. g. pr. Kr.) dao je Rim. Napao je Kartagu pod izgovorom da Kartaga krši primirje. Kartažani su odolijevali pune dvije godine, ali u trećoj su ih glad i iscrpljenost natjerali na predaju. Rimljani su razrušili Kartagu, a stanovništvo prodali u roblje. Područje Kartage pretvoreno je u provinciju Afriku. Pobjedom nad Kartagom Rim je zavladao zapadnim Sredozemljem.

Punski ratovi

Uvod

Rimljani su Kartažane nazivali Punima i zato te ratove nazivamo punskima. U ovoj ćemo jedinici istražiti sva tri punska rata.

Prvi punski rat

Uzrok Prvoga punskog rata (264. – 241. g. pr. Kr.) krio se u nastojanju obiju strana da zauzmu otok Siciliju, koji je bio pogodno tlo za uzgoj žitarica. Nakon poziva tamošnjih Grka, Rimljani su se iskrcali na Siciliji. Na to su Kartažani zauzeli Messanu, što je bio povod za rat. Rimljani su taj grad oslobodili, a zatim je Kartaga Rimu objavila rat.

Rimljani nisu imali mornaricu i ratovali su isključivo na kopnu. Izgradili su je nakon što su pronašli potopljeni kartaški brod. Na temelju te olupine sagradili su flotu od 120 brodova. Nakon dvadesetak godina ratovanja Rim je porazio Kartagu 241. g. pr. Kr. te se ona morala odreći Sicilije, Korzike i Sardinije.

Tit Livije opisuje ratove:

Najupečatljiviji od svih ratova koji su vođeni bio je rat u kojem su Kartažani, predvođeni Hanibalom, ratovali s rimskim narodom. Nikada nijedna država i nacija nisu učinkovitije koristili svoje resurse u nadmetanju; niti su u bilo kojem drugom vremenu imali toliko snage i energije. [...] Mržnja s kojom su se borili bila je skoro veća od njihovih resursa.

  • Kako Livije opisuje Kartažane?
  • Kakvi su bili ratovi Rimljana i Kartažana?

Drugi punski rat

Drugi punski rat (218. – 201. g. pr. Kr.) pokrenula je Kartaga. Zapovjednik njezine vojske bio je Hanibal. Taj je vojskovođa, prema izvorima, okupio vojsku od 50 000 pješaka, 9000 konjanika i 37 ratnih slonova. Krenuo je iz Nove Kartage i preko Alpa stigao na Apeninski poluotok. U bitki kod Kane 216. g. pr. Kr. Hanibal je pobijedio Rimljane. Nakon toga poraza u Rimu je zavladala panika jer je Hanibal krenuo prema tom gradu.

Rimski povjesničar Tit Livije ovako je opisao prelazak Hanibala preko Alpa:

„Deveti dan stigli su do prijelaza preko Alpa, nakon neprohodnih područja i krivih putova na koje su ih navodili vodiči te nakon što su, ne vjerujući vodičima, sami pokušavali naći put, slučajno dospijevali u doline. (...) Odredili su polazak u zoru jer je vojska sporo napredovala kroz područja prekrivena snijegom, a bezvoljnost i obeshrabrenost ocrtavali su se na licima sviju.”

  • S kojim se problemima susretao Hanibal pri prelasku preko Alpa?
  • Što znaš o broju vojnika koji su krenuli iz Nove Kartage?
  • Zašto je vođenje slonova preko Alpa bila pogrešna odluka?

Od vlasti u Kartagi zatražio je dodatne vojnike kako bi bio siguran u uspjeh pohoda. No, tamo je odlučeno drukčije – pojačanje mu nije odobreno. Dok je Hanibal čekao dodatne vojnike, Rimljani su prebacili ratovanje na afričko tlo. Tako su prisilili Hanibala da napusti Apeninski poluotok i suprotstavi im se na vlastitu teritoriju. U bitki kod Zame 202. g. pr. Kr. Hanibal je poražen. Kartaga je nakon poraza morala predati Rimu svoju mornaricu. Izgubila je i Hispaniju, koju je Rim proglasio provincijom. Provincija je morala plaćati porez i priznati vlast Rima. Hanibal se sklonio u Malu Aziju, gdje se poslije i ubio.

  • Što misliš, zašto je Hanibal počinio samoubojstvo?

Apijan iz Aleksandrije, rimski povjesničar, u djelu Rimski građanski ratovi pisanome u 2. st., opisao je završetak Bitke kod Zame 202. g. pr. Kr.:

Kad ovaj posljednji napor nije uspio, Hanibal se potpuno prepustio očaju i pobjegao naočigled svih. (...) Sada je Scipion, nakon ostvarenja ove veličanstvene pobjede, za žrtvu spalio manje vrijedne dijelove plijena od neprijatelja, kao što je običaj rimskih generala. Poslao je u Rim deset   zlata, 2500 talenata srebra, veću količinu izrezbarene bjelokosti i mnoge ugledne zarobljenike na brodovima, a Laelius da prenosi vijest o pobjedi. Ostatak plijena je prodao i podijelio novac među vojnicima. (...) Takav je bio rezultat sukoba Hannibala i Scipija, koji su se prvi put susreli u borbi. Rimski su gubitci bili 2500 vojnika, a kod Massinissa i nešto više. Neprijatelj je imao 25 000 ubijenih i 8500 zarobljenika. Tri stotine Španjolaca prebjeglo je Scipiju, a 800 Numidijaca Massinissi.

Kako se zvao vojskovođa koji je pobijedio Hanibala? Zašto su rimski generali imali običaj spaliti dio plijena? Zastoje novac od prodanoga plijena podijeljen vojnicima? Koliko su zlata i srebra poslali u Rim? Istraži što se nakon poraza i bijega dogodilo s Hanibalom.

Treći punski rat

Povod Trećem punskom ratu (149. – 146. g. pr. Kr.) dao je Rim. Napao je Kartagu pod izgovorom da Kartaga krši primirje. Kartažani su odolijevali pune dvije godine, ali u trećoj su ih glad i iscrpljenost natjerali na predaju. Rimljani su razrušili Kartagu, a stanovništvo prodali u roblje. Područje Kartage pretvoreno je u provinciju Afriku. Pobjedom nad Kartagom Rim je zavladao zapadnim Sredozemljem.