Rimska osvajanja novih teritorija utjecala su na porast razlika u društvu. Javno zemljište preuzimali su veleposjednici. Seljaci koji su obrađivali zemlju zbog male su zarade napuštali zemlju i postajali proleteri. Proleteri nisu posjedovali nikakvu imovinu. To je dovelo i do smanjenja broja rođene djece. Problem propadanja seljaka pokušali su riješiti braća Grakho.

Razmisli kako smanjenje broja djece može utjecati na budućnost države.

Analiziraj poznati govor Tiberija Grakha. Izradi umnu mapu u kojoj ćeš istaknuti najvažnije misli.

... Je li pravo da se ono što je zajedničko razdijeli narodu, je li građanin zakonitiji od roba, je li vojnik korisniji od onoga tko ne podliježe vojnoj obvezi, može li itko biti naklonjeniji Republici od onoga tko je njen građanin?....

... Pošto su Rimljani u ratu stekli mnogo zemlje, i nadaju se da će zauzeti i ostalu zemlju u svijetu, sad su oni u najvećoj opasnosti da ili dobiju i ostalu zemlju svelikim brojem ljudi, ili da i sadašnju zbog svoje slabosti i zavisti neprijatelja izgube...

...I divlje zvijeri koje nastanjuju Italiju imaju svaka svoju špilju, i ležaj i rupu, a oni koje se bore i umiru za Italiju imaju svoj dio zraka i svjetla i ništa drugo, nego bez kuće i kućišta potucaju se s djecom i ženama dok vojskovođe lažu pozivajući u bitkama svoje vojnike da brane od neprijatelja grobove i svetilišta; jer nitko od njih nema djedovski žrtvenik, nitko od tolikih Rimljana grobnicu predaka, nego se bore za tuđu raskoš i bogatstvo, oni koje nazivaju gospodarima svijeta, a nemaju ni grudu zemlje koja je njihova.

O njegovoj smrti piše Plutarh: … Tiberije se rukom uhvati za glavu hoteći tako dati vidljiv znak o prijetećoj opasnosti... Ali njegovi protivnici, vidjevši to, potrčaše u Senat javljajući da Tiberije traži krunu i da je znak toga doticanje glave rukom. Svi se na to uznemiriše… Ljudi pak iz pratnje senatora donosili su od kuće toljage i batine (...) išli su gore na Tiberija udarajući istovremeno one koji su se sprijeda poredali na njegovu obranu (...) a dok je sam Tiberije bježao (...) posrne i padne medu tijela nekih od onih koji su ležali ispred njega. Dok se dizao, prvi koji ga otvoreno udari u glavu nogom stolice (...) Od ostalih izgiboše preko tri stotine…

Što su bili uzroci napada na Tiberija? Što je bio neposredan povod napada? Koje su bile posljedice?

Povjesničar Petar Lisičar u knjizi Grci i Rimljani izdvaja važnije Gajeve zakone:

• zakon o žitu (...) po kojemu se stanovništvu grada Rima ima davati žito uz cijenu nižu od ranije...
• zakon o osnivanju naseobina (...) pošto su se iscrpile posljednje mogućnosti daljnje kolonizacije u Italiji (...) šest tisuća kolonista dobilo je zemlju na području Kartage...
• zakon o trajanju vojničke službe, o postupku prema vojnicima, o materijalnim interesima vojnika; zakoni o gradnji i popravljanju putova, o stvaranju žita i drugi.

Koje je probleme nastojao riješiti tim zakonima? Kako na takve zakone reagiraju bogati Rimljani, a kako siromašni?

Ocijeni reforme braće Grakho.

Zbivanja u Rimu podijelila su stanovništvo na dvije političke stranke. Najbogatiji Rimljani činili su stranku optimata (lat. optimates - optimus = najbolji), a niži slojevi i proleteri stranku populara (lat. populus = narod). Optimati su se zalagali za očuvanje trenutnoga stanja, dok su populari zahtijevali korjenite promjene i agrarnu reformu. Pokušaj reformi okončan je pobjedom optimata.