Zdravstvena njega - opća

Fizikalni pregled je metoda koja uključuje pregled bolesnika od glave do pete. Medicinska sestra/tehničar fizikalni pregled započinje promatranjem općeg izgleda bolesnika, zatim se pomiče do glave, vrata, nastavlja na prsni koš, dojke, abdomen ruke, noge, leđa i međicu. Svijest je definirana kao ukupno psihičko doživljavanje  te raspoloživost  psihičkih sadržaja u danom trenutku.  Dijeli se na dva osnovna aspekta: budnost i sadržaj svijesti. Nesvjestica ili sinkopa je posljedica nedovoljne opskrbe mozga krvlju i kisikom.Stijenke arterije su elastične i snažne te se šire kako pumpa srce krv u tijelo. Takvo ritmično širenje se naziva puls, a može se osjetiti tamo gdje su arterije najbliže površini. Arterijski krvni tlak je sila kojom krv djeluje na jedinicu površine krvne žile, a vrijednosti arterijskog krvnog tlaka izražavaju se u milimetrima žive no ponekad i u kilopaskalima. Prema definiciji tjelesna temperatura je pokazatelj stanja organizma te se najčešće prikazuje u stupnjevima Celzijusa. Vrućica je naziv za tjelesnu temperaturu iznad normalnih vrijednosti. Kao upalna i imunosna reakcija na infekciju u organizmu se oslobađaju citokini, na što hipotalamus reagira povišenjem tjelesne temperature. Medicinska sestra/ tehničar kod bolesnika procjenjuje frekvenciju disanja, ritam, način i dubinu disanja, zvukove pri disanju, simetričnost prsnog koša pri disanju, upotrebu pomoćne dišne muskulature te boju i promjene na koži. Patološki oblici disanja najčešće su prisutni kod bolesti dišnog sustava, ali isto tako mogu biti prisutni kod niza bolesti i patoloških stanja drugih organskih sustava. Respiratorne komplikacije najčešće nastaju kao posljedica smanjene ventilacije pluća, nakupljanja i zastoja sekreta te infekcija. Fizički rast predstavlja proces postizanja potpuno razvijenog oblika odrasle osobe. Kod djece zastoj u  razvoju može upućivati na genske poremećaje  ili neadekvatnu prehranu. Ranim detektiranjem takvih stanja te redovitim praćenjem pokazatelja rasta poremećaji se mogu dijagnosticirati u ranoj fazi djetetova života i pravovremeno adekvatno intervenirati.

Najčešći uzrok ograničene tjelesne aktivnosti su bolesti mišića, kostiju, zglobova, središnjeg živčanog sustava i dr. Prisilni položaji označavaju pozicioniranje bolesnika ovisno o specifičnosti terapijskog ili dijagnostičkog postupka. Prema definiciji, dekubitus je oštećenje kože i potkožnog tkiva nastalo zbog pritiska ili trenja te njihovom međusobnom kombinacijom. Nastank dekubitusa medicinska sestra/tehničar može spriječiti pravovremenim prepoznavanjem rizičnih čimbenika. Procjenu rizika i rizične čimbenike za nastanak dekubitusa kod bolesnika potrebno je napraviti već kod samog uzimanja anamneze. Tromboza nastaje kao posljedica stavranja tromba (krvnog ugruška) na unutarnjoj strani krvne žile i time dovodi do djelomičnog ili potpunog opstruiranja cirkulacije krvi. Kontraktura se definira kao ograničena pokretljivost zglobova u svim ili samo u nekim smjerovima. Pri tome se gubi funkcija zglobova odnosno različit opseg i vrsta kretnji.

Redovito i pravilno održavanje osobne  higijene spada u  najvažnije mjere u zaštiti od pojave i širenja zaraznih bolesti među ljudima. Prije postupka pranja zubi medicinska sestra/tehničar treba provjeriti u kakvom je psihofizičkom stanju bolesnik, može li samostalno oprati zube ili treba pomoć te u kojoj mjeri mu je pomoć potrebna. Medicinska sestra/tehničar prije postupka higijene i njege usne šupljine radi psihičku i fizičku procjenu bolesnika. Prije postupka kupanja u kadi i tuširanja medicinska sestra/tehničar procjenjuje bolesnikovu samostalnost i pokretljivost, bolesnikovu mogućnost suradnje, psihofizičko stanje bolesnika, stanje svijesti bolesnika, postojanje kontraindikacija kod bolesnika za izvođenje postupka te stanje kože i sluznice kod bolesnika. Bolesnike koji su nepokretni ili zbog zdravstvnog stanja trebaju mirovati u krevetu, medicinska sestra/tehničar kupa u krevetu. Za postupak higijene anogenitalne regije kod muškarca i žena medicinska sestra/tehničar treba napraviti procjenu bolesnika/bolesnice, pripremiti potreban pribor te pravilno izvesti postupak. Prije provođenja postupka higijene stopala, medicinska sestra/tehničar treba kod bolesnika provjeriti nekoliko čimbenika kao što su opće stanje bolesnika, higijenske navike te stanje stopala i kože na stopalima bolesnika. Kod postupka pranja kose nepokretnom bolesniku medicinska sestra/tehničar osim procjene psihičkog i fizičkog stanja bolesnika treba procijeniti postoje li kontraindikacije za izvođenje postupka, stanje kože na vlasištu bolesnika te prisutnost nametnika u vlasištu bolesnika i sl. Odjeća osim estetske ima i zaštitnu funkciju, ona tijelo štiti od vanjskih utjecaja i samim time održava tjelesnu temperaturu. Medicinska sestra/tehničar treba bolesniku osigurati čistu i urednu odjeću. 

U različitim akutnim i kroničnim bolestima i stanjima klinička prehrana ima važnu ulogu. Ona podrazumijeva prevenciju, dijagnostiku i liječenje metaboličkih i nutricijskih promjena nastalih uslijed neke bolesti ili stanja. Medicinska sestra/tehničar prije postupka uvođenja nazogastrične sonde procjenjuje psihičko i fizičko stanje bolesnika, te priprema potreban pribor i provodi uvodne postupke. 

Prije postupka hranjenja bolesnika putem perkutane endoskopske gastrostome medicinska sestra tehničar treba procijeniti opće stanje bolesnika, njegovu suradljivost i mogućnost komunikacije, prostor u kojem se postupak izvodi (s dovoljno svjetla, odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta) te ispravnost enteralne pumpe ako se hranjenje pomoću nje provodi.

U ovome modulu obrađuje se izlučivanje mokraće, stolice i znoja, mučnina i povraćanje te kašalj i iskašljaj. Mokraća se stvara u osnovnim funkcionalnim jedinicama bubrega koji se nazivaju nefroni te se njome dobiva uvid u funkciju cjelokupnog mokraćnog sustava. Kod zdrave odrasle osobe izlučuje se bistra mokraća u količini od 500 do 2400 ml na dan. Kod bolesnika se mogu uočiti promjene u količini i izgledu mokraće, patološki nalazi u mokraći te promjene u načinu mokrenja. Stolica je otpadni produkt probave. Kod obilježja stolice medicinska sestra/tehničar promatra oblik, količinu, gustoću, boju, konzistenciju i miris stolice koji mogu upućivati na fiziološka ili patološka stanja. Opstipacija, proljev i fekalna impakcija poteškoće su u eliminaciji stolice česte kod bolesnika. Znojenje je izlučivanje znoja putem žlijezda znojnica u koži. Hiperhidroza je pretjerano znojenje koje se pojavljuje neovisno o termoregulaciji. Povraćanje je refleksna radnja kojom se izbacuje želučani sadržaj kroz usta, a često je praćeno mučninom. Po život opasno stanje je povraćanje krvi koje se naziva hematemeza. Kašalj je refleksna reakcija, no često i simptom bolesti. Kašalj može biti suhi i vlažni, a kod vlažnog kašlja prisutno je iskašljavanje traheobronhalnog sekreta. Važno je kod pacijenta prepoznati primjese krvi u iskašljaju ili veće količine krvi u iskašljaju te pravilno provesti intervencije. 

Spavanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba. Postoje dvije vrste spavanja: spavanje sa sporim pokretima očiju i spavanje s brzim pokretima očiju. Postoje različiti poremećaji spavanja od kojih je najpoznatija nesanica. Poremećaji spavanja utječu na funkcioniranje osobe, a mogu biti uzrokovani različitim vanjskim čimbenicima poput konzumacije kofeina ili unutarnjim čimbenicima poput prisutnosti kronične boli. 

Bolesnik svoje potrebe i osjećaje izražava pomoću komunikacije. Komunikacija se dijeli na verbalnu i neverbalnu. Medicinska sestra/tehničar mora poznavati i savladati obje vrste komunikacije te u radu s bolesnicima primjenjivati komunikacijske vještine kao što su empatija i asertivna komunikacija. Komunikacijska zapreka ili šum predstavlja svaku prepreku ili čimbenik koji ometa odvijanje komunikacije. Najčešće prepreke u komunikaciji nastaju zbog oštećenja sluha, vida ili govora. Posebno je specifična komunikacija s osobom koja ima potrebu za palijativnom skrbi. Palijativna skrb je cjelovita briga za osobe koje boluju od neizlječivih bolesti. Terminalna faza bolesti predstavlja kraj bolesnikova života i približavanje smrti. Pravovremeno prepoznavanje skore smrti od iznimne je važnosti kako bi se bolesniku i njegovoj obitelji pružala odgovarajuća skrb i očuvalo dostojanstvo.

Duhovnost je prisutna kod svih ljudi te se dijeli na horizontalnu i vertikalnu. S obzirom da duhovnost ima više komponenti i da se može iskazivati na više načina, medicinska sestra/tehničar mora individualno pristupiti duhovnim potrebama svakog bolesnika. Međureligijska tolerancija podrazumijeva poštivanje religijskog opredjeljenja svake osobe i prihvaćanje njene različitosti i pripadanja drugoj vjeroispovijesti. Medicinska sestra/tehničar zbrinjava duhovne potrebe bolesnika te treba njegovati  međureligijsku toleranciju.

Rehabilitacija je proces u kojem se osobi s invaliditetom omogućava postizanje optimalne mentalne, fizičke i socijalne razine funkcioniranja. Postoji i profesionalna rehabilitacija kojom se preveniraju socijalna izolacija i stigmatizacija osobe s invaliditetom. Radnom terapijom pokušava se postići maksimalna neovisnost korisnika u svakodnevnim aktivnostima samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog vremena u kući i izvan kuće korisnika. Ona se provodi kod različitih skupina ljudi te se pomoću vježbi, korištenjem pomagala i prilagođavanjem okoliša korisniku poboljšavaju, obnavljaju ili nadoknađuju nedostatne vještine i funkcije. 

Diureza je naziv za količinu urina izlučenu tijekom 24 sata i ovisi o različitim čimbenicima. Specifična težina urina označava težinu urina u odnosu na težinu vode te je pokazatelj sposobnosti bubrega da koncentrira mokraću. Uzorak urina uzima se za različite pretrage kao što su kemijska, mikrobiološka, citološka. Najčešće se uzima prvi jutarnji urin (srednji mlaz). Kateterizacija mokraćnog mjehura je postupak uvođenja urinarnog katetera u mokraćni mjehur. Ovisno o vrsti može biti trajna, povremena i jednokratna te ovisno o duljini trajanja: kratkotrajna i dugotrajna. Medicinska sestra/tehničar prema odredbi liječnika uzima uzorak stolice ili educira bolesnika o postupku uzimanja,  ovisno o vrsti pretrage. Nerijetko zbog promjene u radu crijeva dolazi do zadržavanja stolice što može rezultirati nastankom opstipacije. Liječnik tada najčešće propisuje primjenu klizme. Klizma je postupak kojim se primjenjuje otopina ili pripravak u debelo crijevo. Iskašljaj se može uzeti za bakteriološku i citološku pretragu, medicinska sestra/tehničar prilikom uzimanja uzorka iskašljaja poštuje sve protokole vezane uz uzimanje i sigurno rukovanje uzorkom pri slanju u laboratorij. Ispiranje želuca je postupak kojim se umjetnim putem otklanja želučani sadržaj. Uzorak krvi spada u najčešće uzorke koji se uzimaju za provođenje laboratorijskih pretraga, te može biti arterijski, venski i kapilarni. Osim laboratorijskih pretraga radi utvrđivanja abnormalnosti  i poremećaja različitih tjelesnih sustava provode se brojne instrumentalne pretrage poput: ergometrije, spirometrije, radiološke pretrage i mnoge druge.

Oblici lijekova dijele se na tekuće, polučvrste, čvrste oblike i na biljne pripravke. Lijekovi se mogu primjenjivati parenteralno što znači da zaobilaze probavni put, enteralno kada se daju kroz probavni sustav te lokalno kada se primjenjuju na određeno mjesto npr. kožu. Parenteralno se lijekovi mogu primijeniti u kožu, ispod kože, u mišić, u venu, u koštanu srž ili u zglob. Enteralno se lijek primjenjuje kroz usta, pod jezik ili preko debelog crijeva. Medicinska sestra/tehničar mora poznavati načine primjene lijekova te pripremu pacijenta za primjenu lijekova.