Vanjski izgled bolesnika
Uvod
Promatranje bolesnika od iznimne je važnosti. Što mislite tko je prvi uveo pomno promatranje bolesnika? Klikom na karticu saznajte odgovor.
Promatranje bolesnika od iznimne je važnosti.
Tko je prvi uveo pomno promatranje bolesnika?
Kliknite na karticu.
Saznajte odgovor.
Jeste li znali?
Hipokratova najveća zasluga je u odvajanju medicine od magije, religije i filozofske spekulacije.
Uveo je pomno promatranje bolesnika i proučavanje simptoma kao temelja uspješnog liječenja i prognostike bolesti.
Opisao je kliničke simptome pojedinih bolesti poput epilepsije, malarije i dr. te neke kliničke sindrome kao što su izgled lica umirućeg bolesnika i danas poznat kao facies Hippocratica.
Njemu se pripisuju i prve jasne odredbe etičkih načela u liječništvu koja se uz određene izmjene zadržale do danas.
Jeste li znali?
Hipokratova najveća zasluga je u odvajanju medicine od magije, religije i filozofske spekulacije.
Uveo je pomno promatranje bolesnika i proučavanje simptoma.
To je postavio kao temelj uspješnog liječenja i prognostike bolesti.
Opisao je:
- kliničke simptome pojedinih bolesti (epilepsije, malarije i dr.)
- neke kliničke sindrome (izgled lica umirućeg bolesnika - danas poznat kao facies Hippocratica).
Hipokratu se pripisuje i prve jasne odredbe etičkih načela u liječništvu.
One su se, uz određene izmjene, zadržale do danas.
Vanjski izgled bolesnika
Fizikalni pregled je metoda koja uključuje pregled bolesnika od glave do pete. Medicinska sestra/tehničar fizikalni pregled započinje procjenom općeg izgleda bolesnika, zatim se nastavlja pregled glave, vrta, prsnog koša, dojke, abdomena, ruku, nogu, leđa i međice.
Fizikalni pregled je metoda koja uključuje pregled bolesnika od glave do pete.
Medicinska sestra/tehničar fizikalni pregled:
- započinje procjenom općeg izgleda bolesnika
- zatim se nastavlja pregled glave, vrta, prsnog koša, dojke, abdomena, ruku, nogu, leđa i međice.
Postavljanje pitanja
Za pregled bolesnika medicinska sestra/tehničar treba pripremiti potreban pribor.
Za pregled bolesnika medicinska sestra/tehničar treba pripremiti potreban pribor.
Nakon završenog pregleda, bolesniku je potrebno omogućiti zauzimanje udobnog položaja, skinuti upotrijebljene rukavice, oprati/dezinficirati ruke, raspremiti sav pribor te dokumentirati provedene postupke.
Nakon završenog pregleda:
- bolesniku je potrebno omogućiti zauzimanje udobnog položaja
- skinuti upotrijebljene rukavice
- oprati/dezinficirati ruke
- raspremiti sav pribor
- dokumentirati provedene postupke.
U situacijama kada se bolesnik zaprima na bolničko liječenje, prije fizikalnog pregleda i uzimanja sestrinske anamneze potrebno je od bolesnika dobiti osnovne podatke o dobi, spolu, alergijama, podatke o uzimanju redovne terapije te ime i prezime osobe za kontakt, njezina adresa i broj telefona. Ponekad bolesnikovi odgovori mogu biti nejasni ili nerazumljivi i tada je potrebno postavljati kratka pitanja i procijeniti bolesnikovu orijentaciju. Tijekom razgovora medicinska sestra/tehničar procjenjuje bolesnikovu sposobnost komunikacije (brzina, razumljivost, verbalna i neverbalna reakcija, komunikacija s članovima obitelji ili osobom koja je u pratnji bolesnika), sluh i korištenje pomagala za sluh te uočava eventualna odstupanja.
Prije fizikalnog pregleda i uzimanja sestrinske anamneze, u situacijama kada se bolesnik zaprima na bolničko liječenje potrebno je od bolesnika dobiti:
- osnovne podatke o dobi
- spolu
- alergijama
- podatke o uzimanju redovne terapije
- ime i prezime osobe za kontakt, njezina adresa i broj telefona.
Ponekad bolesnikovi odgovori mogu biti nejasni ili nerazumljivi.
Tada je potrebno:
- postavljati kratka pitanja
- procijeniti bolesnikovu orijentaciju.
Tijekom razgovora medicinska sestra/tehničar procjenjuje:
- bolesnikovu sposobnost komunikacije (brzina, razumljivost, verbalna i neverbalna reakcija, komunikacija s članovima obitelji ili osobom koja je u pratnji bolesnika)
- sluh
- korištenje pomagala za sluh
- uočava eventualna odstupanja.
Opći izgled bolesnika
Kod općeg pregleda bolesnika medicinska sestra/tehničar procjenjuje:
Kod općeg pregleda bolesnika medicinska sestra/tehničar procjenjuje:
Držanje, hod i kretanje bolesnika
Kod procjene bolesnikova držanja, hoda i kretanja razlikuje se normalan i abnormalan nalaz.
Kod procjene bolesnikova držanja, hoda i kretanja razlikuje se:
- normalan nalaz
- abnormalan nalaz.
Normalan nalaz
Abnormalan nalaz
Izraz bolesnikova lica
Izraz bolesnikova lica može ukazivati na bolesnikovo raspoloženje, doživljaj bola te mentalno stanje.
Izraz bolesnikova lica može ukazivati na:
- bolesnikovo raspoloženje
- doživljaj bola
- mentalno stanje.
Prilikom normalnog nalaza lica bolesnik:
- ima oči otvorene
- mirnog je držanja
- osmjehne se ili na odgovarajući način namršti
- lako i fluidno razgovara.
Prilikom normalnog nalaza lica bolesnik:
- ima oči otvorene
- mirnog je držanja
- osmjehne se ili na odgovarajući način namršti
- lako i fluidno razgovara.
Kod abnormalnog nalaza bolesnik:
- ima zatvorene oči ili odbija pogled
- mršti se ili pravi grimase
- ne može ili ne želi odgovoriti na pitanja
- izbjegava odgovore ili je uznemiren
- djeluje zabrinuto.
Kod abnormalnog nalaza bolesnik:
- ima zatvorene oči ili odbija pogled
- mršti se ili pravi grimase
- ne može ili ne želi odgovoriti na pitanja
- izbjegava odgovore ili je uznemiren
- djeluje zabrinuto.
Korelacija visine i težine
Korelacija visine i težine označuje nutritivni status bolesnika.
Korelacija visine i težine označuje nutritivni status bolesnika.
Higijena i odijevanje
Bolesnikov osobni izgled može odražavati njegovu sposobnost brige o sebi.
Bolesnikov osobni izgled može odražavati njegovu sposobnost brige o sebi.
Vitalne funkcije
Kod bolesnika potrebno je izmjeriti vitalne funkcije te ovisno o stanju bolesnika izmjeriti saturaciju kisikom pomoću pulsnog oksimetra.
Kod bolesnika potrebno je:
- izmjeriti vitalne funkcije
- izmjeriti saturaciju kisikom pomoću pulsnog oksimetra (ovisno o stanju bolesnika).
Koža
Promjene koje nastaju na koži mogu biti posljedica dermatoloških (kožnih) bolesti, ali mogu nastati sekundarno kao posljedica drugih oboljenja. U sklopu procjene općeg bolesnikova izgleda potrebno je napraviti pregled kože. Kod procjene izgleda kože i promjena promatra se: boja, vlažnost, turgor, toplina i lezije.
Promjene koje nastaju na koži mogu biti:
- posljedica dermatoloških (kožnih) bolesti
- mogu nastati sekundarno kao posljedica drugih oboljenja.
U sklopu procjene općeg bolesnikova izgleda potrebno je napraviti pregled kože.
Kod procjene izgleda kože i promjena promatra se: boja, vlažnost, turgor, toplina i lezije.
Boja kože
Boja kože ovisi o rasi i etničkoj pripadnosti bolesnika te se razlikuje od blijedo bijele do tamno smeđe.
Boja kože ovisi o rasi i etničkoj pripadnosti bolesnika.
Razlikuje od blijedo bijele do tamno smeđe.
Za one koji žele znati više!
Nekonjugirani bilirubin prisutan u cirkulaciji većinom se oslobađa razgradnjom hemoglobina. U krvi se veže za albumin koji ga prenosi u jetru, gdje ga preuzimaju jetrene stanice ili hepatociti i konjugiraju s glukuronskom kiselinom kako bi postao topiv u vodi.
Konjugirani bilirubin se izlučuje u dvanaesnik preko žuči. U crijevima bakterije bilirubin razgrađuju (metaboliziraju) u urobilinogen. Dio urobilinogena se izlučuje putem stolice, dok se dio reapsorbira i vraća u hepatocite te ponovno obrađuje i vraća u žuč (enterohepatična cirkulacija).
Za one koji žele znati više!
Nekonjugirani bilirubin prisutan u cirkulaciji većinom se oslobađa razgradnjom hemoglobina.
U krvi se veže za albumin koji ga prenosi u jetru.
Tamo preuzima jetrene stanice ili hepatocite.
Konjugiraju s glukuronskom kiselinom kako bi postao topiv u vodi.
Konjugirani bilirubin se izlučuje u dvanaesnik preko žuči.
Bakterije u crijevima razgrađuju bilirubin (metaboliziraju) u urobilinogen.
Dio urobilinogena se izlučuje putem stolice.
Dio se reapsorbira i vraća u hepatocite.
Ponovno se obrađuje i vraća u žuč (enterohepatična cirkulacija).
Za one koji žele znati više!
Pseudožutica može se razviti nakon prekomjerne konzumacije hrane bogate beta-karotenom (mrkva, tikvice, dinja), no za razliku od prave žutice pojavom karotenemije nema povišenog nalaza bilirubina u krvi i pojave ikteričnih bjeloočnica.
Za one koji žele znati više!
Pseudožutica može se razviti nakon prekomjerne konzumacije hrane bogate sa beta-karotenom (mrkva, tikvice, dinja).
Za razliku od prave žutice pojavom karotenemije:
- nema povišenog nalaza bilirubina u krvi
- nema pojave ikteričnih bjeloočnica.
Cijanoza je plavkasto obojenje kože i sluznice, nastala kao posljedica povišene koncentracije deoksigeniranog hemoglobina (hemoglobin koji je otpustio kisik iz svoje molekule) u krvnim žilama kože, naročito u kapilarama.
Deoksigenirani hemoglobin je intenzivno tamnoplavoljubičaste boje, te prosijava kroz kožu.
Cijanoza se očituje modrilom noktiju, usana i uški.
Cijanoza je plavkasto obojenje kože i sluznice.
Nastala je kao posljedica povišene koncentracije deoksigeniranog hemoglobina (hemoglobin koji je otpustio kisik iz svoje molekule) u krvnim žilama kože, naročito u kapilarama.
Deoksigenirani hemoglobin je intenzivno tamnoplavoljubičaste boje.
Prosijava se kroz kožu.
Cijanoza se očituje modrilom noktiju, usana i uški.
Toplina kože
Koža je na dodir topla, dok temperatura može varirati među dijelovima tijela.
Koža je na dodir topla.
Temperatura kože može varirati među dijelovima tijela.
Klikom na sliku saznajte o toplini tijela
Stopala i ruke mogu biti hladniji od trupa ili pak glave.
Obje ruke i dlanovi imaju istu temperaturu kao i oba stopala i noge.
Temperaturu kože potrebno je palpirati nadlanicom, posebno uočavajući i pregledavajući crvenilo kože.
Također je potrebno usporediti temperaturu bolesnikove lijeve i desne ruke te dlanova i stopala.
Usporedbom se pokazuje dvostrani status cirkulacije.
Saznajte o toplini tijela.
Kliknite na sliku.
Stopala i ruke mogu biti hladniji od trupa ili glave.
Obje ruke i dlanovi imaju istu temperaturu kao i oba stopala i noge.
Temperaturu kože potrebno je palpirati nadlanicom.
Posebno se uočava i pregledava crvenilo kože.
Također je potrebno usporediti temperaturu:
- bolesnikove lijeve i desne ruke
- dlanova i stopala.
Usporedbom se pokazuje dvostrani status cirkulacije.
Izrazito hladna koža
Izrazito hladna koža često puta je blijeda, može biti znak poremećaja cirkulacije, razvijanja šoka, krvarenja te kao posljedica povećanog simpatičkog tonusa i jake periferne vazokonstrikcije.
Topla koža
Topla koža može govoriti u prilog infekciji, dok jednostrano topla i crvena potkoljenica može biti znak venske tromboze.
Izrazito hladna koža
Izrazito hladna koža često puta je blijeda.
Može biti znak:
- poremećaja cirkulacije
- razvijanja šoka
- krvarenja
- posljedica povećanog simpatičkog tonusa i jake periferne vazokonstrikcije.
Topla koža
Topla koža može govoriti u prilog infekciji.
Jednostrano topla i crvena potkoljenica može biti znak venske tromboze.
Vlažnost i turgor kože
Kod bolesnika vrlo je važno promatrati turgor i vlažnost kože.
Kod bolesnika vrlo je važno promatrati turgor i vlažnost kože.
Lezije kože
Lezija u medicinskom smislu znači oštećenje, promjenu oblika i strukture stanice, tkiva ili organa. Eflorescencija je svaka patološka promjena nastala na koži vidljiva golim okom.
Lezija u medicinskom smislu znači:
- oštećenje
- promjenu oblika
- promjenu strukture stanice, tkiva ili organa.
Eflorescencija je svaka patološka promjena nastala na koži vidljiva golim okom.
Pogledajte kratki videozapis i saznajte više o promatranju kože bolesnika.
Promatranje kože bolesnika
Glava
Prilikom pregleda glave potrebno je promatrati lice i glavu: oblik, veličinu i simetriju.
Prilikom pregleda glave potrebno je promatrati:
- lice i glavu
- oblik, veličinu i simetriju.
Hidrocefalus je proširenje moždanih komora viškom cerebrospinalnog likvora (moždane tekućine).
Manifestira se povećanjem glave i atrofije mozga.
Može biti stečen (tumori, traume, infekcija i sl.) ili kao posljedica različitih razvojnih anomalija.
Hidrocefalus je najčešći uzrok abnormalno velike glavice u novorođenčeta te se prepoznaje zbog brzog rasta glave djeteta.
Hidrocefalus je proširenje moždanih komora viškom cerebrospinalnog likvora (moždane tekućine).
Manifestira se povećanjem glave i atrofije mozga.
Može biti:
- stečen (tumori, traume, infekcija i sl.)
- posljedica različitih razvojnih anomalija.
Hidrocefalus je najčešći uzrok abnormalno velike glavice u novorođenčeta.
Prepoznaje se zbog brzog rasta glave djeteta.
Kod odraslih osoba zbog potpuno sraslih kostiju lubanje, glava se ne može povećati pa dolazi do nakupljanja likovora, što se manifestira simptomima akutnog ili kroničnog povećanja intrakranijalnog tlaka (tlak unutar lubanje).
Kod odraslih osoba su kosti lubanje potpuno srasle.
Stoga se glava ne može povećati.
Dolazi do nakupljanja likvora.
To se manifestira simptomima akutnog ili kroničnog povećanja intrakranijalnog tlaka (tlak unutar lubanje).
Promjene vlasišta
Gubitak kose može izazvati veliku zabrinutost bolesnika iz estetskih i psiholoških razloga, ali također može biti važan znak sistemske bolesti.
Gubitak kose može izazvati veliku zabrinutost bolesnika iz estetskih i psiholoških razloga.
Može biti važan znak sistemske bolesti.
Do difuznog ispadanja kose može doći zbog prekomjernog rada štitnjače, otrovanja teškim metalima, zbog primjene citostatske terapije ili nakon terapije zračenjem, u klimakteriju i slično. Kod bolesnika na antikoagulantnoj terapiji ili u bolesnika s cirozom jetre može doći do cirkumskriptnog gubljenja kose ili ispadanja stidnih i aksilarnih dlaka.
Do difuznog ispadanja kose može doći zbog:
- prekomjernog rada štitnjače
- otrovanja teškim metalima
- primjene citostatske terapije ili nakon terapije zračenjem
- u klimakteriju i slično.
Kod bolesnika na antikoagulantnoj terapiji ili u bolesnika s cirozom jetre može doći do:
- cirkumskriptnog gubljenja kose
- ispadanja stidnih i aksilarnih dlaka.
Jeste li znali?
Jeste li znali da 30 % bijelaca do 30. godine ima androgenu alopeciju, a do 50. godine života ih je 50 %.
Prerani gubitak kose kod muškaraca bijele rase je do četiri puta veći nego kod muškaraca crne rase.
Jeste li znali?
Jeste li znali da:
- 30 % bijelaca do 30. godine
- 50 % bijelaca do 50. godine života
ima androgenu alopeciju?
Prerani gubitak kose kod muškaraca bijele rase je do čeitri puta veći nego kod muškaraca crne rase.
Oči
Prilikom promatranja očiju potrebno je obratiti pažnju na boju bjeloočnica, zjenica, vid te promjene oko očiju. Kod pregledavanja zjenica utvrđuje se širina i oblik zjenica, njihova reakcija na svjetlost, ali i reakcija na akomodaciju i konvergenciju.
Klikom na sliku saznajte nešto više o zjenicama.
Prilikom promatranja očiju potrebno je obratiti pažnju na:
- boju bjeloočnica
- zjenice
- vid
- promjene oko očiju.
Kod pregledavanja zjenica utvrđuje se:
- širina i oblik zjenica
- njihova reakcija na svjetlost
- reakcija na akomodaciju i konvergenciju.
Kliknite na sliku.
Saznajte nešto više o zjenicama.
Zjenice
Zjenice su u normalnim uvjetima okrugle, jednake i pravilne veličine – izokorične.
Anizokorija – zjenice su različite širine.
Mioza – sužene zjenice (primjena nekih lijekova, neke bolesti i stanja CNS-a, trovanja opijatima).
Midrijaza – proširene zjenice (zbog lezije III. moždanog živca n. oculomotoriusa, ili zbog podražaja simpatikusa), do proširenja zjenica može doći zbog djelovanja određenih lijekova, psihoaktivnih sredstava ili tijekom oftalmološkog pregleda (skijaskopija).
Zjenice
Zjenice su u normalnim uvjetima:
- okrugle
- jednake i pravilne veličine – izokorične.
Anizokorija – zjenice su različite širine.
Mioza – sužene zjenice (primjena nekih lijekova, neke bolesti i stanja CNS-a, trovanja opijatima).
Midrijaza – proširene zjenice (zbog lezije III. moždanog živca n. oculomotoriusa, ili zbog podražaja simpatikusa).
Do proširenja zjenica može doći zbog:
- djelovanja određenih lijekova
- psihoaktivnih sredstava
- tijekom oftalmološkog pregleda (skijaskopija).
Pregled očiju
Kod pregleda očiju promatramo:
- osjetljivost zjenica
- položaj
- kretanje i pozicioniranost očnih jabučica
- boju bjeloočnica.
Kod pregleda očiju promatramo:
- osjetljivost zjenica
- položaj
- kretanje i pozicioniranost očnih jabučica
- boju bjeloočnica.
Za one koji žele znati više!
Akomodacija i konvergencija oka ispituje se dok bolesnik gleda u daljinu, a potom fiksira pogled u objekt u neposrednoj blizini (medicinska sestra/tehničar ima prst udaljen 25 cm od bolesnikova nosa).
U isto vrijeme promatra se konvergencija bulbusa i istodobno sužavanje zjenica te ponovno širenje pri pogledu u daljinu.
Za one koji žele znati više!
Akomodacija i konvergencija oka ispituje se dok bolesnik gleda u daljinu.
Potom fiksira pogled u objekt u neposrednoj blizini (medicinska sestra/tehničar ima prst udaljen 25 cm od bolesnikova nosa).
U isto vrijeme promatra se:
- konvergencija bulbusa
- istodobno sužavanje zjenica
- ponovno širenje pri pogledu u daljinu.
Lice
Na bolesnikovu licu medicinska sestra/tehničar treba promatrati boju kože i usana te određene asimetrije.
Na bolesnikovu licu medicinska sestra/tehničar treba promatrati:
- boju kože
- boju usana
- određene asimetrije.
Djelomična oduzetost lica naziva se pareza n. facialisa, VII. moždanog živca.
Vrlo lako ju je prepoznati i uočiti na bolesniku jer izaziva uočljivu asimetriju.
Postoji centralna i periferna pareza n. facialisa.
U perifernoj facioparezi:
- izgubljena je mišićna funkcija ozlijeđene strane čela
- bolesnik ne može zatvoriti oko na toj strani
- gubi se nazolabijalna brazda, dok je usni kut položen niže.
Kod centralne faciopareze mišićna funkcija čela i orbikularnog mišića (koji zatvara vjeđe) je sačuvana, ali dolazi do gubitka funkcije donje polovice lica suprotne strane.
Djelomična oduzetost lica naziva se - pareza n. facialisa, VII. moždanog živca.
Vrlo lako ju je prepoznati i uočiti na bolesniku jer izaziva uočljivu asimetriju.
Postoji centralna i periferna pareza n. facialisa.
U perifernoj facioparezi:
- izgubljena je mišićna funkcija ozlijeđene strane čela
- bolesnik ne može zatvoriti oko na toj strani
- gubi se nazolabijalna brazda
- usni kut je položen niže.
Kod centralne faciopareze:
- mišićna funkcija čela i orbikularnog mišića (koji zatvara vjeđe) je sačuvana
- dolazi do gubitka funkcije donje polovice lica suprotne strane.
Nos
Kod bolesnika koji imaju uvedenu nazogastričnu sondu može doći do oštećenja kože i sluznice nosa, stoga posebnu pažnju treba obratiti na predvorje nosa (vestibulum). Osim oštećenja kože i sluznice nosa, kod svih bolesnika potrebno je procijeniti postojanje sekrecije iz nosa te opisati miris, količinu i boju.
Kod bolesnika koji imaju uvedenu nazogastričnu sondu može doći do oštećenja kože i sluznice nosa.
Stoga posebnu pažnju treba obratiti na predvorje nosa (vestibulum).
Osim oštećenja kože i sluznice nosa, kod svih bolesnika potrebno je:
- procijeniti postojanje sekrecije iz nosa
- opisati miris, količinu i boju.
Usna šupljina
Klikom na sliku saznajte što medicinska sestra/tehničar promatra u usnoj šupljini.
Kliknite na sliku.
Saznajte što medicinska sestra/tehničar promatra u usnoj šupljini.
Usna šupljina
Bolesnik pri pregledu usne šupljine treba imati otvorena usta, a medicinska sestra/tehničar ga pritom zamoli da isplazi jezik kako bi se mogla promotriti boja, simetričnost, vlažnost, veličina i oblik jezika.
Usna šupljina
Bolesnik pri pregledu usne šupljine:
- treba imati otvorena usta
- medicinska sestra/tehničar ga zamoli da isplazi jezik
- promatra se boja, simetričnost, vlažnost, veličina i oblik jezika.
Najčešće promjene na jeziku su bjelkasto ili prljavosmeđe naslage (obložen jezik), a promjene te vrste se mogu opaziti u febrilnim stanjima.
Najčešće promjene na jeziku su bjelkasto ili prljavosmeđe naslage (obložen jezik).
Promjene te vrste se mogu opaziti u febrilnim stanjima.
Medicinska sestra/tehničar prilikom procjene bolesnika treba u obzir uzeti zadah iz bolesnikovih usta. Zadah po acetonu (trulo voće) upućuje na ketoacidozu.
Kod promatranja usana pažnju treba obratiti na postojanje:
- bolnih ragada – angularni stomatitis
- bolnih mjehurića – labijalni herpes.
Nakon pregleda usana medicinska sestra/tehničar pomoću špatule promatra bukalnu sluznicu na kojoj mogu biti prisutni:
- bolni ulkusi – stomatitis aftoza
- soor – nakupina gljivica uzrokovana Candidom albicans
Osim toga, medicinska sestra/tehničar procjenjuje stanje zubala i desni te postojanje karijesa i nošenje zubne proteze. Kod bolesnika koji nose zubnu protezu, treba je skinuti kako bi medicinska sestra/tehničar mogla detaljnije provjeriti stanje desni ispod proteze.
Medicinska sestra/tehničar prilikom procjene bolesnika treba u obzir uzeti zadah iz bolesnikovih usta.
Zadah po acetonu (trulo voće) upućuje na ketoacidozu.
Kod promatranja usana pažnju treba obratiti na postojanje:
- bolnih ragada – angularni stomatitis
- bolnih mjehurića – labijalni herpes.
Nakon pregleda usana medicinska sestra/tehničar pomoću špatule promatra bukalnu sluznicu.
Na bukalnoj sluznici mogu biti prisutni:
- bolni ulkusi – stomatitis aftoza
- soor – nakupina gljivica uzrokovana Candidom albicans.
Osim toga medicinska sestra/tehničar procjenjuje:
- stanje zubala i desni
- postojanje karijesa
- nošenje zubne proteze.
Kod bolesnika koji nose zubnu protezu, treba je skinuti.
Tako medicinska sestra/tehničar može detaljnije provjeriti stanje desni ispod proteze.
Vrat
Medicinska sestra/tehničar na bolesnikovu vratu promatra:
- oblik
- simetričnost
- pomičnost
- limfne čvorove.
Vrlo je važno provjeriti pomičnost vrata pasivnim pokretima glave:
- naprijed-natrag
- lijevo-desno
- kružni pokret.
Medicinska sestra/tehničar na bolesnikovu vratu promatra:
- oblik
- simetričnost
- pomičnost
- limfne čvorove.
Vrlo je važno provjeriti pomičnost vrata pasivnim pokretima glave:
- naprijed-natrag
- lijevo-desno
- kružni pokret.
Bolesnik može imati ograničene pokrete kod degenerativnih promjena, upalnim promjenama kralježnice ili kod meningitisa (upalna bolest moždanih ovojnica).
Bolesnik može imati ograničene pokrete kod:
- degenerativnih promjena,
- upalnih promjena kralježnice
- kod meningitisa (upalna bolest moždanih ovojnica).
Vrlo je važno obratiti pažnju na vratne vene koje mogu biti nabrekle zbog traumatskih ozljeda prsnog koša. Nabrekle vene susreću se i pri desnostranom zatajivanju srca i preopterećenosti cirkulacije. Na vratu bolesnika mogu biti povećani limfni čvorovi koji mogu ukazivati na različite bolesti. Prisutnost boli praćena crvenilom kože te mekani limfni čvorovi na dodir znak su da se radi o njihovoj upali.
Vrlo je važno obratiti pažnju na vratne vene.
One mogu biti nabrekle zbog traumatskih ozljeda prsnog koša.
Nabrekle vene susreću se i pri desnostranom zatajivanju srca i preopterećenosti cirkulacije.
Na vratu bolesnika mogu biti povećani limfni čvorovi.
Oni mogu ukazivati na različite bolesti.
Simptomi upale limfnih čvorova su:
- prisutnost boli praćena crvenilom kože
- mekani limfni čvorovi na dodir.
Za one koji žele znati više!
Tortikolis je stanje koje nastaje zbog skraćenja prsnoključnosisastog mišića (m. sternocleidomastoideus). Vrat je najčešće asimetričan te je vidljiva deformacija vrata s glavom nagnutom na bolesnu stranu, dok je lice okrenuto na zdravu stranu.
Za one koji žele znati više!
Tortikolis je stanje koje nastaje zbog skraćenja prsnoključnosisastog mišića (m. sternocleidomastoideus).
Vrat je najčešće asimetričan.
Vidljiva je deformacija vrata s glavom nagnutom na bolesnu stranu.
Lice je okrenuto na zdravu stranu.
Prsni koš
Kako bi saznali nazive pojedinih zamišljenih linija na prsnom košu kliknite na točke na slici.
Saznajte nazive pojedinih zamišljenih linija na prsnom košu.
Kliknite na točke na slici.
Neke od ostalih deformacija prsnog koša su:
- kokošja prsa – izbočenje prsne kosti prema naprijed s koso položenim rebrima
- skolioza – bočna iskrivljenost kralježnice u obliku slova S
- lordoza – izbočenost kralježnice u lumbalnom dijelu prema naprijed
- kifoza – izbočenost kralježnice prema natrag
- bačvasti toraks – rebra su vodoravno položena, izražen duboki prsni koš, bolesnik izgleda kao da je u stalnom inspiriju (pojavljuje se kod plućnog emfizema).
Neke od ostalih deformacija prsnog koša su:
- kokošja prsa – izbočenje prsne kosti prema naprijed s koso položenim rebrima
- skolioza – bočna iskrivljenost kralježnice u obliku slova S
- lordoza – izbočenost kralježnice u lumbalnom dijelu prema naprijed
- kifoza – izbočenost kralježnice prema natrag
- bačvasti toraks – rebra su vodoravno položena, izražen duboki prsni koš, bolesnik izgleda kao da je u stalnom inspiriju (pojavljuje se kod plućnog emfizema).
Medicinska sestra/tehničar osim oblika prsnog koša kod bolesnika promatra i simetričnost odizanja prsnog koša u fazi udisaja (inspirija) tj. respiracijsku pomičnost prsnog koša. Da bi procijenili pomiču li se tijekom disanja obje strane prsnog koša simetrično, medicinska sestra/tehničar svoje dlanove polaže simetrično na rebrani luk s obje strane prsnog koša.
Prilikom procjene disanja važno je obratiti pozornost na mogućnost uvlačenja međurebranih (interkostalnih) prostora pri disanju što može biti znak dispneje (zaduhe) nastale zbog začepljenja (opstrukcije) dišnog puta (opstrukcija grkljana, dušnika, astmatični napadaj).
Medicinska sestra/tehničar kod bolesnika promatra:
- oblik prsnog koša
- simetričnost odizanja prsnog koša u fazi udisaja (inspirija) tj. respiracijsku pomičnost prsnog koša.
Medicinska sestra/tehničar svoje dlanove polaže simetrično na rebrani luk s obje strane prsnog koša.
Na taj način procjenjuje pomiču li se tijekom disanja obje strane prsnog koša simetrično.
Prilikom procjene disanja važno je obratiti pozornost na mogućnost uvlačenja međurebranih (interkostalnih) prostora pri disanju.
To može biti znak dispneje (zaduhe) nastale zbog začepljenja (opstrukcije) dišnog puta (opstrukcija grkljana, dušnika, astmatični napadaj).
Bolesnika prije početka auskultacije treba zamoliti da iskašlje sekret te da tijekom auskultacije diše otvorenih usta.
Auskultacija se treba provoditi sustavno, tako da se usporedba radi simetrično, pomoću stetoskopa kojeg je potrebno čvrsto prisloniti na kožu, bez pomicanja.
Ako medicinska sestra/tehničar na nekom mjestu ne čuje šum disanja treba o tome obavijestiti liječnika.
Iskašljavanje sekreta prije auskultacije
Bolesnika treba zamoli:
- prije početka auskultacije da iskašlje sekret
- tijekom auskultacije diše otvorenih usta.
Auskultacija se treba provoditi sustavno.
Usporedba se radi simetrično pomoću stetoskopa.
Njega je potrebno čvrsto prisloniti na kožu, bez pomicanja.
Ako medicinska sestra/tehničar na nekom mjestu ne čuje šum disanja, treba obavijestiti liječnika.
Kod žena na prsnom košu posebnu pažnju treba posvetiti izgledu dojki.
Kod žena na prsnom košu posebnu pažnju treba posvetiti izgledu dojki.
Abdomen
Kako bi se promjene na abdomenu lakše opisale, podijeljen je vodoravnim i okomitim linijama na područja ili regije.
Abdomen je podijeljen je vodoravnim i okomitim linijama na područja ili regije.
To je iz razloga kako bi se promjene na abdomenu lakše opisale.
Prilikom pregleda abdomena bolesnik leži na leđima s nogama lagano savijenima u koljenima kako bi došlo do opuštanja abdominalne muskulature.
Prilikom pregleda abdomena bolesnik leži na leđima s nogama lagano savijenima u koljenima.
Tako dolazi do opuštanja abdominalne muskulature.
Abdomen je potrebno oprezno i nježno palpirati kako bi se ispitala distendiranost, bolnost i tvrdoća. Pomoću stetoskopa se auskultira crijevna peristaltika (rad crijeva), uobičajen je barem jedan peristaltički val unutar 10 sekundi. Kod upalnih bolesti crijeva i nakon primjene laksativnih lijekova (lijekovi za liječenje zatvora stolice) može doći do hiperperistaltike crijeva s proljevom.
Abdomen je potrebno oprezno i nježno palpirati kako bi se ispitala:
- distendiranost
- bolnost
- tvrdoća.
Pomoću stetoskopa se auskultira crijevna peristaltika (rad crijeva).
Uobičajen je barem jedan peristaltički val unutar 10 sekundi.
Kod upalnih bolesti crijeva i nakon primjene laksativnih lijekova (lijekovi za liječenje zatvora stolice) može doći do hiperperistaltike crijeva s proljevom.
Ekstremiteti
Medicinska sestra/tehničar prilikom pregleda ekstremiteta obraća pažnju na:
- izgled
- simetričnost
- manjak dijela ili cijelog ekstremiteta
- pokretljivost zglobova
- deformacije i sl.
Inspekcijom se utvrđuje: oblik, simetrija (asimetrija zbog gubitka mišićne mase) i veličina ekstremiteta.
Bolesnika je potrebno zamoliti da svojom desnom rukom stisne desnu ruku medicinske sestre/tehničara, a lijevom rukom lijevu ruku medicinske sestre/tehničara kako bi se odredilo postoji li slabost jedne od bolesnikovih ruku, ac ako postoji slabost jedne strane tijela, to govori u prilog neurološkom poremećaju. Osim toga, bolesnika je potrebno zamoliti da stisne šaku te da ispruži prste i napravi pronaciju i supinaciju, a zatim da izvede fleksiju zapešća. Bolesnik bi sve pokrete trebao izvesti simetrično i bez bolova. Prisutnost bola može upućivati na upalu zgloba (artritis).
Medicinska sestra/tehničar prilikom pregleda ekstremiteta obraća pažnju na:
- izgled
- simetričnost
- manjak dijela ili cijelog ekstremiteta
- pokretljivost zglobova
- deformacije i sl.
Inspekcijom se utvrđuje:
- oblik
- simetrija (asimetrija zbog gubitka mišićne mase)
- veličina ekstremiteta.
Bolesnika je potrebno zamoliti da:
-
- svojom desnom rukom stisne desnu ruku medicinske sestre/tehničara
- lijevom rukom lijevu ruku medicinske sestre/tehničara.
Tako se određuje postoji li slabost jedne od bolesnikovih ruku.
Ako postoji slabost jedne strane tijela, to govori u prilog neurološkom poremećaju.
Osim toga bolesnika je potrebno zamoliti da:
- stisne šaku
- ispruži prste
- napravi pronaciju i supinaciju
- izvede fleksiju zapešća.
Bolesnik bi sve pokrete trebao izvesti simetrično i bez bolova.
Prisutnost bola može upućivati na upalu zgloba (artritis).
Kod pregleda ruku također se provodi ispitivanje kapilarne punjenosti.
Kod pregleda ruku također se provodi ispitivanje kapilarne punjenosti.
Ispitivanje kapilarne punjenosti
Kod bolesnika medicinska sestra/tehničar promatra i oblik prstiju, ali i noktiju.
Kod bolesnika medicinska sestra/tehničar promatra i oblik prstiju i noktiju.
Pregledom donjih udova utvrđuje se veličina, simetrija i oblik.
Pregledom donjih udova utvrđuje se:
- veličina
- simetrija
- oblik.
Isto kao i kod ruku, asimetrija nogu može upućivati na atrofiju mišića. Medicinska sestra/tehničar prilikom pregleda zamoli bolesnika da podigne prste prema gore (dorzifleksija), napravi plantarnu fleksiju te rotaciju gležnja u oba smjera.
Asimetrija nogu može upućivati na atrofiju mišića (isto kao i kod ruku).
Medicinska sestra/tehničar prilikom pregleda zamoli bolesnika da:
- podigne prste prema gore (dorzifleksija)
- napravi plantarnu fleksiju
- rotaciju gležnja u oba smjera.
Na donjim ekstremitetima medicinska sestra/tehničar treba palpirati distalni puls.
Na donjim ekstremitetima medicinska sestra/tehničar treba palpirati distalni puls.
Osim pulsa, medicinska sestra/tehničar procjenjuje postojanje oteklina (edema) te mjeri opseg ekstremiteta.
Osim pulsa, medicinska sestra/tehničar:
- procjenjuje postojanje oteklina (edema),
- mjeri opseg ekstremiteta.
Bol
Razlog zbog kojeg bolesnici najčešće traže liječničku pomoć je bol. Što mislite kojeg je roda u hrvatskom jeziku imenica bol? Klikom na karticu saznajte više o tome.
Razlog zbog kojeg bolesnici najčešće traže liječničku pomoć je bol.
Kojeg je roda u hrvatskom jeziku imenica bol?
Kliknite na karticu.
Saznajte više o tome.
Klikom na sliku saznajte kojeg je roda imenica bol
Imenica bol u hrvatskom jeziku u muškome rodu označuje osjet tjelesne boli kao na primjer poslijeoperacijski bol, dok se imenica bol u ženskom rodu odnosi na emocionalnu bol.
Kliknite na sliku.
Saznajte kojeg je roda imenica bol.
Imenica bol u hrvatskom jeziku:
- u muškome rodu označuje osjet tjelesne boli (npr. poslijeoperacijski bol)
- u ženskom rodu odnosi se na emocionalnu bol.
Medicinska sestra/tehničar od bolesnika koji se žali na bolove treba prikupiti podatke postavljući mu određena pitanja.
Medicinska sestra/tehničar od bolesnika koji se žali na bolove treba prikupiti podatke.
Podatke prikuplja postavljući mu određena pitanja.
Završetak
Provedite malo istraživanje prateći upute u zadatku.