Puls (mjerenje, bilježenje)
Uvod
Mjerenje pulsa kao dijagnostički postupak seže daleko u povijest. Kako biste saznali nešto o tome, kliknite na karticu.
Mjerenje pulsa je dijagnostički postupak još iz daleke povijesti.
Saznajte više o tome.
Kliknite na karticu ispod teksta.
Jeste li znali?
Herofil kao najveći anatom staroga vijeka, opisao je krvožilni sustav te izveo prvo mjerenje i analizu pulsa.
Puls je mjerio vodenim satom te već tada razlikovao četiri osobine pulsa:
- širinu
- brzinu
- ritam
- jačinu.
Još značajniji je bio Galen, rimski liječnik i filozof grčkog podrijetla koji je opširnije opisao krvožilni sustav te govorio kako je srce mišićni organ.
Istraživao je puls i njegove karateristike te opisao 33 vrste pulsa.
Jeste li znali?
Herofil je bio najveći anatom staroga vijeka.
Opisao je krvožilni sustav.
Izveo je prvo mjerenje i analizu pulsa.
Puls je mjerio vodenim satom.
Već tada je razlikovao četiri osobine pulsa:
- širinu
- brzinu
- ritam
- jačinu.
Još značajniji je bio Galen.
On je bio rimski liječnik i filozof grčkog podrijetla.
Opširnije je opisao krvožilni sustav.
Govorio je kako je srce mišićni organ.
Istraživao je puls i njegove karateristike.
Opisao je 33 vrste pulsa.
Anatomija srca
Kardiovaskularni sustav građen je od srca i krvnih žila, njegova funkcija je "pumpanje" i transport hranjivih tvari, plinova, hormona i otpadnih tvari. Ljudsko srce je snažan mišićni organ veličine stisnute šake, težine od 250 do 350 grama. Smješteno je u torakalnoj šupljini u sredoprsju.
Klikom na brojeve ponovite svoje znanje o srcu iz anatomije. Nakon toga proučite 3D model srca.
Kardiovaskularni sustav građen je od:
- srca
- krvnih žila.
Njegova funkcija je:
- "pumpanje"
- transport hranjivih tvari, plinova, hormona i otpadnih tvari.
Ljudsko srce je snažan mišićni organ.
Veličine je stisnute šake.
Težina srca je od 250 do 350 grama.
Smješteno je u torakalnoj šupljini u sredoprsju.
Kliknite na brojeve.
Ponovite svoje znanje o srcu iz anatomije.
Fiziologija srca
Srčana akcija započinje autonomnim stvaranjem podražaja u stanicama sinusatrijskog (SA) čvora. Podražaj koji nastaje se širi na radnu muskulaturu srca što dovodi do kontrakcije pretklijetki i punjenja klijetki, nakon toga slijedi kontrakcija klijetki te se krv potiskuje u aortu i plućnu arteriju koje izlaze iz klijetki. Sistola lijeve klijetke izaziva valovite pokrete u svim arterijama. Kao posljedica sistole nastaje pulsni val koji se širi kroz cijeli arterijski sustav i zbog toga se puls može osjetiti na svim arterijama koje su dostupne za palpaciju.
Srčana akcija započinje autonomnim stvaranjem podražaja u stanicama sinusatrijskog (SA) čvora.
Podražaj koji nastaje se širi na radnu muskulaturu srca.
To dovodi do kontrakcije pretklijetki i punjenja klijetki.
Nakon toga slijedi kontrakcija klijetki.
Krv se potiskuje u aortu i plućnu arteriju koje izlaze iz klijetki.
Sistola lijeve klijetke izaziva valovite pokrete u svim arterijama.
Kao posljedica sistole nastaje pulsni val.
On se širi kroz cijeli arterijski sustav.
Zbog toga se puls može osjetiti na svim arterijama koje su dostupne za palpaciju.
Cirkulacija venske i arterijske krvi u srcu
Riješite zadatak i na taj način ponovite obrađeno gradivo.
Promatranje i mjerenje pulsa
Stijenke arterije su elastične i snažne te se šire kako srce izbacuje krv u tijelo. Takvo ritmično širenje se naziva puls, a može se osjetiti na mjestima gdje su arterije najbliže površini. Puls ili bilo definira se kao "niz tlačnih valova u arterijama sustavnog krvotoka, nastalih potiskivanjem krvi, kontrakcijama lijeve klijetke srca."
Puls je vitalna funkcija, stoga je vrlo važno da se kod hospitaliziranih bolesnika redovito mjeri i evidentira njegova vrijednost.
Stijenke arterije su elastične i snažne.
Šire se kako srce izbacuje krv u tijelo.
Takvo ritmično širenje se naziva puls.
Može se osjetiti na mjestima gdje su arterije najbliže površini.
Puls ili bilo se definira kao:
- "niz tlačnih valova u arterijama sustavnog krvotoka
- nastalih potiskivanjem krvi, kontrakcijama lijeve klijetke srca."
Puls je vitalna funkcija.
Stoga je vrlo važno da se kod hospitaliziranih bolesnika redovito mjeri i evidentira njegova vrijednost.
Puls je potrebno palpirati jagodicama 2.,3., i 4. prsta laganim pritiskom na arteriju kroz 1 minutu.
Tijekom mjerenja pulsa bilježi se:
- frekvencija (broj otkucaja srca u minuti)
- ritam (vremenski razmaci između pojedinih pulsacija)
- punjenost (odražava snagu srčanih kontrakcija).
Puls je potrebno palpirati:
- jagodicama 2.,3., i 4. prsta
- laganim pritiskom na arteriju kroz 1 minutu.
Tijekom mjerenja pulsa bilježi se:
- frekvencija (broj otkucaja srca u minuti)
- ritam (vremenski razmaci između pojedinih pulsacija)
- punjenost (odražava snagu srčanih kontrakcija).
Ako bolesnik ima aritmije, puls se mjeri kroz 2 minute, a ako je potrebno i dulje.
Puls se nikada ne palpira palcem jer palac ima svoj vlastiti puls, a izračunava se otkucajima u minuti (npr. 80/min).
Ako bolesnik ima aritmije, puls se mjeri kroz 2 minute (ako je potrebno i dulje).
Puls se nikada ne palpira palcem.
Palac ima svoj vlastiti puls.
Puls palca se izračunava otkucajima u minuti (npr. 80/min).
Pogledajte videozapis i doznajte najvažnije informacije o mjerenju pulsa.
Mjerenje pulsa
Najpreciznija procjena frekvencije pulsa može se izmjeriti auskultacijom ili slušanjem zvukova te brojanjem apikalnog pulsa koji se najčešće osluškuje na vrhu srca upotrebom stetoskopa. Kod polovice odraslih osoba apikalni puls se može palpirati prstima.
Najpreciznija procjena frekvencije pulsa može se izmjeriti:
- auskultacijom ili slušanjem zvukova
- brojanjem apikalnog pulsa (najčešće se osluškuje na vrhu srca upotrebom stetoskopa).
Kod polovice odraslih osoba apikalni puls se može palpirati prstima.
Frekvencija pulsa
Frekvencija pulsa je broj srčanih otkucaja u minuti.
Na frekvenciju utječe aktivnost pojedinca, isto tako puls ovisi o:
- dobi
- visini
- težini bolesnika.
Frekvencija pulsa tijekom aktivnosti
Frekvencija pulsa je broj srčanih otkucaja u minuti.
Na frekvenciju pulsa utječe:
- aktivnost pojedinca
- dob
- visina
- težina bolesnika.
Normalna frekvencija pulsa naziva se eukardija i kod odrasle osobe iznosi 60 do 100 otkucaja u minuti.
Prosječna vrijednost pulsa kod žena je nešto viša nego kod muškaraca.
Normalna frekvencija pulsa naziva se eukardija.
Kod odrasle osobe iznosi 60 do 100 otkucaja u minuti.
Prosječna vrijednost pulsa kod žena je nešto viša nego kod muškaraca.
Jeste li znali?
Na frekvenciju pulsa utječu uzbuđenje, strah, bijes, ali i neki lijekovi.
Osobe koje imaju vrućicu ili hipertireozu (pojačan rad štitnjače) također imaju višu frekvenciju pulsa.
Kod osoba s vrućicom frekvencija pulsa povećava se razmjerno tjelesnoj temperaturi što znači da brzina pulsa raste za oko 10 otkucaja za svaki stupanj porasta tjelesne temperature.
Jeste li znali?
Na frekvenciju pulsa utječu: uzbuđenje, strah, bijes i neki lijekovi.
Osobe koje imaju vrućicu ili hipertireozu (pojačan rad štitnjače) također imaju višu frekvenciju pulsa.
Kod osoba s vrućicom frekvencija pulsa povećava se razmjerno tjelesnoj temperaturi.
Brzina pulsa raste za oko 10 otkucaja za svaki stupanj porasta tjelesne temperature.
Ritam pulsa
Ritam pulsa predstavlja vremenski razmak između pojedinih pulsacija. Normalan ritam pulsa je pravilan ili ritmičan, a intervali između otkucaja su jednaki.
Ritam pulsa predstavlja vremenski razmak između pojedinih pulsacija.
Normalan ritam pulsa je pravilan ili ritmičan.
Intervali između otkucaja su jednaki.
Punjenost pulsa
Na punjenost pulsa utječe:
- volumen krvi
- jačina kontrakcija srca
- elastičnost krvnih žila.
Palpacija pulsa
Na punjenost pulsa utječe :
- volumen krvi
- jačina kontrakcija srca
- elastičnost krvnih žila.
Kod punog i jakog otkucaja, puls se osjeti umjerenim pritiskom prstiju.
Ako je pritisak prečvrst, zaustavit će cirkulaciju i neće biti moguće osjetiti pulsacije.
Filiformni (nitasti) puls je slab, istošen i teško pipljiv puls (npr. kod obilnih krvarenja).
Puls se osjeti umjerenim pritiskom prstiju kod punog i jakog otkucaja.
Pritisak će zaustaviti cirkulaciju ako je prečvrst.
Neće biti moguće osjetiti pulsacije.
Filiformni (nitasti) puls je slab, istošen i teško pipljiv puls (npr. kod obilnih krvarenja).
Postupak procjene i mjerenja pulsa
Priprema potrebnog pribora i materijala za postupak procjene pulsa
Medicinska sestra/tehničar treba pripremiti potreban pribor za procjenu pulsa. Klikom na broj saznajte koji je to pribor.
Medicinska sestra/tehničar treba pripremiti potreban pribor za procjenu pulsa.
Kliknite na broj.
Saznajte koji je to pribor.
Izvođenje postupka procjene pulsa
Medicinska sestra/tehničar prije izvođenja postupka bolesnika smješta u udoban položaj te provjerava rezultate vrijednosti i vrijeme prethodnih mjerenja.
Medicinska sestra/tehničar prije izvođenja postupka:
- bolesnika smještava u udoban položaj
- provjerava rezultate vrijednosti i vrijeme prethodnih mjerenja.
Završetak
Provedite kratko istraživanje prema navedenim koracima, a pritom se i zabavite.
Provedite kratko istraživanje prema navedenim koracima.
Zabavite se.
1. korak
Na satu tjelesnog odgoja podijelite se u dvije skupine.
Prva skupina sjedi 5 minuta i miruje, dok se druga skupina intenzivno 5 minuta bavi zadanom tjelesnom aktivnošću (20 čučnjeva, 20 sklekova i 20 trbušnjaka).
2. korak
Jedna i druga skupina neka izmjere puls prije početka zadatka i nakon izvršenog zadatka.
Usporedite dobivene rezultate te ih prokomentirajte s predmetnim nastavnikom.
- korak
Na satu tjelesnog odgoja podijelite se u dvije skupine:
- prva skupina sjedi 5 minuta i miruje
- druga skupina se intenzivno bavi zadanom tjelesnom aktivnošću 5 minuta (20 čučnjeva, 20 sklekova i 20 trbušnjaka).
2. korak
Jedna i druga skupina neka izmjere puls:
- prije početka zadatka
- nakon izvršenog zadatka.
Usporedite dobivene rezultate.
Prokomentirajte ih s predmetnim nastavnikom.