Krvni tlak
(mjerenje, bilježenje)
Uvod
Znate li da je tlak sastavni dio prirode i čovjeka. Nalazi se svugdje: u atmosferi, u vodi, u krvotoku, u Zemlji, u svim živim bićima. Fizičari ga definiraju kao omjer sile i površine na koju ta sila djeluje. Što mislite tko je zaslužan za otkriće krvnog tlaka u medicini? Klikom na karticu saznajte odgovor na pitanje.
Znate li da je tlak sastavni dio prirode i čovjeka.
Nalazi se svugdje: u atmosferi, u vodi, u krvotoku, u Zemlji, u svim živim bićima.
Fizičari ga definiraju kao omjer sile i površine na koju ta sila djeluje.
Što mislite tko je zaslužan za otkriće krvnog tlaka u medicini?
Kliknite na karticu.
Saznajte odgovor na pitanje.
Godine 1628. sir William Harvey prvi je opisao cirkulaciju krvi, no od tada je prošlo gotovo 100 godina kada je Stephen Hales, 1733. godine, prvi izveo i opisao mjerenje arterijskog tlaka i to izravnom metodom mjereći stupac šiknute krvi iz zarezane karotidne arterije konja.
Prvi neinvazivni tlakomjer konstruiran je tek u XIX. stoljeću.
Konstuirali su ga Karl Vierdot i Samuel Siegfried von Basch i to je omogućilo Scipionu Riva-Rocciju da 1896. godine koristeći se zračnicom bicikla kao orukvicom napravi prototip tlakomjera koji se uz modifikacije koristi i danas.
Godine 1628. sir William Harvey prvi je opisao cirkulaciju krvi.
Stephen Hales, 1733. godine, prvi je izveo i opisao mjerenje arterijskoga tlaka.
To je izveo izravnom metodom mjereći stupac šiknute krvi iz zarezane karotidne arterije konja.
Prvi neinvazivni tlakomjer konstruiran je tek u 19. stoljeću.
Konstuirali su ga Karl Vierdot i Samuel Siegfried von Basch.
To je omogućilo Scipionu Riva-Rocciju da 1896. godine napravi prototip tlakomjera koji se uz modifikacije koristi i danas.
Koristio se se zračnicom bicikla kao orukvicom.
Arterijski krvni tlak
Arterijski krvni tlak je sila kojom krv djeluje na jedinicu površine krvne žile, a vrijednosti arterijskog krvnog tlaka izražavaju se u milimetrima žive no ponekad i u kilopaskalima. U svakodnevnoj skrbi za bolesnika arterijski krvni tlak se mjeri najmanje dva puta dnevno. Arterijski krvni tlak jedan je od najvažnijih podataka za procjenu bolesnikova stanja, naročito kod bolesnika koji su pretrpjeli teške ozljede ili šok, kod bolesnika nakon operacije te bolesnika s abnormalno visokim ili niskim vrijednostima arterijskog krvnog tlaka.
Arterijski krvni tlak je sila kojom krv djeluje na jedinicu površine krvne žile.
Vrijednosti arterijskog krvnog tlaka izražavaju se u milimetrima žive.
Ponekad se izražavaju i u kilopaskalima.
U svakodnevnoj skrbi za bolesnika arterijski krvni tlak se mjeri najmanje dva puta dnevno.
Arterijski krvni tlak jedan je od najvažnijih podataka za procjenu bolesnikova stanja.
To se naročito odnosi na bolesnike:
- koji su pretrpjeli teške ozljede ili šok
- nakon operacije
- s abnormalno visokim ili niskim vrijednostima arterijskog krvnog tlaka.
Protok krvi kroz žile
Dva glavna čimbenika koja određuju krvni tlak su:
Dva glavna čimbenika koja određuju krvni tlak su:
minutni volumen
Minutni volumen je količina krvi koju srce izbaci u minuti.
periferni otpor
Periferni otpor je otpor krvnih žila na protok krvi, utječe na krvni tlak i rad srca potreban za potiskivanje krvi.
minutni volumen
Minutni volumen je količina krvi koju srce izbaci u minuti.
periferni otpor
Periferni volumen je otpor krvnih žila na protok krvi.
Utječe na krvni tlak i rad srca potreban za potiskivanje krvi.
Faktori koji dovode do povećanja perifernog otpora ujedno dovode i do gubitka elastičnosti arterijskih stijenki. Tu spadaju:
- ateroskleroza – nakupljanje plaka
- arterioskleroza – otvrdnjavanje arterija
- kombinacija jednog i drugog.
Faktori koji dovode do povećanja perifernog otpora ujedno dovode i do gubitka elastičnosti arterijskih stijenki.
Tu spadaju:
- ateroskleroza – nakupljanje plaka
- arterioskleroza – otvrdnjavanje arterija
- kombinacija jednog i drugog.
Ateroskleroza
Kod bolesnika sa stvrdnutim arterijama i plakom dolazi do povećanja otpora protoku krvi pa srce mora jače tjerati krv, a krvni tlak zbog toga postaje viši te dolazi do vazokonstrikcije.
Vazodilatacija nastaje kada se periferni otpor smanjuje, a stijenke krvnih žila šire. Kada je periferni otpor nizak, srce ne mora tjerati krv toliko jako i krvni tlak se snizuje.
Klikom na slike saznajte nešto više o tome.
Kod bolesnika sa stvrdnutim arterijama i plakom dolazi do povećanja otpora protoku krvi.
Srce mora jače tjerati krv.
Krvni tlak zbog toga postaje viši.
Dolazi do vazokonstrikcije.
Vazodilatacija nastaje kada se:
- periferni otpor smanjuje
- stijenke krvnih žila šire.
Kada je periferni otpor nizak, srce ne mora tjerati krv toliko jako.
Krvni tlak se snizuje.
Kliknite na slike.
Saznajte nešto više o tome.
Na krvni tlak također utječe količina cirkulirajuće krvi (veća krvarenja izazivaju pad krvnog tlaka). Hipotenzija je nizak arterijski krvni tlak, dok se visok arterijski krvni tlak naziva hipertenzija.
Na krvni tlak također utječe količina cirkulirajuće krvi (veća krvarenja izazivaju pad krvnog tlaka).
Hipotenzija je nizak arterijski krvni tlak.
Hipertenzija je visok arterijski krvni tlak.
Mjerenje arterijskoga krvnog tlaka
Sistolički krvni tlak je najveća sila koja djeluje na stijenku arterije za vrijeme izbacivanja krvi iz klijetke u aortu (sistole lijeve klijetke). Dijastolički krvni tlak je najmanja sila koja djeluje na stijenku arterije za vrijeme relaksacije lijeve klijetke (dijastole). Tlak pulsa je razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Kada se arterije ne opuštaju pravilno, između otkucaja srca zbog nekih stanja kao što je ateroskleroza tlak pulsa je preuzak – konvergentan tlak.U situacijama kada krvne žile nisu dovoljno elastične ili napete da bi održale odgovarajući protok krvi, tlak pulsa je preširok – divergentan tlak.
Sistolički krvni tlak je najveća sila koja djeluje na stijenku arterije za vrijeme izbacivanja krvi iz klijetke u aortu (sistole lijeve klijetke).
Dijastolički krvni tlak je najmanja sila koja djeluje na stijenku arterije za vrijeme relaksacije lijeve klijetke (dijastole).
Tlak pulsa je razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka.
Tlak pulsa je preuzak kada se arterije ne opuštaju pravilno između otkucaja srca.
To se naziva konvergentan tlak.
Događa se zbog nekih stanja kao što je ateroskleroza.
Tlak pulsa je preširok u situacijama kada krvne žile nisu dovoljno elastične ili napete da bi održale odgovarajući protok krvi.
To se naziva divergentan tlak.
Neinvazivno/neizravno mjerenje arterijskog krvnog tlaka
Neinvazivno/neizravno mjerenje arterijskog krvnog tlaka mjeri se pomoću sfigmomanometra tj. tlakomjera. Kako bi saznali od kojih dijelova se sastoji tlakomjer kliknite na brojeve na slici.
Neinvazivno/neizravno mjerenje arterijskog krvnog tlaka mjeri se pomoću sfigmomanometra tj. tlakomjera.
Saznajte od kojih dijelova se sastoji tlakomjer.
Kliknite na brojeve na slici.
Prilikom mjerenja arterijskog krvnog tlaka potrebno je orukvicu postaviti oko bolesnikove nadlaktice, pritom treba voditi brigu o veličini orukvice kako bi izmjerena vrijednost arterijskog tlaka bila točna. Normalna širina orukvice iznosi oko 40 do 50 % opsega ekstremiteta na kojem se mjeri arterijski krvni tlak, dok je dvostruko veća kod bolesnika čiji opseg ruke iznosi 28 cm. Širina orukvice bi trebala biti 11 do 14 cm, a dužina 22 do 28 cm. Vrijednost arterijskog krvnog tlaka kod takvih tlakomjera očitava se na manometru. Prilikom korištenja ručnog tlakomjera potrebno je stetoskopom auskultirati puls. Medicinska sestra/tehničar stetoskop postavlja na brahijalnu arteriju na unutrašnoj strani lakta koji pojačava zvuk otkucaja srca u arterijama.
Prilikom mjerenja arterijskog krvnog tlaka potrebno je orukvicu postaviti oko bolesnikove nadlaktice.
Treba voditi brigu o veličini orukvice kako bi izmjerena vrijednost arterijskog tlaka bila točna.
Normalna širina orukvice iznosi oko 40 do 50 % opsega ekstremiteta na kojem se mjeri arterijski krvni tlak.
Dvostruko je veća kod bolesnika čiji opseg ruke iznosi 28 cm.
Širina orukvice bi trebala biti 11 do 14 cm.
Dužina orukvice bi trebala biti 22 do 28 cm.
Vrijednost arterijskog krvnog tlaka kod takvih tlakomjera očitava se na manometru.
Prilikom korištenja ručnog tlakomjera potrebno je stetoskopom auskultirati puls.
Medicinska sestra/tehničar stetoskop postavlja na brahijalnu arteriju na unutrašnoj strani lakta.
To pojačava zvuk otkucaja srca u arterijama.
Prilikom mjerenja arterijskog krvnog tlaka uz pomoć manometra, puls se auskultira stetoskopom na a. breachialis. Kada se orukvica napuni zrakom, otkucaji srca preko stetoskopa se više neće čuti jer se na taj način zaustavlja cirkulacija kroz arteriju.
Prilikom mjerenja arterijskog krvnog tlaka uz pomoć manometra, puls se auskultira stetoskopom na a. breachialis.
Kada se orukvica napuni zrakom, otkucaji srca preko stetoskopa se više neće čuti.
Na taj način se zaustavlja cirkulacija kroz arteriju.
Pogledajte videozapis o mjerenju krvnog tlaka. Zatim klikom na karticu saznajte više o mjerenju krvnog tlaka pomoću manometra.
Mjerenje krvnog tlaka
Kod bolesnika s bolestima srca ili krvnih žila arterijski krvni tlak i frekvenciju pulsa potrebno je izmjeriti na objema rukama. Između ruku postoji razlika od 5 do 10mmHg, ali ako je razlika u vrijednostima veća od 10 mmHg, može biti znak začepljenja arterija na ruci s nižim tlakom.
Kod bolesnika s bolestima srca ili krvnih žila arterijski krvni tlak i frekvenciju pulsa potrebno je izmjeriti na objema rukama.
Između ruku postoji razlika od 5 do 10 mmHg.
Ako je razlika u vrijednostima veća od 10 mmHg, može biti znak začepljenja arterija na ruci s nižim tlakom.
Postupak mjerenja arterijskog krvnog tlaka auskultacijom
Mjesta koja je potrebno izbjegavati za mjerenje krvnog tlaka su:
- ruka na kojoj se primjenjuje infuzija
- limfedem ruke
- edem
- ruka na kojoj je AV - fistula.
Mjesta koja je potrebno izbjegavati za mjerenje krvnog tlaka su:
- ruka na kojoj se primjenjuje infuzija
- limfedem ruke
- edem
- ruka na kojoj je AV - fistula.
Priprema potrebnog pribora za mjerenje arterijskog krvnog tlaka
Za mjerenje arterijskog krvnog tlaka koristi se određeni pribor. Kliknite na točke i saznajte o kojem se priboru radi.
Za mjerenje arterijskog krvnog tlaka koristi se određeni pribor.
Kliknite na točke.
Saznajte o kojem se priboru radi.
Od potrebnog pribora za mjerenje arterijskog krvnog tlaka medicinska sestra/tehničar još treba pripremiti stetoskop (ako je tlakomjer na manometar), dezinfekcijsko sredstvo za pribor te potrebnu sestrinsku dokumentaciju.
Od potrebnog pribora za mjerenje arterijskog krvnog tlaka medicinska sestra/tehničar još treba pripremiti:
- stetoskop (ako je tlakomjer na manometar)
- dezinfekcijsko sredstvo za pribor
- potrebnu sestrinsku dokumentaciju.
Izvođenje postupka mjerenja arterijskog krvnog tlaka
Prije mjerenja medicinska sestra/tehničar treba provjeriti ispravnost tlakomjera, stetoskopa i ventila manometra te odabrati odgovarajuću veličinu orukvice.
Prije mjerenja medicinska sestra/tehničar treba:
- provjeriti ispravnost tlakomjera, stetoskopa i ventila manometra
- odabrati odgovarajuću veličinu orukvice.
Završetak
Provedite malo istraživanje.
Znate što su eklampsija i preeklampsija i kada se javljaju?
Pretraživanjem mrežnih stranica i stručne literature saznajte nešto više o toj bolesti.
Svoja saznanja zapišite u tablicu niže i prokomentirajte s predmetnim nastavnikom.
Istražite!
Znate što su eklampsija i preeklampsija?
Kada se javljaju?
Pretražite mrežne stranice i stručnu literaturu.
Saznajte nešto više o toj bolesti.
Zapišite svoja saznanja u tablicu niže.
Prokomentirajte s predmetnim nastavnikom.