Tjelesna temperatura (mjerenje, bilježenje)
Uvod
Regulacija i sposobnost osjećanja tjelesne temperature važan je čimbenik za preživljavanje čovjeka. Odstupanja u temperaturi za više ili manje od 3,5ºC za vrijeme mirovanja može izazvati fiziološka oštećenja, ali i smrtni ishod. Jeste li znali da u medicini tisućljećima nije postojao toplomjer? Kako biste saznali nešto više o tome, kliknite na karticu ispod teksta.
Regulacija i sposobnost osjećanja tjelesne temperature važan je čimbenik za preživljavanje čovjeka.
Odstupanja u temperaturi za više ili manje od 3,5ºC za vrijeme mirovanja može izazvati:
- fiziološka oštećenja
- smrtni ishod.
Jeste li znali da u medicini tisućljećima nije postojao toplomjer?
Kliknite na karticu ispod teksta.
Saznajte nešto više o tome.
Jeste li znali?
Prva osoba koja je upotrijebila mjerač temperature bio je liječnik iz Kopra, Santorio Santorio (1561.-1636.).
Njegov izum bio je napravljen od staklene cijevi ispunjene obojenom vodom.
Razina vode podizala se kada je bolesnik u vrućici disao s ustima prislonjenim na otvor cijevi, no rezultati nisu bili zadovoljavajući.
Profesor matematike na sveučilištu u Pisi, Carlo Renaldini, 1660. godine je ustanovio precizniji način za podjelu toplomjera na stupnjeve.
Polazna točka bila mu je temperatura na kojoj se topi led (0), a kao konačnu, uzeo je onu na kojoj voda vrije (100).
Prostor koji se nalazi između 0 i 100 podijelio je na sto jednakih dijelova, tzv. "centrigalnih" stupnjeva.
Njegova metoda ostala je nepoznata sve do 1742. godine kada ju je preuzeo Anders Celsius.
Od tada se centrigradni toplomjer povezuje s Celsiusovim imenom, a stupnjevi temperature se označavaju velikim slovom C.
Jeste li znali?
Santorio Santorio (1561.-1636.) bio je liječnik iz Kopra.
Prva je osoba koja je upotrijebila mjerač temperature.
Njegov izum bio je napravljen od staklene cijevi ispunjene obojenom vodom.
Razina vode podizala se kada je bolesnik u vrućici disao s ustima prislonjenim na otvor cijevi.
Rezultati nisu bili zadovoljavajući.
Profesor matematike na sveučilištu u Pisi, Carlo Renaldini, 1660. godine je ustanovio precizniji način za podjelu toplomjera na stupnjeve.
Polazna točka bila mu je temperatura na kojoj se topi led (0).
Kao konačnu temperaturu uzeo je onu na kojoj voda vrije (100).
Prostor koji se nalazi između 0 i 100 podijelio je na sto jednakih dijelova, tzv. "centrigalnih" stupnjeva.
Njegova metoda ostala je nepoznata sve do 1742. godine.
Tada ju je preuzeo Anders Celsius.
Od tada se centrigradni toplomjer povezuje s Celsiusovim imenom.
Stupnjevi temperature se označavaju velikim slovom C.
Tjelesna temperatura
Tjelesna temperatura je pokazatelj stanja organizma te se najčešće prikazuje u stupnjevima Celzijusa. Tijekom dana visina temperature se mijenja, no ne više od 0,5 ºC, osim u febrilnim stanjima. Rezultat je stvaranja i odavanja topline u okolinu. Kod ljudi razlikuje se unutarnja i površinska tjelesna temperatura.
Tjelesna temperatura je pokazatelj stanja organizma.
Najčešće prikazuje u stupnjevima Celzijusa.
Tijekom dana visina temperature se mijenja:
- ne više od 0,5 ºC
- osim u febrilnim stanjima.
Rezultat je stvaranja i odavanja topline u okolinu.
Kod ljudi razlikuje se unutarnja i površinska tjelesna temperatura.
Termometar
Termometar
Hipertermija ili visoka tjelesna temperatura može dovesti do:
- oštećenja središnjeg živčanog sustava
- uzrokovati višestruka zatajenja organa, nekrozu tkiva i sustavnu upalu.
Hipotermija ili niska tjelesna temperatura, ispod 35 ºC remeti funkciju:
- dišnog
- kardiovaskularnog
- središnjeg živčanog sustava
što može dovesti do:
- plućnog edema
- oštećenja mišića
- hipotenzije
- bradikardije
- zatajenja bubrega.
Hipertermija ili visoka tjelesna temperatura može dovesti do:
- oštećenja središnjeg živčanog sustava
- uzrokovati višestruka zatajenja organa, nekrozu tkiva i sustavnu upalu.
Hipotermija ili niska tjelesna temperatura, ispod 35 ºC remeti funkciju:
- dišnog
- kardiovaskularnog
- središnjeg živčanog sustava
što može dovesti do:
- plućnog edema
- oštećenja mišića
- hipotenzije
- bradikardije
- zatajenja bubrega.
U situacijama kada se tijelo previše zagrije, dolazi do aktivacije hipotalamusa i do smanjenja stvaranja topline te povećanja odavanja (gubitka) topline u okolinu. Postoji nekoliko načina odavanja tjelesne temperature – radijacija, konvekcija, evaporacija, kondukcija. Kako biste saznali značenja, kliknite na kartice ispod teksta.
U situacijama kada se tijelo previše zagrije dolazi do:
- aktivacije hipotalamusa
- smanjenja stvaranja topline
- povećanja odavanja (gubitka) topline u okolinu.
Postoji nekoliko načina odavanja tjelesne temperature:
- radijacija
- konvekcija
- evaporacija
- kondukcija.
Saznajte značenja navedenih načina.
Kliknite na kartice ispod teksta.
Radijacija
gubljenje topline tijela u okolinu zračenjem.
Konvekcija
gubljenje topline tijela u okolinu putem strujanja zraka
Evaporacija
gubljenje topline isparavanjem vode s površine tijela
Kondukcija
gubljenje topline tijela izravnim vođenjem topline s površine tijela na druge predmete
Radijacija
gubljenje topline tijela u okolinu zračenjem.
Konvekcija
gubljenje topline tijela u okolinu putem strujanja zraka
Evaporacija
gubljenje topline isparavanjem vode s površine tijela
Kondukcija
gubljenje topline tijela izravnim vođenjem topline s površine tijela na druge predmete
Normalna tjelesna temperatura
Normalna tjelesna temperatura
Brojni čimbenici tijekom dana utječu na promjenu tjelesne temperature, a neki od njih su:
- doba dana
- tjelesni napor
- dob
- menstrualni ciklus
- trudnoća
- uvjeti okoline
- emocionalno stanje osobe.
Brojni čimbenici tijekom dana utječu na promjenu tjelesne temperature.
Neki od njih su:
- doba dana
- tjelesni napor
- dob
- menstrualni ciklus
- trudnoća
- uvjeti okoline
- emocionalno stanje osobe.
Mjerenje tjelesne temperature
Mjerenje tjelesne temperature
Bolesnicima se u zdravstvenoj ustanovi temperatura mjeri svakodnevno dva puta dnevno, no ovisno o stanju bolesnika i prirodi bolesti, tjelesnu temperaturu je moguće mjeriti i kontinuirano.
Bolesnicima se u zdravstvenoj ustanovi temperatura mjeri svakodnevno 2 puta dnevno.
Tjelesnu temperaturu je moguće mjeriti i kontinuirano ovisno o stanju bolesnika i prirodi bolesti.
Oralno mjerenje temperature
Oralna metoda mjerenja tjelesne temperature za bolesnika je vrlo jednostavna i ugodna.
Oralna metoda mjerenja tjelesne temperature za bolesnika je vrlo jednostavna i ugodna.
Rektalno mjerenje temperature
Rektalno mjerenje temperature najčešće se koristi kod male djece. Ova metoda mjerenja temperature je vrlo precizna jer se toplomjer nalazi u zatvorenoj šupljini.
Rektalno mjerenje temperature najčešće se koristi kod male djece.
Ova metoda mjerenja temperature je vrlo precizna jer se toplomjer nalazi u zatvorenoj šupljini.
Rektalno mjerenje temperature kontraindicirano je:
- nakon rektalne operacije
- ponekad nakon vaginalne operacije
- dijareje (proljeva)
- karcinoma rektuma.
Temperatura mjerena rektalno normalno se kreće u rasponu od 36,5 do 37,8ºC (0,5°C više od vrijednosti izmjerene aksilarno).
Temperatura se mjeri 5 minuta.
Rektalno mjerenje temperature kontraindicirano je:
- nakon rektalne operacije
- ponekad nakon vaginalne operacije
- dijareje (proljeva)
- karcinoma rektuma.
Temperatura mjerena rektalno normalno se kreće u rasponu od 36,5 do 37,8ºC (0,5°C više od vrijednosti izmjerene aksilarno).
Temperatura se mjeri 5 minuta.
Postupak mjerenja tjelesne temperature rektalno
Medicinska sestra/tehničar prije postupka mjerenja temperature rektalno procjenjuje:
- potrebu za mjerenjem temperature kod bolesnika
- proteklo vrijeme od bolesnikove tjelesne aktivnosti
- čimbenike koji imaju utjecaj na vrijednost temperature (lijekovi, doba dana, stres i sl.)
- izgled i stanje bolesnikove analne regije (npr. proljev, krvarenje, hemeroidi i sl.).
Medicinska sestra/tehničar prije postupka mjerenja temperature rektalno procjenjuje:
- potrebu za mjerenjem temperature kod bolesnika
- proteklo vrijeme od bolesnikove tjelesne aktivnosti
- čimbenike koji imaju utjecaj na vrijednost temperature (lijekovi, doba dana, stres i sl.)
- izgled i stanje bolesnikove analne regije (npr. proljev, krvarenje, hemeroidi i sl.)
Medicinska sestra/tehničar treba pripremiti potreban pribor i materijal za postupak mjerenja temperature rektalno. Kako biste saznali koji je to pribor, kliknite na brojeve na slici.
Medicinska sestra/tehničar treba pripremiti:
- potreban pribor
- materijal za postupak mjerenja temperature rektalno.
Saznajte koji je to pribor.
Kliknite na brojeve na slici.
Izvođenje postupka mjerenja temperature rektalno
Za bolesnika postupak mjerenja temperature rektalno je izrazito neugodna i najmanje poželjana metoda mjerenja temperature.
Za bolesnika postupak mjerenja temperature rektalno je:
- izrazito neugodna
- najmanje poželjna metoda mjerenja temperature.
Aksilarno mjerenje temperature
Aksilarna metoda mjerenja temperature je za bolesnika nasigurniji način mjerenja temperature, a mjeri se između dvaju nabora kože. Ova metoda predstavlja najmanje precizno mjerenje jer se površine kože u aksilarnoj regiji možda neće moći spojiti te stvoriti čvrsto zatvorenu šupljinu.
Normalna vrijednost tjelesne temperature izmjerena aksilarno iznosi od 36,0 do 37,2ºC.
Aksilarna metoda mjerenja temperature je za bolesnika nasigurniji način mjerenja temperature.
Mjeri se između dvaju nabora kože.
Ova metoda predstavlja najmanje precizno mjerenje.
Površine kože u aksilarnoj regiji se možda neće moći spojiti te stvoriti čvrsto zatvorenu šupljinu.
Normalna vrijednost tjelesne temperature izmjerena aksilarno iznosi od 36,0 do 37,2ºC.
Postupak mjerenja tjelesne temperature aksilarno
Medicinska sestra/tehničar prije postupka mjerenja temperature aksilarno procjenjuje:
- potrebu za mjerenjem temperature kod bolesnika
- proteklo vrijeme od bolesnikove tjelesne aktivnosti
- čimbenike koji imaju utjecaj na vrijednost temperature (lijekovi, doba dana, stres i sl.)
- izgled i stanje bolesnikove aksile (dostupnost aksile, oštećenje kože, imobilizacija ruke, kaheksija, vlažnost kože i sl.).
Medicinska sestra/tehničar prije postupka mjerenja temperature aksilarno procjenjuje:
- potrebu za mjerenjem temperature kod bolesnika
- proteklo vrijeme od bolesnikove tjelesne aktivnosti
- čimbenike koji imaju utjecaj na vrijednost temperature (lijekovi, doba dana, stres i sl.)
- izgled i stanje bolesnikove aksile (dostupnost aksile, oštećenje kože, imobilizacija ruke, kaheksija, vlažnost kože i sl.).
Za postupak mjerenja tjelesne temperature aksilarno koristi se određeni pribor. Kliknite na brojeve i doznajte nazive potrebnog pribora.
Za postupak mjerenja tjelesne temperature aksilarno koristi se određeni pribor.
Kliknite na brojeve.
Doznajte nazive potrebnog pribora.
Uz navedeni pribor na slici medicinska sestra/tehničar treba još pripremiti dezinfekcijsko sredstvo za pribor te sve evidentirati u dokumentaciju zdravstvene njege.
Uz navedeni pribor na slici, medicinska sestra/tehničar treba još:
- pripremiti dezinfekcijsko sredstvo za pribor
- sve evidentirati u dokumentaciju zdravstvene njege.
Izvođenje postupka mjerenja tjelesne temperature aksilarno
Medicinska sestra/tehničar prilikom izvođenja postupka mjerenja tjelesne temperature aksilarno treba imati sat sa sekundarom ili štopericu.
Medicinska sestra/tehničar prilikom izvođenja postupka mjerenja tjelesne temperature aksilarno treba imati sat sa sekundarom ili štopericu.
Nakon izvršenog mjerenja, medicinska sestra/tehničar s toplomjera staničevinom uklanja nečistoće, opere ga toplom vodom i deterdžentom te posuši.
Nakon izvršenog mjerenja medicinska sestra/tehničar:
- s toplomjera staničevinom uklanja nečistoće
- opere ga toplom vodom i deterdžentom
- posuši.
Mjerenje tjelesne temperature na membrani timpani
Mjerenje tjelesne temperature na membrani timpani obavlja se digitalnim toplomjerom s posebnim nastavkom za mjerenje na membrani timpani. Temperatura izmjerena na membrani timpani produkt je temperature arterijske krvi koja cirkulira mozgom.
Mjerenje tjelesne temperature na membrani timpani obavlja se digitalnim toplomjerom s posebnim nastavkom za mjerenje na membrani timpani.
Temperatura izmjerena na membrani timpani produkt je temperature arterijske krvi koja cirkulira mozgom.
Zbog brzine i jednostavnosti mjerenja, ovakvu vrstu toplomjera ima većina pedijatrijskih odjela i jedinice intenzivne skrbi.
Vrijednosti tjelesne temperature mjerene ovom metodom kreću se od 36,5 do 37,5ºC.
Mjerenje tjelesne temperature na membrani timpani ne preporuča se kod bolesnika s upalnim procesom na uhu, povećanom količinom cerumena ili prisutnim krvarenjem u uhu.
Ovakvu vrstu toplomjera ima većina pedijatrijskih odjela i jedinice intenzivne skrbi zbog brzine i jednostavnosti mjerenja.
Vrijednosti tjelesne temperature mjerene ovom metodom kreću se od 36,5 do 37,5ºC.
Mjerenje tjelesne temperature na membrani timpani ne preporuča se kod bolesnika:
- s upalnim procesom na uhu
- povećanom količinom cerumena
- prisutnim krvarenjem u uhu.
Postupak mjerenja tjelesne temperature na membrani timpani
Medicinska sestra/tehničar prije postupka mjerenja temperature na membrani timpani procjenjuje:
- potrebu za mjerenjem temperature kod bolesnika
- proteklo vrijeme od bolesnikove tjelesne aktivnosti
- čimbenike koji imaju utjecaj na vrijednost temperature (lijekovi, doba dana, stres i sl.)
- izgled i stanje bolesnikove ušne školjke i zvukovoda, prisutnost bola u uhu
- ispravnost digitalnog toplomjera.
Medicinska sestra/tehničar prije postupka mjerenja temperature na membrani timpani procjenjuje:
- potrebu za mjerenjem temperature kod bolesnika
- proteklo vrijeme od bolesnikove tjelesne aktivnosti
- čimbenike koji imaju utjecaj na vrijednost temperature (lijekovi, doba dana, stres i sl.)
- izgled i stanje bolesnikove ušne školjke i zvukovoda, prisutnost bola u uhu
- ispravnost digitalnog toplomjera.
Za postupak mjerenja tjelesne temperature na membrani timpani koristi se određeni pribor. Kliknite na brojeve i doznajte više o tome.
Za postupak mjerenja tjelesne temperature na membrani timpani koristi se određeni pribor.
Kliknite na brojeve.
Doznajte više o tome.
Osim pribora prikazanog na slici medicinska sestra/tehničar treba još pripremiti dezinfekcijsko sredstvo za ruke i dezinfekcijsko sredstvo za pribor te posudu za nečisto. Provedeni postupak evidentira u dokumentaciju zdravstvene njege.
Osim pribora prikazanog na slici medicinska sestra/tehničar treba još:
- pripremiti dezinfekcijsko sredstvo za ruke i dezinfekcijsko sredstvo za pribor
- pripremiti posudu za nečisto
- evidentirati postupak u dokumentaciju zdravstvene njege.
Izvođenje postupka mjerenja tjelesne temperature na membrani timpani
Prije izvođenja postupka mjerenja tjelesne temperature na membrani timpani medicinska sestra/tehničar provjerava prethodne vrijednosti temperature te vrijeme mjerenja.
Prije izvođenja postupka mjerenja tjelesne temperature na membrani timpani medicinska sestra/tehničar provjerava:
- prethodne vrijednosti temperature
- vrijeme mjerenja.
Mjerenje temperature na mjestu temporalne arterije
Za mjerenje temperature na mjestu temporalne arterije koristi se beskontaktni toplomjer, tako da se toplomjer približi čelu te se vrijednost očitane tjelesne temperature prikazuje na LED zaslonu toplomjera.
Za mjerenje temperature na mjestu temporalne arterije koristi se beskontaktni toplomjer.
Toplomjer se približi čelu.
Vrijednost očitane tjelesne temperature se prikazuje na LED zaslonu toplomjera.
Bilježenje tjelesne temperature
U vrijeme kada su metode dijagnosticiranja, naročito zaraznih bolesti, bile primitivne ili uopće nisu postojale, temperaturne krivulje su najčešće pružale jedini način razlikovanja akutnih zaraznih bolesti.
Različite zarazne bolesti imaju amplitude i specifičan rast temperature, posljedično tome i karakteristične temperaturne krivulje.
U vrijeme kada su metode dijagnosticiranja bile primitivne ili uopće nisu postojale, temperaturne krivulje su najčešće pružale jedini način razlikovanja akutnih i zaraznih bolesti.
Različite zarazne bolesti imaju amplitude i specifičan rast temperature.
Posljedično tome imaju karakteristične temperaturne krivulje.
Postoji nekoliko tipova temperaturnih krivulja: febris continua, febris intermittens, febris remittens i febris recurrens. Izmjerena vrijednost temperature upisuje se u temperaturnu listu. Temperatura se obilježava stavljanjem točkica koje se povezuju ravnom crtom te se obilježava plavom bojom.
Postoji nekoliko tipova temperaturnih krivulja:
- febris continua
- febris intermittens
- febris remittens
- febris recurrens.
Izmjerena vrijednost temperature upisuje se u temperaturnu listu.
Temperatura se obilježava stavljanjem točkica.
One se povezuju ravnom crtom.
Obilježava se plavom bojom.
Završetak
Riješite zadatak prema opisanim koracima.