Pokretljivost i položaji bolesnika u krevetu
Uvod
Koliko često se bavite sportom i kako se osjećate nakon treninga? Prokomentirajte s kolegama pozitivne učinke bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću na tjelesno i psihičko zdravlje.
Nakon toga kliknite na karticu i saznajte kako tjelovježba pomaže u poboljšanju psihičkog zdravlja.
Koliko često se bavite sportom?
Kako se osjećate nakon treninga?
Prokomentirajte s kolegama pozitivne učinke bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću na tjelesno i psihičko zdravlje.
Kliknite na karticu.
Saznajte kako tjelovježba pomaže u poboljšanju psihičkog zdravlja.
Jeste li znali?
Tjelovježba osim što prevenira različite bolesti lokomotornog sustava, pretilost, visoki krvni tlak, dijabetes i dr., pozitivno djeluje i na psihičko zdravlje. Tjelovježba služi i kao terapijsko sredstvo te se primjenjuje u velikom broju psihičkih poremećaja:
- anksioznih poremećaja
- depresije
- u borbi protiv stresa
- u liječenju psihotičnih poremećaja
- demencije i dr.
Osim što izravno djeluje na neurotransmitorske sustave, endorfine i hormone, tjelovježba podiže samopoštovanje i samopouzdanje, poboljšava kognitivne funkcije i socijalizaciju bolesnika.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju od najmanje pola sata ili barem tri puta na tjedan u trajanju od jednog sata.
Jeste li znali?
Tjelovježba prevenira:
- različite bolesti lokomotornog sustava
- pretilost
- visoki krvni tlak
- dijabetes i dr.
Pozitivno djeluje i na psihičko zdravlje.
Tjelovježba služi i kao terapijsko sredstvo.
Primjenjuje se u velikom broju psihičkih poremećaja:
- anksioznih poremećaja
- depresije
- u borbi protiv stresa
- u liječenju psihotičnih poremećaja
- demencije i dr.
Izravno djeluje na:
- neurotransmitorske sustave
- endorfine
- hormone.
Podiže samopoštovanje i samopouzdanje, poboljšava kognitivne funkcije i socijalizaciju bolesnika.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča svakodnevnu tjelesnu aktivnost:
- u trajanju od najmanje pola sata
- barem tri puta na tjedan u trajanju od jednog sata.
Zbog prirode određene bolesti često se događa da bolesnik mora nepomično ležati u krevetu. Najčešći uzrok ograničene tjelesne aktivnosti su bolesti mišića, kostiju, zglobova, središnjeg živčanog sustava i dr. Ponekad bolesnik treba mirovati jer mirovanje spada u sastavni dio liječenja no bolest i sama učini bolesnika nepokretnim, samim time i ovisnim o pomoći drugih. Potpuno mirovanje nosi brojne komplikacije za bolesnika, a najznačajnije su dekubitus, tromboza, kontrakture, respiratorne komplikacije, upala pluća i dr.
Zbog bolesti često bolesnik mora nepomično ležati u krevetu.
Najčešći uzrok ograničene tjelesne aktivnosti su bolesti:
- mišića
- kostiju
- zglobova
- središnjeg živčanog sustava i dr.
Ponekad bolesnik treba mirovati jer mirovanje spada u sastavni dio liječenja.
Bolest i sama učini bolesnika nepokretnim.
Time ga čini ovisnim o pomoći drugih.
Potpuno mirovanje nosi brojne komplikacije za bolesnika.
Najznačajnije su: dekubitus, tromboza, kontrakture, respiratorne komplikacije, upala pluća i dr.
Bolesnikova pokretljivost i položaji u krevetu
Medicinska sestra/tehničar bolesnikovu pokretljivost procjenjuje promatranjem. Pokretljivost bolesnika može biti:
- normalna
- onemogućena
- prekomjerna
- smanjena.
Osim pokretljivosti kod bolesnika je potrebno promatrati i stanje napetosti mišića, reflekse i poremećaje osjeta.
Medicinska sestra/tehničar bolesnikovu pokretljivost procjenjuje promatranjem.
Pokretljivost bolesnika može biti:
- normalna
- onemogućena
- prekomjerna
- smanjena.
Potrebno je promatrati i stanje napetosti mišića, reflekse i poremećaje osjeta.
Za normalnu pokretljivost mišićni tonus treba biti prirodno održan i napet. Poremećaji u tonusu nazivaju se:
Za normalnu pokretljivost mišićni tonus treba biti prirodno održan i napet.
Poremećaji u tonusu nazivaju se:
Hipertonija
Hipertonija je nenormalno povećan mišićni tonus.
Hipotonija
Hipotonija je smanjen tonus mišića.
Hipertonija
Hipertonija je nenormalno povećan mišićni tonus.
Hipotonija
Hipotonija je smanjen tonus mišića.
Refleksi kod bolesnika mogu biti potpuno odsutni ili prekomjerni te skloni razvoju grčeva.
Refleksi kod bolesnika mogu biti:
- potpuno odsutni
- prekomjerni
- skloni razvoju grčeva.
Ispitivanje refleksa
Proučite videozapis i riješite zadatke postavljene unutar njega.
Položaj bolesnika u krevetu najčešće je uvjetovan bolešću i bolesnikovim zdravstvenim stanjem. Svaki položaj bolesnika u krevetu treba doprinijeti odmaranju i opuštanju bolesnika, rasterećenju zglobova, sprečavanju ozljeda i pomoći kod osamostaljivanja. Kako bi bolesnik zauzeo najbolji položaj i bio u što prirodnijem i fiziološki podržanom položaju, pomaže mu medicinska sestra/tehničar, a služi se različitim pomagalima i tehnikama kada bolesnik ne može aktivno zauzeti najbolji položaj.
Bolesnik u krevetu može biti u sljedećim položajima:
- na leđima
- sjedeći i polusjedeći
- bočni i polubočni
- na trbuhu.
Položaj bolesnika u krevetu najčešće je uvjetovan:
- bolešću
- bolesnikovim zdravstvenim stanjem.
Svaki položaj bolesnika u krevetu treba:
- doprinijeti odmaranju i opušatnju bolesnika
- rasterećenju zglobova
- sprečavanju ozljeda
- pomoći kod osamostaljivanja.
Medicinska sestra/tehničar pomaže bolesniku zauzeti najbolji položaj, u što prirodnijem i fiziološki podržanom položaju.
Služi se različitim pomagalima i tehnikama kada bolesnik ne može aktivno zauzeti najbolji položaj.
Bolesnik u krevetu može biti u sljedećim položajima:
- na leđima
- sjedeći i polusjedeći
- bočni i polubočni
- na trbuhu.
Položaji bolesnika
Pogledajte videozapis i doznajte koji su položaji bolesnika u krevetu.
Položaji bolesnika u krevetu
Promjena bolesnikova položaja u krevetu
Bolesnikov položaj u krevetu potrebno je često mijenjati kako zbog udobnosti, tako i zbog sprečavanja komplikacija dugotrajnog mirovanja. Promjena položaja ponekad je potrebna kako bi se bolesniku olakšao medicinsko-tehnički zahvat ili prisilan položaj određen osnovnom bolešću. Promjena položaja bolesnika u krevetu može biti aktivna i pasivna. Postupak kod kojeg bolesnik mijenja položaj u krevetu uz pomoć jedne ili više medicinskih sestara/tehničara naziva se pasivna promjena položaja.
Bolesnikov položaj u krevetu potrebno je često mijenjati:
- zbog udobnosti
- zbog sprečavanja komplikacija dugotrajnog mirovanja.
Promjena položaja ponekad je potrebna kako bi se bolesniku olakšao medicinsko-tehnički zahvat ili prisilan položaj određen osnovnom bolešću.
Promjena položaja bolesnika u krevetu može biti:
- aktivna
- pasivna.
Postupak kod kojeg bolesnik mijenja položaj u krevetu uz pomoć jedne ili više medicinskih sestara/tehničara naziva se pasivna promjena položaja.
Pasivna promjena položaja bolesnika u krevetu
U slučaju kada je bolesnik potpuno nepokretan, pri okretanju sudjeluje više medicinskih sestara/tehničara, a ako je bolesniku potrebna pomoć pri okretanju, tada je dostatna pomoć jedne medicinske sestre/tehničara.
Više medicinskih sestara/tehničara sudjeluje pri okretanju kada je bolesnik potpuno nepokretan.
Dostatna je pomoć jedne medicinske sestre/tehničara ako je bolesniku potrebna pomoć pri okretanju.
Završetak
Kako biste lakše mogli razumjeti ležanje nepokretnog bolesnika u krevetu, legnite na leđa na ravnu, tvrdu podlogu. U tom položaju nepomično ostanite 10 minuta.
Svoje osjećaje i iskustvo verbalno prodiskutirajte s ostalim učenicima u razredu i predmetnim nastavnikom.
Legnite na leđa na ravnu, tvrdu podlogu kako biste lakše mogli razumjeti ležanje nepokretnog bolesnika u krevetu.
U tom položaju nepomično ostanite 10 minuta.
Svoje osjećaje i iskustvo verbalno prodiskutirajte s ostalim učenicima u razredu i predmetnim nastavnikom.