Dekubitus
Uvod
Florence Nightingale navodi u svojim bilješkama kako je rana nastala od ležanja posljedica lošeg njegovanja. Slažete li se s mišljenjem Florence Nightingale? Poznajete li i neke druge čimbenike koji utječu na nastanak dekubitusa? Klikom na karticu saznajte više o tome.
Florence Nightingale navodi u svojim bilješkama kako je rana nastala od ležanja posljedica lošeg njegovanja.
Slažete li se s mišljenjem Florence Nightingale?
Poznajete li i neke druge čimbenike koji utječu na nastanak dekubitusa?
Kliknite na karticu.
Saznajte više o tome.
Jeste li znali?
Dekubitus na trtici bolesnika
Nekada se vjerovalo da dekubitus nastaje zbog nepravilne zdravstvene njege.
Međutim, danas je poznato da u nastanku dekubitusa sudjeluje više različitih čimbenika:
- osnovna bolest bolesnika
- stanje uhranjenosti
- nedostatak određenih nutrijenata
- pretilost
- tjelesna neaktivnost
- visoka dob bolesnika
- inkontinencija
- smicanje i trenje (do kojeg dolazi kada se različiti slojevi tkiva pomiču u odnosu jedni na druge) i mnogi drugi.
Jeste li znali?
Dekubitus na trtici bolesnika
Nekada se vjerovalo da dekubitus nastaje zbog nepravilne zdravstvene njege.
Danas je poznato da u nastanku dekubitusa sudjeluje više različitih čimbenika:
- osnovna bolest bolesnika
- stanje uhranjenosti
- nedostatak određenih nutrijenata
- pretilost
- tjelesna neaktivnost
- visoka dob bolesnika
- inkontinencija
- smicanje i trenje (do kojeg dolazi kada se različiti slojevi tkiva pomiču u odnosu jedni na druge) i mnogi drugi.
Dekubitus
Riječ dekubitus dolazi iz latinskog jezika decumbere, a znači ležati. Prema definiciji, dekubitus je oštećenje kože i potkožnog tkiva nastalo zbog pritiska ili trenja te njihovom međusobnom kombinacijom. Zbog pritiska na predilekciona mjesta dolazi do slabljenja cirkulacije, slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari u tkiva što dovodi do njihovog odumiranja. Koža na tom mjestu postaje crvena i čvrsta, no može biti i mekana te ljubičasto plave boje.
Riječ dekubitus dolazi iz latinskog jezika decumbere - znači ležati.
Dekubitus je oštećenje kože i potkožnog tkiva.
Nastao je zbog pritiska ili trenja te njihovom međusobnom kombinacijom.
Zbog pritiska na predilekciona mjesta dolazi do slabljenja cirkulacije, slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari u tkiva.
To dovodi do njihovog odumiranja.
Koža na tom mjestu postaje:
- crvena i čvrsta
- može biti i mekana te ljubičasto plave boje.
Medicinska sestra/tehničar ima važnu ulogu u prevenciji komplikacija povezanih s dugotrajnim mirovanjem.
Osim dekubitusa neke od najčešćih komplikacija povezane s dugotrajnim mirovanjem bolesnika su:
- tromboza i tromboflebitis
- kontrakture.
Medicinska sestra/tehničar ima važnu ulogu u prevenciji komplikacija povezanih s dugotrajnim mirovanjem.
Osim dekubitusa, neke od najčešćih komplikacija povezane s dugotrajnim mirovanjem bolesnika su:
- tromboza i tromboflebitis
- kontrakture.
Do oštećenja kože može doći i djelovanjem sile trenja te smicanjem, naročito ako se bolesnik nalazi u polusjedećem položaju.
Do oštećenja kože može doći i:
- djelovanjem sile trenja
- smicanjem.
To se naročito događa ako se bolesnik nalazi u polusjedećem položaju.
Rizični čimbenici za nastanak dekubitusa
Rizični čimbenici koji mogu pridonijeti nastanku dekubitusa su:
- vanjski ili egzogeni
(djeluju s vanjske strane na integritet kože) - unutarnji ili endogeni čimbenici
(vezani su uz bolesnika te nastaju kao posljedica promjena koje se događaju u organizmu zbog neke bolesti.
Bolesnik u komatoznom stanju
Rizični čimbenici koji mogu pridonijeti nastanku dekubitusa su:
- vanjski ili egzogeni
(djeluju s vanjske strane na integritet kože) - unutarnji ili endogeni čimbenici
(vezani su uz bolesnika te nastaju kao posljedica promjena koje se događaju u organizmu zbog neke bolesti).
Dekubitus
Predilekcijska mjesta za nastanak dekubitusa
Mjesta na kojima se najprije pojavljuje crvenilo kože zbog djelovanja neke od sila (smicanje, pritisak, trenje) nazivaju se predilekcijska mjesta. Ako se ne provode preventivne mjere, dekubitus najprije nastaje na predilekcijskim mjestima.
Mjesta na kojima se najprije pojavljuje crvenilo kože zbog djelovanja neke od sila (smicanje, pritisak, trenje) nazivaju se predilekcijska mjesta.
Dekubitus najprije nastaje na predilekcijskim mjestima ako se ne provode preventivne mjere.
Stupnjevi dekubitusa
Prema stupnju oštećenja kože i potkožnog tkiva razlikuje se šest stupnjeva dekubitusa. Prva četiri stupnja označavaju se brojkama od 1 do 4 dok se posljednja dva označavaju kao neklasificirani stupanj te suspektna lezija dubokih struktura.
Prema stupnju oštećenja kože i potkožnog tkiva razlikuje se 6 stupnjeva dekubitusa.
Prva četiri stupnja označavaju se brojkama od 1 do 4.
Posljednja dva stupnja se označavaju kao neklasificirani stupanj te suspektna lezija dubokih struktura.
Prvi stupanj dekubitusa
Kod prvog stupnja dekubitusa koža je
- crvena
- neoštećena
- prisutna je reaktivna hiperemija koja pobijeli na pritisak prsta, a nakon prestanka pritiska boja se opet vrati.
Kada se koža oslobodi pritiska, reaktivna hiperemija nestaje u roku od 24 sata.
U području koje je zahvaćeno crvenilom koža može biti:
- tvrda
- toplija ili hladnija na dodir
- može biti prisutan svrbež.
Prvi pokazatelj rizika za razvoj dekubitusa višeg stupnja je pojava crvenila na koži.
Kod prvog stupnja dekubitusa koža je:
- crvena
- neoštećena
- prisutna je reaktivna hiperemija - ona pobijeli na pritisak prsta, a nakon prestanka pritiska boja se opet vrati.
Kada se koža oslobodi pritiska, reaktivna hiperemija nestaje u roku od 24 sata.
U području koje je zahvaćeno crvenilom koža može biti:
- tvrda
- toplija ili hladnija na dodir
- može biti prisutan svrbež.
Prvi pokazatelj rizika za razvoj dekubitusa višeg stupnja je pojava crvenila na koži.
Drugi stupanj dekubitusa
Kod drugog stupnja dekubitusa na koži dolazi do stvaranja mjehurića koji su ispunjeni serozno-sukrvavim sadržajem.
Osim toga su prisutna blaga oštećenja kože koja zahvaćaju epidermis i površinski sloj dermisa.
Na koži su vidljivi otvoreni plitki ulkusi crvene boje koji su najčešće bezbolni.
Ako je bol prisutan, pokazatelj je da su prisutna oštećenja dubljih struktura kože.
Kod drugog stupnja dekubitusa na koži dolazi do stvaranja mjehurića.
Oni su ispunjeni serozno-sukrvavim sadržajem.
Prisutna su blaga oštećenja kože.
Ona zahvaćaju epidermis i površinski sloj dermisa.
Na koži su vidljivi otvoreni plitki ulkusi crvene boje.
Najčešće su bezbolni.
Ako su bolni, to je pokazatelj da su prisutna oštećenja dubljih struktura kože.
Treći stupanj dekubitusa
U trećem stupanju dekubitusa na koži je prisutan dublji ulkus koji zahvaća
- epidermis
- dermis
- subcutis.
Na samom dnu dekubitusa prisutno je odumrlo tkivo, a rubovi su podminirani tj. rana se širi ispod rubova kože.
Rana može biti
- inficirana
- neugodnog mirisa
- s prisutnom sekrecijom.
Zbog oštećenih živčanih završetaka na koži bol nije prisutan.
Liječenje dekubitusa trećeg stupnja je sporo i dugotrajno, može trajati i nekoliko mjeseci.
U trećem stupanju dekubitusa na koži je prisutan dublji ulkus.
On zahvaća:
- epidermis
- dermis
- subcutis.
Na samom dnu dekubitusa prisutno je odumrlo tkivo.
Rubovi su podminirani tj. rana se širi ispod rubova kože.
Rana može biti:
- inficirana
- neugodnog mirisa
- s prisutnom sekrecijom.
Bol nije prisutan zbog oštećenih živčanih završetaka na koži.
Liječenje dekubitusa trećeg stupnja je:
- sporo i dugotrajno
- može trajati i nekoliko mjeseci.
Četvrti stupanj dekubitusa
U četvrtom stupnju dekubitusa
- svi slojevi kože su oštećeni
- prisutna je nekroza tkiva
- oštećenje mišićnog tkiva, tetiva pa čak i kosti.
U ovom stupnju dekubitusa najčešće je prisutna i infekcija rane te postoji opasnost od razvoja osteomijelitisa (upale koštanog tkiva) pa čak i sepse.
Liječenje dekubitusa četvrtog stupnja je kirurškim putem uz dugotrajan oporavak.
U četvrtom stupnju dekubitusa
- svi slojevi kože su oštećeni
- prisutna je nekroza tkiva
- oštećenje mišićnog tkiva, tetiva, kosti.
U ovom stupnju dekubitusa:
- najčešće je prisutna i infekcija rane
- postoji opasnost od razvoja osteomijelitisa (upale koštanog tkiva) i sepse.
Liječenje dekubitusa četvrtog stupnja je:
- kirurškim putem
- uz dugotrajan oporavak.
Neklasificirani stupanj
Kod neklasificiranog stupnja dekubitusa prisutan je ulkus ispunjen fibrinskim naslagama i nekrotičnim tkivom, a tek nakon uklanjanja naslaga svrstava se u jedan od četiriju stupnjeva.
Kod neklasificiranog stupnja dekubitusa prisutan je ulkus.
On je ispunjen:
- fibrinskim naslagama
- nekrotičnim tkivom.
Tek nakon uklanjanja naslaga svrstava se u jedan od četiriju stupnjeva.
Suspektna lezija dubokih struktura
Kod suspektne lezije dubokih struktura
- površinki sloj kože je neoštećen
- boja kože je ljubičasta ili smeđa.
Samo uz pomoć kirurškog zahvata se može točno odrediti dubina i oštećenje tkiva.
Operativni zahvat
Kod suspektne lezije dubokih struktura:
- površinki sloj kože je neoštećen
- boja kože je ljubičasta ili smeđa.
Samo uz pomoć kirurškog zahvata se može točno odrediti dubina i oštećenje tkiva.
Riješite zadatak i na taj način ponovite obrađeno gradivo.
Ljestvice za procjenu rizika od nastanka dekubitusa
Za procjenu rizika od nastanka dekubitusa najčešće se koriste Bradenova, Nortonova i Knollova skala.
Za procjenu rizika od nastanka dekubitusa najčešće se koriste:
- Bradenova skala
- Nortonova skala
- Knollova skala.
Braden skala
Braden skala sastoji se od 6 parametara za procjenu sklonosti nastanku dekubitusa kod bolesnika:
- senzorna percepcija – svjesnost bolesnika da izvijesti o pritisku na tvrdu podlogu
- vlažnost – stupanj u kojem je koža izložena vlazi
- aktivnost – stupanj fizičke aktivnosti bolesnika
- pokretljivost – sposobnost bolesnika da mijenja i kontrolira položaj tijela u krevetu
- prehrana – adekvatan unos hrane i tekućine
- trenje i razvlačenje.
Svaki od tih parametara boduje se od 1 do 4. Raspon bodova je od 6 do 23 gdje manji broj bodova upućuje na veći rizik od nastanka dekubitusa.
Braden skala sastoji se od 6 parametara za procjenu sklonosti nastanku dekubitusa kod bolesnika:
- senzorna percepcija – svjesnost bolesnika da izvijesti o pritisku na tvrdu podlogu
- vlažnost – stupanj o kojem je koža izložena vlazi
- aktivnost – stupanj fizičke aktivnosti bolesnika
- pokretljivost – sposobnost bolesnika da mijenja i kontrolira položaj tijela u krevetu
- prehrana – adekvatan unos hrane i tekućine
- trenje i razvlačenje.
Svaki od tih parametara boduje se od 1 do 4.
Raspon bodova je od 6 do 23.
Manji broj bodova upućuje na veći rizik od nastanka dekubitusa.
Interpretacija Braden skale:
- nema rizika 19 – 23
- prisutan rizik 15 – 18
- umjeren rizik 13 – 14
- visok rizik 10 – 12
- vrlo visok rizik 9 i manje.
Interpretacija Braden skale :
- nema rizika 19 – 23
- prisutan rizik 15 – 18
- umjeren rizik 13 – 14
- visok rizik 10 – 12
- vrlo visok rizik 9 i manje.
Norton skala
Norton skala se upotrebljava za procjenu rizika od nastanka dekubitusa, raspon bodova kreće se od 4 do 20, manji broj bodova upućuje na veću vjerojatnost za nastanak dekubitusa, 18 do 20 - minimalan rizik, 15 do 17 - osrednji rizik, a 5 do 14 označava veliki rizik. Parametri koji se boduju u Norton skali su: tjelesno stanje, mentalno stanje, aktivnost, pokretljivost i inkontinencija bolesnika.
Norton skala se upotrebljava za procjenu rizika od nastanka dekubitusa.
Raspon bodova kreće se od 4 do 20.
Manji broj bodova upućuje na veću vjerojatnost za nastanak dekubitusa:
- 18 do 20 - minimalan rizik
- 15 do 17 - osrednji rizik
- 5 do 14 označava veliki rizik.
Parametri koji se boduju u Norton skali su:
- tjelesno stanje
- mentalno stanje
- aktivnost
- pokretljivost
- inkontinencija bolesnika.
Knoll skala
Knoll skala upotrebljava se za procjenu rizika od nastanka dekubitusa. Raspon bodova je od 0 do 33, a veći broj bodova ukazuje na veću vjerojatnost nastanka dekubitusa. Parametri koji se boduju u Knollovoj skali su: opće stanje, mentalno stanje, aktivnost, pokretljivost, inkontinencija, peroralna prehrana, peroralna tekućina te predisponirajuće bolesti bolesnika (šećerna bolest, anemija). Kod bolesnika koji imaju ukupan zbroj bodova 12 ili manje, najvjerojatnije se neće razviti dekubitus. Kod bolesnika čiji broj bodova iznosi 12 i više, prisutan je rizik od nastanka dekubitusa.
Knoll skala upotrebljava se za procjenu rizika od nastanka dekubitusa.
Raspon bodova je od 0 do 33.
Veći broj bodova ukazuje na veću vjerojatnost nastanka dekubitusa.
Parametri koji se boduju u Knollovoj skali su:
- opće stanje
- mentalno stanje
- aktivnost
- pokretljivost
- inkontinencija
- peroralna prehrana
- peroralna tekućina
- predisponirajuće bolesti bolesnika (šećerna bolest, anemija).
Kod bolesnika koji imaju ukupan zbroj bodova 12 ili manje, najvjerojatnije se neće razviti dekubitus.
Kod bolesnika čiji broj bodova iznosi 12 i više, prisutan je rizik od nastanka dekubitusa.
Završetak
Provedite istraživački zadatak prema navedenim koracima.
Provedite istraživački zadatak prema navedenim uputama.