Važnost održavanja osobne higijene
Uvod
Osobna higijena stara je kao i čovječanstvo. Što mislite kako se u srednjem vijeku provodila osobna higijena? Kako biste saznali nešto o tome, kliknite na karticu ispod teksta.
Osobna higijena stara je kao i čovječanstvo.
Što mislite kako se u srednjem vijeku provodila osobna higijena?
Saznajte nešto o tome.
Kliknite na karticu ispod teksta.
Jeste li znali?
Za pripremu kupke sredinom 15. stoljeća sluge su morale objesiti plahte, pripremiti pet do šest spužvi za pranje, paziti da su vrata uvijek zatvorena, pripremiti lavor pun vrućeg svježeg bilja, oprati tijelo gospodara mekom spužvom te ga ispirati toplom ružinom vodicom.
Ako je gospodar bio bolestan, morali su prokuhati razne trave poput kamilice, bijelog sljeza ili komorača te dodati u kupku.
Zube su čistili grančicama i komadićima vunene tkanine, dok se kosa prala otopinom dobivenom miješanjem vapna i soli.
Jeste li znali?
Sredinom 15. stoljeća za pripremu kupke sluge su morale:
- objesiti plahte
- pripremiti pet do šest spužvi za pranje
- paziti da su vrata uvijek zatvorena
- pripremiti lavor pun vrućeg svježeg bilja
- oprati tijelo gospodara mekom spužvom
- ispirati ga toplom ružinom vodicom.
Ako je gospodar bio bolestan, onda su morali:
- prokuhati razne trave (kamilice, bijelog sljeza ili komorača)
- dodati ih u kupku.
Zube su čistili grančicama i komadićima vunene tkanine.
Kosa se prala otopinom dobivenom miješanjem vapna i soli.
Važnost održavanja osobne higijene
Redovito i pravilno održavanje osobne higijene spada u najvažnije mjere u zaštiti od pojave i širenja zaraznih bolesti među ljudima. Osim održavanja redovite higijene i čistoće tijela u osobnu higijenu spada redovito održavanje higijene i čistoće odjeće, ali i obuće. Neredovita osobna higijena može uzrokovati razvoj različitih zaraznih bolesti čiji se uzročnici najčešće prenose prljavim rukama te se u ljudski organizam unose kapljičnim putem kroz usta, nos, sluznicu oka ili preko oštećene kože.
Redovito i pravilno održavanje osobne higijene spada u najvažnije mjere u zaštiti od pojave i širenja zaraznih bolesti među ljudima.
U osobnu higijenu spada i redovito održavanje higijene i čistoće:
- odjeće
- obuće.
Neredovita osobna higijena može uzrokovati razvoj različitih zaraznih bolesti.
Uzročnici tih bolesti najčešće se prenose prljavim rukama.
U ljudski organizam se unose kapljičnim putem kroz:
- usta
- nos
- sluznicu oka
- preko oštećene kože.
Njega usne šupljine
Ponovite znanje iz anatomije. Klikom na broj na slici saznajte kako se naziva pojedini dio usne šupljine.
Ponovite znanje iz anatomije.
Kliknite na broj na slici.
Saznajte kako se naziva pojedini dio usne šupljine.
Zubi kod ljudi rastu dva puta tijekom života. Nicanje mliječnih zubi odvija se od 6. do 30. mjeseca života, a najčešće završava do 3. godine. U dobi od oko 6 godina počinju nicati trajni zubi koji prevladavaju u usnoj šupljini od 12. godine, a treći kutnjak (umnjak) izbija znatno kasnije od ostalih zuba (obično nakon puberteta). Od 6. do 12. god. zastupljeni su zubi obiju generacija koja se naziva – mješovita denticija. Ljudski organizam ima zubalo od 32 zuba.
Zubi kod ljudi rastu 2 puta tijekom života.
Nicanje mliječnih zuba odvija se od 6. do 30. mjeseca života.
Najčešće završava do 3. godine.
U dobi od oko 6. godina počinju nicati trajni zubi.
Oni prevladavaju u usnoj šupljini od 12. godine.
Treći kutnjak (umnjak) izbija znatno kasnije od ostalih zuba (obično nakon puberteta).
Od 6. do 12. god. zastupljeni su zubi obiju generacija koja se naziva – mješovita denticija.
Ljudski organizam ima zubalo od 32 zuba.
Zdravi trajni zubi
Jeste li znali da ljudski organizam ima tri para žlijezda slinovnica koje svakodnevno izluče oko 1 do 1, 5 l sline koja se sastoji od vode, sluzi i soli. Lučenje sline ili salivaciju kontrolira živčani sustav.
Jeste li znali da:
- ljudski organizam ima 3 para žljezda slinovnica
- one svakodnevno izluče oko 1 do 1, 5 l sline
- slina se sastoji od vode, sluzi i soli
- lučenje sline ili salivaciju kontrolira živčani sustav.
Promjene unutar usne šupljine
Pojam oralna higijena obuhvaća brigu o zubima ili protezama te o svim oralnim tkivima. Kod bolesnika oralna higijena važna je zbog nekoliko razloga:
- u tijelo kroz usta ulaze različiti mikroorganizmi
- ostaci hrane koji se nakupljaju oko zuba uzrokuju karijes, neugodan zadah (halitoza) te upalu zubnog mesa (parodontitis, pioreja)
- neke bolesti kod bolesnika uzrokuju iritaciju i suhoću sluznice usta, ali i stvaranje naslaga na jeziku i sluznici
- bolesnikovo disanje na usta uzrokuje suhoću sluznice
- oštećenja nastala unutar usne šupljine mogu dovesti do smanjenja apetita i dovesti do prehrambenih nedostataka.
Pojam oralna higijena obuhvaća brigu o:
- zubima ili protezama
- svim oralnim tkivima.
Kod bolesnika oralna higijena važna je zbog nekoliko razloga:
- u tijelo kroz usta ulaze različiti mikroorganizmi
- ostaci hrane koji se nakupljaju oko zuba uzrokuju karijes, neugodan zadah (halitoza) te upalu zubnog mesa (parodontitis, pioreja)
- neke bolesti kod bolesnika uzrokuju iritaciju i suhoću sluznice usta, ali i stvaranje naslaga na jeziku i sluznici
- bolesnikovo disanje na usta uzrokuje suhoću sluznice
- oštećenja nastala unutar usne šupljine mogu dovesti do smanjenja apetita i dovesti do prehrambenih nedostataka.
Medicinska sestra/tehničar treba bolesniku omogućiti pranje zubi ujutro, nakon svakog obroka te navečer prije spavanja. Kod provođenja njege usne šupljine vrlo je važno obratiti pažnju na stanje zubnog mesa (gingive), zubi, jezika i sluznice. Ako bolesnik sam pere zube, medicinska sestra/tehničar treba promatrati način četkanja te ga educirati ako nije pravilan te podsjetiti bolesnika da dobro održavanje higijene usne šupljine poboljšava izgled i apetit, hrani daje bolji ukus, ali isto tako pozitivno djeluje na cjelokupno zdravlje. U sestrinsku dokumentaciju se mogu upisati podaci o stanju u usnoj šupljini (manjak zubi, osjetljivost na vruće ili hladno, bol, krvarenje, stanje sluznice i sl.).
Medicinska sestra/tehničar treba bolesniku omogućiti pranje zubi:
- ujutro
- nakon svakog obroka
- navečer prije spavanja.
Kod provođenja njege usne šupljine vrlo je važno obratiti pažnju na stanje:
- zubnog mesa (gingive)
- zubi
- jezika
- sluznice.
Ako bolesnik sam pere zube, medicinska sestra/tehničar treba:
- promatrati način četkanja
- educirati ga ako nije pravilan.
Potrebno je podsjetiti bolesnika da dobro održavanje higijene usne šupljine:
- poboljšava izgled i apetit
- hrani daje bolji ukus
- pozitivno djeluje na cjelokupno zdravlje.
U sestrinsku dokumentaciju se mogu upisati podaci o stanju u usnoj šupljini (manjak zubi, osjetljivost na vruće ili hladno, bol, krvarenje, stanje sluznice i sl.).
Bolesnicima koji su bez svijesti potrebno je izvaditi zubnu protezu i pritom napraviti inspekciju usne šupljine te provjeriti eventualno postojanje crvenila ili iritacije. Prije ponovnog stavljanja zubne proteze u usta bolesnika potrebno je napraviti njegu usne šupljine. Usnu šupljinu prije vraćanja zubne proteze u usta potrebno je uvijek prethodno navlažiti vodom.
Bolesnicima koji su bez svijesti, potrebno je:
- izvaditi zubnu protezu
- pritom napraviti inspekciju usne šupljine
- provjeriti eventualno postojanje crvenila ili iritacije.
Prije ponovnog stavljanja zubne proteze u usta bolesnika potrebno je napraviti njegu usne šupljine.
Usnu šupljinu je potrebno uvijek prethodno navlažiti vodom prije vraćanja zubne proteze u usta.
Kod određenih stanja ili bolesti kao što su
- bolesnici na mehaničkoj ventilaciji
- paralizirani bolesnici
- bolesnici s ograničenim unosom hrane i tekućine
- zbog djelovanja određenih lijekova
može doći do nakupljanja naslaga i sušenja sluznice te je stoga potrebno njegu usne šupljine provoditi nekoliko puta dnevno kako bi se spriječila mogućnost nastanka infekcije.
Kod određenih stanja ili bolesti kao što su:
- bolesnici na mehaničkoj ventilaciji
- paralizirani bolesnici
- bolesnici s ograničenim unosom hrane i tekućine
- zbog djelovanja određenih lijekova
može doći do nakupljanja naslaga i sušenja sluznice.
Stoga je potrebno njegu usne šupljine provoditi nekoliko puta dnevno.
Tako se sprečava mogućnost nastanka infekcije.
Kada bolesnik iz nekog razloga mora ukloniti zubnu protezu, ona se mora čuvati u posebno označenim posudicama/spremnicima za protezu u kojima se nalazi voda.
Spremnici za protezu trebali bi biti označeni bolesnikovim imenom i prezimenom kako se ne bi pomiješali s protezama drugih bolesnika ili izgubili.
Kada bolesnik iz nekog razloga mora ukloniti zubnu protezu, ona se mora čuvati u posebno označenim posudicama/spremnicima za protezu.
U njima se nalazi voda.
Spremnici za protezu trebali bi biti označeni bolesnikovim imenom i prezimenom.
Tako se neće pomiješati s protezama drugih bolesnika ili izgubiti.
Njega očiju
Suzne žlijezde se nalaze na gornjem i vanjskom dijelu oka te stvaraju suze. Suze imaju funkciju ispiranja oka i održavaju ga vlažnim te sprečavanju infekcije oka uzrokavane virusima i bakterijama. Slijevaju se u suzne kanale, a zatim u nazofarinks. Kad osoba plače, istovremeno zbog toga počinje curiti nos.
Anatomske dijelove suznog aparata ponovite klikom na točke na slici.
Suzne žlijezde se nalaze na gornjem i vanjskom dijelu oka.
Stvaraju suze.
Suze imaju funkciju ispiranja oka.
Održavaju ga vlažnim.
Sprečavaju infekcije oka uzrokavane virusima i bakterijama.
Slijevaju se u:
- suzne kanale
- zatim u nazofarinks.
Zato kad osoba plače, istovremeno počinje curiti nos.
Ponovite anatomske dijelove suznog aparata.
Kliknite na točke na slici.
Kod bolesnika sa smanjenim stvaranjem suza, začepljenim suznim kanalima i netreptanjem može doći do razvoja infekcije oka. Najčešće se razvija upala očne spojnice ili konjuktivitis. Simptomi i znakovi konjuktivitisa mogu se razlikovati ovisno o uzroku, a najčešće su prisutni:
- crvenilo
- pojačana sekrecija oka
- otežano otvaranje oka nakon spavanja
- moguće otjecanje vjeđe
- osjetljivost na svjetlo.
Kod bolesnika sa smanjenim stvaranjem suza, začepljenim suznim kanalima i netreptanjem može doći do razvoja infekcije oka.
Najčešće se razvija upala očne spojnice ili konjuktivitis.
Simptomi i znakovi konjuktivitisa mogu se razlikovati ovisno o uzroku.
Najčešće su prisutni:
- crvenilo
- pojačana sekrecija oka
- otežano otvaranje oka nakon spavanja
- moguće otjecanje vjeđe
- osjetljivost na svjetlo.
Medicinska sestra/tehničar njegu očiju provodi svakodnevno prilikom kupanja bolesnika.
Kod nepokretnih i bolesnika na mehaničkoj ventilaciji njegu očiju potrebno je provoditi i nekoliko puta tijekom dana.
Prema odredbi liječnika također je potrebno primijeniti kapi ili masti u oko.
Medicinska sestra/tehničar njegu očiju provodi svakodnevno prilikom kupanja bolesnika.
Kod nepokretnih i bolesnika na mehaničkoj ventilaciji, njegu očiju potrebno je provoditi i nekoliko puta tijekom dana.
Prema odredbi liječnika, također je potrebno primijeniti kapi ili masti u oko.
Njega ušiju
Tijekom kupanja medicinska sestra/tehničar treba redovito provoditi higijenu bolesnikova vanjskog uha. Ako bolesnik ima veliku količinu cerumena u ušima, tada se može primijeniti postupak ispiranja uha koji provodi liječnik. Za čišćenje ušnog kanala ne smije se koristiti higijenski štapić.
Tijekom kupanja medicinska sestra/tehničar treba redovito provoditi higijenu bolesnikova vanjskog uha.
Ako bolesnik ima veliku količinu cerumena u ušima, tada se može primijeniti postupak ispiranja uha.
Postupak provodi liječnik.
Za čišćenje ušnog kanala ne smije se koristiti higijenski štapić.
Slušni aparat
Bolesnici s oštećenjem sluha mogu koristiti slušni aparat.
Postoji više vrsta i veličina slušnog aparata, a koji će bolesnik koristiti najčešće ovisi o vrsti gubitka sluha.
Uz redovitu higijenu uha, potrebno je provoditi i higijenu slušnog aparata.
Bolesnici s oštećenjem sluha mogu koristiti slušni aparat.
Postoji više vrsta i veličina slušnog aparata.
Koji će bolesnik koristiti, najčešće ovisi o vrsti gubitka sluha.
Uz redovitu higijenu uha, potrebno je provoditi i higijenu slušnog aparata.
Njega stopala
Intervencije medicinske sestre/tehničara kod bolesnika s niskim rizikom od razvijanja oštećenja na stopalima usmjerene su na redovito održavanje higijene stopala. Kod bolesnika sa smanjenom pokretljivošću postoji povećan rizik za razvoj oštećenja na stopalima. Klikom na kraticu ispod teksta saznajte koje su moguće posljedice oštećenja na stopalima.
Intervencije medicinske sestre/tehničara kod bolesnika s niskim rizikom od razvijanja oštećenja na stopalima usmjerene su na redovito održavanje higijene stopala.
Kod bolesnika sa smanjenom pokretljivošću postoji povećan rizik za razvoj oštećenja na stopalima.
Kliknite na kraticu ispod teksta.
Saznajte koje su moguće posljedice oštećenja na stopalima.
Posljedice oštećenja nastale na stopalima bolesnika
- infekcija
- nekroza tkiva (konačno, nepovratno stanje smrti stanice)
- sepsa (teška infekcija kod koje su uzročnici, najčešće bakterije i njihovi toksini, prodrli u krv te uzrokuju različite simptome i/ili poremećaje)
- amputacija (kirurško otklanjanje određenog dijela tijela).
Posljedice oštećenja nastale na stopalima bolesnika
- infekcija
- nekroza tkiva (konačno, nepovratno stanje smrti stanice)
- sepsa (teška infekcija kod koje su uzročnici, najčešće bakterije i njihovi toksini, prodrli u krv - uzrokuju različite simptome i/ili poremećaje)
- amputacija (kirurško otklanjanje određenog dijela tijela).
Kod takvih bolesnika potreban je multidisciplinarni pristup koji uključuje vaskularnog kirurga, internista, dermatologa, podijatra, medicinsku sestru/tehničara, fizioterapeuta, psihologa, dijetetičara i dr. Prilikom uzimanja anamneze potrebno je procijeniti i obiteljsku anamnezu te saznati postoji li povijest kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa ili neke druge bolesti ili stanja koje može utjecati na zdravlje stopala bolesnika. Konzumacija alkohola i pušenje također mogu pridonijeti lošijoj cirkulaciji i doprinijeti razvoju kroničnih bolesti.
Kod takvih bolesnika potreban je multidisciplinarni pristup koji uključuje:
- vaskularnog kirurga
- internista
- dermatologa
- podijatra
- medicinsku sestru/tehničara
- fizioterapeuta
- psihologa
- dijetetičara i dr.
Prilikom uzimanja anamneze potrebno je procijeniti:
- obiteljsku anamnezu
- saznati postoji li povijest kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa ili neke druge bolesti ili stanja koje može utjecati na zdravlje stopala bolesnika.
Konzumacija alkohola i pušenje također mogu:
- pridonijeti lošijoj cirkulaciji,
- doprinijeti razvoju kroničnih bolesti.
Njega noktiju
Nokti na rukama i nogama moraju biti čisti, kratko podrezani i glatki. Nokti koji su oštećeni te nokti koji ispod imaju prljavštinu mogu uzrokovati ogrebotine i širenje infekcije. Medicinska sestra/tehničar treba redovito provoditi higijenu noktiju na rukama i nogama i bolesnika.
Nokti na rukama i nogama moraju biti:
- čisti
- kratko podrezani
- glatki.
Nokti koji su oštećeni te nokti koji ispod imaju prljavštinu mogu uzrokovati:
- ogrebotine
- širenje infekcije
Medicinska sestra/tehničar treba redovito provoditi higijenu noktiju na rukama i nogama bolesnika.
Vrlo je važno nokte rezati ravno, a nikako ne zaobljeno.
Postoje iznimne situacije kada medicinska sestra/tehničar ne reže nokte jer postupak nije siguran i mogao bi biti rizičan za bolesnika.
U situacijama kada postoji bilo kakva sumnja i rizik potrebno je konzultirati se s glavnom sestrom ili liječnikom.
Vrlo je važno nokte rezati ravno.
Nikako ne rezati zaobljeno.
Postoje iznimne situacije kada medicinska sestra/tehničar ne reže nokte jer postupak:
- nije siguran
- mogao bi biti rizičan za bolesnika.
U situacijama kada postoji bilo kakva sumnja i rizik, potrebno je konzultirati se s glavnom sestrom ili liječnikom.
Urastao nokat
Urastao nokat jedan je od čestih problema koji može nastati zbog nepravilno podrezanih noktiju ili neprikladne obuće.
Najčešće se javlja na velikim noktima na nogama kada dio nokatne pločice probija bočni nabor.
Simptomi uraslog nokta su:
- bol i osjetljivost uz jednu ili obje strane nokta
- crvenilo i oteklina oko noktiju na nogama
- infekcija tkiva oko noktiju na stopalima.
Bolesniku je potrebno savjetovati da bira odgovarajuću obuću kako bi imao dovoljno mjesta za nožne prste i kako bi se smanjio pritisak s bočnih nabora te da nokte reže ravno i ne prekratko.
Urastao nokat jedan je od čestih problema.
Može nastati zbog:
- nepravilno podrezanih noktiju
- neprikladne obuće.
Najčešće se javlja na velikim noktima na nogama.
Dio nokatne pločice probija bočni nabor.
Simptomi uraslog nokta su:
- bol i osjetljivost uz jednu ili obje strane nokta
- crvenilo i oteklina oko noktiju na nogama
- infekcija tkiva oko noktiju na stopalima.
Bolesniku je potrebno savjetovati da:
- bira odgovarajuću obuću s dovoljno mjesta za nožne prste kako bi smanjio pritisak s bočnih nabora)
- da nokte reže ravno i ne prekratko.
Paronihija
Paronihija je upala tkiva oko nokta, najčešće uzrokovana bakterijama no uzročnik mogu biti i gljivice.
Najčešće nastaje nakon
- grubog manikiranja
- kidanja zanoktice
- dugotrajnog nadražaja (npr. voda i deterdžent).
Paronihija je upala tkiva oko nokta.
Najčešće je uzrokovana bakterijama.
Uzročnik mogu biti i gljivice.
Najčešće nastaje nakon:
- grubog manikiranja
- kidanja zanoktice
- dugotrajnog nadražaja (npr. voda i deterdžent).
Gljivična infekcija noktiju – onihomikoza
Gljivična infekcija noktiju ili onihomikoza nastaje kada gljivice koloniziraju nokte. Može priječi u kronični oblik koji utječe na strukturu nokta. Gljivična infekcija može zahvatiti nokte na rukama, ali najčešće nastaje na noktima na nogama. Jedno je od najčešćih stanja te je najzastupljenije kod osoba starije životne dobi. Psorijaza povećava rizik za razvoj gljivičnih infekcija na noktima. Gljivičnim infekcijama noktiju posebno su sklone i osobe s dijabetesom. Kod većih gljivičnih infekcija nokti postaju bjelkasti, zadebljani i odvajaju se od podloge.
Gljivična infekcija noktiju ili onihomikoza nastaje kada gljivice koloniziraju nokte.
Može priječi u kronični oblik koji utječe na strukturu nokta.
Gljivična infekcija može zahvatiti:
- nokte na rukama
- nokte na nogama (najčešće).
Jedno je od najčešćih stanja te je najzastupljenije kod osoba starije životne dobi.
Psorijaza povećava rizik za razvoj gljivičnih infekcija na noktima.
Gljivičnim infekcijama noktiju posebno su sklone i osobe s dijabetesom.
Kod većih gljivičnih infekcija nokti postaju:
- bjelkasti
- zadebljani
- odvajaju se od podloge.
Pogledajte videozapis i doznajte najvažnije informacije o njezi noktiju.
Njega noktiju
Njega kože
Jeste li znali da je koža dvostruko teža od mozga, otprilike 3 do 5 kg, dok njezina debljina varira ovisno funkciji i području tijela. Klikom na karticu ispod teksta saznajte kolika je debljina kože na vjeđama i tabanima.
Jeste li znali da je koža dvostruko teža od mozga (otprilike 3 do 5 kg).
Njezina debljina varira ovisno o:
- funkciji
- području tijela.
Kliknite na karticu ispod teksta.
Saznajte kolika je debljina kože na vjeđama i tabanima.
Jeste li znali?
Koža je najdeblja na dlanovima, tabanima, leđima i na gluteusima, dok je koža na licu, trbuhu i unutarnjoj strani pregiba udova tanja.
Debljina kože na vjeđama iznosi 0,5mm, dok debljina kože na tabanima iznosi čak 3 do 4 mm.
Jeste li znali?
Koža je najdeblja na:
- dlanovima
- tabanima
- leđima
- gluteusima.
Koža je tanja na:
- licu
- trbuhu
- unutarnjoj strani pregiba udova.
Debljina kože na vjeđama iznosi 0,5mm.
Debljina kože na tabanima iznosi čak 3 do 4 mm.
Koža je najveći organ u tijelu, kod odrasle osobe iznosi oko 16 % ukupne tjelesne težine. Ima različite funkcije, a sastoji se od dvaju glavnih slojeva, epidermisa i dermisa. U koži se također nalazi velik broj stanica osjetljivih na temperaturu, dodir, bol, pritisak i svrbež.
Koža je najveći organ u tijelu.
Kod odrasle osobe iznosi oko 16 % ukupne tjelesne težine.
Ima različite funkcije.
Sastoji se od dvaju glavnih slojeva:
- epidermisa
- dermisa.
U koži se također nalazi velik broj stanica osjetljivih na:
- temperaturu
- dodir
- bol
- pritisak
- svrbež.
Epidermis
Epidermis je najviši sloj kože, a sastoji se od slojevitog keratiniziranog pločastog epitela.
Najvažnije četiri vrste stanica od kojih se sastoji su:
- keratinociti – 90 %
- melanociti – 8 %, odgovorni za stvaranje pigmenta melanina
- Langerhansove stanice – uključene u imunonosni odgovor
- Merkelove stanice – sudjeluju u osjetu dodira.
Epidermis
Epidermis je najviši sloj kože.
Sastoji se od slojevitog keratiniziranog pločastog epitela.
Najvažnije 4 vrste stanica od kojih se sastoji su:
- keratinociti - 90 %
- melanociti - 8 %, odgovorni za stvaranje pigmenta melanina
- Langerhansove stanice - uključene u imunonosni odgovor
- Merkelove stanice - sudjeluju u osjetu dodira.
Epidermis je struktura kože u kojoj nema krvnih žila te je zbog oksigenacije, opskrbe metabolitima i uklanjanja metaboličkih otpadnih tvari ovisan o krvnim žilama dermisa.
Epidermis je struktura kože u kojoj nema krvnih žila.
Zbog oksigenacije, opskrbe metabolitima i uklanjanja metaboličkih otpadnih tvari ovisan je o krvnim žilama dermisa.
Dermis
Dermis je sloj kože koji se nalazi ispod epidermisa i iznad potkožnog tkiva.
Njegova uloga je
- hranjenje
- fizička potpora epidermisa.
Sadrži:
- limfne žile
- žlijezde
- završetake živaca
- folikule dlaka.
Dermis je sloj kože.
Nalazi se ispod epidermisa i iznad potkožnog tkiva.
Njegova uloga je:
- hranjenje
- fizička potpora epidermisa.
Sadrži:
- limfne žile
- žlijezde
- završetake živaca
- folikule dlaka
Dermis
Dermis je građen od dva sloja, retikularnog i papilarnog sloja. Papilarni sloj se sastoji od živaca i kapilara koje imaju ulogu prehrane epidermisa, a retikularni sloj je građen od čvrstog vezivnog tkiva koje se sastoji od elastičnih vlakana i kolagena.
Dermis je građen od 2 sloja:
- retikularnog sloja
- papilarnog sloja.
Papilarni sloj se sastoji od živaca i kapilara.
One imaju ulogu prehrane epidermisa.
Retikularni sloj je građen od čvrstog vezivnog tkiva.
Ono se sastoji od elastičnih vlakana i kolagena.
Potkožni sloj
Potkožni sloj smješten je ispod dermisa te se ne smatra dijelom kože.
Potkožni sloj smješten je ispod dermisa.
Ne smatra se dijelom kože.
Medicinska sestra/tehničar treba znati razlikovati određene promjene na koži. Često stanje i promjene nastale na koži ukazuju na određene znakove bolesti, ali isto tako spadaju u prve pokazatelje osnovnog zdravstvenog problema.
Medicinska sestra/tehničar treba znati razlikovati određene promjene na koži.
Često stanje i promjene nastale na koži ukazuju na određene znakove bolesti.
Spadaju u prve pokazatelje osnovnog zdravstvenog problema.
Funkcije kože
Funkcije kože su različite, a neke od njih su osjetilna, termoregulacijska, zaštitna, sinteza vitamina D i psihološka.
Funkcije kože su različite.
Neke od njih su:
- osjetilna
- termoregulacijska
- zaštitna
- sinteza vitamina D
- psihološka.
Suha koža
Raličiti uzroci mogu dovesti do pojave suhe kože ili kseroze. Kod većine ljudi pojava suhe kože je kratkotrajni prolazni problem, no isto tako suha koža može postati i kronično stanje s povećanim rizikom od infekcije i drugih kožnih poremećaja kao što je psorijaza.
Raličiti uzroci mogu dovesti do pojave suhe kože ili kseroze.
Kod većine ljudi pojava suhe kože je kratkotrajni prolazni problem.
Suha koža može postati:
- kronično stanje
- s povećanim rizikom od infekcije i drugih kožnih poremećaja (psorijaza).
Vrlo je važno da takvi bolesnici nakon kupanja temeljito i pravilno (tapkanjem, nikako ne trljanjem) osuše kožu, kako bi se spriječila maceracija. Nakon sušenja na kožu je potrebno nanijeti hidratantnu ili zaštitnu kremu koja se ne utrljava, već nježno razmazuje da se koža ne bi dodatno iziritirala. Područja na koja je posebno važno nanositi hidratantnu ili zaštitnu kremu su laktovi, trtica, pete, lopatice, zatiljak te stražnji dio ušiju.
Vrlo je važno da takvi bolesnici nakon kupanja temeljito i pravilno (tapkanjem, nikako ne trljanjem) osuše kožu.
Tako se sprečava maceracija.
Nakon sušenja na kožu je potrebno nanijeti hidratantnu ili zaštitnu kremu.
Ta krema se ne utrljava.
Nježno se razmazuje da se koža ne bi dodatno iziritirala.
Područja na koja je posebno važno nanositi hidratantnu ili zaštitnu kremu su:
- laktovi,
- trtica
- pete
- lopatice
- zatiljak
- stražnji dio ušiju.
Brijanje
Medicinska sestra/tehničar u svom radu treba poštovati kulturološke i vjerske razlike i potrebe, stoga treba uzeti u obzir da određeni muškarci ne briju lice u potpunosti zbog osobnih uvjerenja, kulture ili nekog drugog razloga.
Medicinska sestra/tehničar u svom radu treba poštovati kulturološke i vjerske razlike i potrebe.
Stoga treba uzeti u obzir da određeni muškarci ne briju lice u potpunosti zbog osobnih uvjerenja, kulture ili nekog drugog razloga.
Brijanje je postupak koji se u pravilu provodi nakon kupanja.
Medicinska sestra/tehničar brije bolesnika koji to ne može samostalno ili može organizirati da brijanje provede netko od članova obitelji ili pak brijač.
Kod bolesnika na antikoagulantnoj terapiji ili kod oboljelih od hematološke bolesti brijanje se preporuča električnim uređajem kako ne bi došlo do posjekotina i krvarenja.
Brijanje je postupak koji se u pravilu provodi nakon kupanja.
Medicinska sestra/tehničar brije bolesnika koji to ne može samostalno.
Može organizirati da brijanje provede netko od članova obitelji ili pak brijač.
Kod bolesnika na antikoagulantnoj terapiji ili oboljelih od hematološke bolesti brijanje se preporuča električnim uređajem.
To je zato da ne bi došlo do posjekotina i krvarenja.
Njega kose
Kako bi kosa bila zdrava i nezamršena, potrebno je svakodnevno četkanje i/ili češljanje. Na taj način s kose se uklanja prljavština te se distribuira prirodno ulje za kosu. Za češljanje i/ili četkanje kose najbolje je upotrebljavati one s prirodnim vlaknima jer se u protivnom mogu napraviti površinske ozljede i bol na vlasištu.
Kako bi kosa bila zdrava i nezamršena, potrebno je svakodnevno četkanje i/ili češljanje.
Na taj način:
- s kose se uklanja prvljaština
- distribuira se prirodno ulje za kosu.
Za češljanje i/ili četkanje kose najbolje je upotrebljavati češalj/četku s prirodnim vlaknima.
U protivnom se mogu napraviti površinske ozljede i bol na vlasištu.
Medicinska sestra/ tehničar bolesnicima koji su nepokretni i u krevetu pomaže oko češljanja, pranja kose te održavanja osobne higijene općenito. Učestalost pranja kose često ovisi o određenim dijagnostičkim pretragama (EEG - snimanje bioelektričnih potencijala mozga), dok se u normalnim uvjetima provodi najmanje jednom tijedno.
Medicinska sestra/ tehničar bolesnicima koji su nepokretni i u krevetu pomaže oko:
- češljanja
- pranja kose
- održavanja osobne higijene općenito.
Učestalost pranja kose često ovisi o određenim dijagnostičkim pretragama (EEG - snimanje bioelektričnih potencijala mozga).
U normalnim uvjetima provodi se najmanje jednom tjedno.
Ušljivost
Uš glave (lat. Pediculus humanus capitis) je sitni sivo-smeđi nametnik koji se hrani krvlju s vlasišta. Kada se razmnože, izazivaju svrbež glave. Uši najčešće napadaju vlasište djece vrtićke i školske dobi, no mogu ih dobiti i odrasle osobe.
Uš glave (lat. Pediculus humanus capitis) je sitni sivo-smeđi nametnik.
Hrani se krvlju s vlasišta.
Kada se razmnože, izazivaju svrbež glave.
Uši najčešće napadaju vlasište djece vrtićke i školske dobi.
Mogu ih dobiti i odrasle osobe.
Uš ne može skakati i letjeti zrakom. Prilikom bliskog kontakta vlasišta prelazi na glavu drugog djeteta ili druge odrasle osobe. Također, uš se može prenijeti korištenjem zajedničkih predmeta poput češljeva, četki za kosu, kapa, ukrasnih traka za kosu, jastuka, jastučnica, ručnika i sl. Odrasle uši svoja jajašca (tzv. gnjide) odlažu u velikom broju, na vlas kose uz samo tjeme, no mogu se naći i duž vlasi zbog rasta kose (kada se ne odstrane), obrvama, trepavicama i bradi. Puno teže ih je uočiti na osobama sa svjetlijom kosom i vrlo lako se mogu zamijeniti s prhuti.
Uš ne može skakati i letjeti zrakom.
Prilikom bliskog kontakta vlasišta prelazi na glavu drugog djeteta ili druge odrasle osobe.
Također, uš se može prenijeti korištenjem zajedničkih predmeta poput:
češljeva, četki za kosu, kapa, ukrasnih traka za kosu, jastuka, jastučnica, ručnika i sl.
Odrasle uši svoja jajašca (tzv. gnjide) odlažu u velikom broju:
- na vlas kose uz samo tjeme
- mogu se naći i duž vlasi zbog rasta kose (kada se ne odstrane)
- na obrvama
- na trepavicama
- na bradi.
Puno teže ih je uočiti na osobama sa svjetlijom kosom.
Vrlo lako se mogu zamijeniti s prhuti.
Depedikulacija
Depedikulacija je postupak pomoću kojeg se uništavaju uši. Postoji nekoliko mogućnosti koje pomažu u liječenju ušljivosti, a koje su to saznajte klikom na karticu ispod teksta.
Depedikulacija je postupak pomoću kojeg se uništavaju uši.
Postoji nekoliko mogućnosti koje pomažu u liječenju ušljivosti.
Saznajte koje su to mogućnosti.
Kliknite na karticu ispod teksta.
Mogućnosti za provođenje depedikulacije
- šamponi
- gusti češljevi
- električni češljevi
- pedikulocidi – lijekovi.
Mogućnosti za provođenje depedikulacije
- šamponi
- gusti češljevi
- električni češljevi
- pedikulocidi – lijekovi.
Stidne uši
Stidne uši (lat. Ptirus pubis) se prenose splonim putem, tek povremeno se mogu prenijeti i preko kontaminirane odjeće ili ručnika.
Stidna uš može izvan tijela domaćina preživjeti do 48 sati.
Kod osoba koje imaju stidne uši trebalo bi procijeniti i postojanje drugih spolno prenosivih bolesti (klamidija, gonoreja i sl.).
Postupak liječenja je isti kao i kod uši glave, no u ovom slučaju se može primijeniti brijanje genitalnog područja.
Liječenju je potrebno podvrgnuti sve spolne partnere, dok je donje, posteljno rublje i ručnike potrebno iskuhati.
Stidne uši (lat. Ptirus pubis) se prenose:
- splonim putem
- povremeno se mogu prenijeti i preko kontaminirane odjeće ili ručnika.
Stidna uš može izvan tijela domaćina preživjeti do 48 sati.
Kod osoba koje imaju stidne uši trebalo bi procijeniti i postojanje drugih spolno prenosivih bolesti (klamidija, gonoreja i sl.).
Postupak liječenja je isti kao i kod uši glave.
U ovom slučaju se može primijeniti brijanje genitalnog područja.
Liječenju je potrebno podvrgnuti sve spolne partnere.
Donje rublje, posteljno rublje i ručnike potrebno je iskuhati.
Tjelesne uši
Bolesnici kod kojih su prisutne tjelesne uši (lat. Pediculus humanus corporis) trebaju temeljito oprati cijelo tijelo, a nakon pranja obući čistu odjeću. Kod ekstremnih situacija može se lokalno primijeniti permetrin (lokalni insekticid), a odjeću je potrebno dekontaminirati iskuhavanjem, grijanim sušenjem i glačanjem. Tjelesne uši mogu biti prijenosnici i nekih zaraznih bolesti poput rovovske groznice i tifusa.
Bolesnici kod kojih su prisutne tjelesne uši (lat. Pediculus humanus corporis) trebaju temeljito oprati cijelo tijelo.
Nakon pranja trebaju obući čistu odjeću.
Kod ekstremnih situacija može se lokalno primijeniti permetrin (lokalni insekticid).
Odjeću je potrebno dekontaminirati:
- iskuhavanjem
- grijanim sušenjem
- glačanjem.
Tjelesne uši mogu biti prijenosnici i nekih zaraznih bolesti.
To su primjerice: rovovska groznica i tifus.
Njega perianalne regije (spolovila)
Medicinska sestra/tehničar treba svakodnevno provoditi njegu perianalne regije. Za bolesnika postupak može biti neugodan, no on spada u dio ukupne skrbi o bolesniku bez obzira na spol. Bolesnicima koji samostalno mogu provoditi toaletu spolovila, medicinska sestra/tehničar treba pripremiti potreban pribor. Važno je da medicinska sestra/tehničar bolesnicima da jasne i detaljne upute o toaleti.
Muškarci trebaju prevući prepucij preko glansa penisa (ako su neobrezani) kako bi pravilno mogli izvršiti higijenu te kružnim pokretima oprati spolovilo (od glansa pa prema tijelu penisa).
Kod žena pranje perianalne regije izvodi se od simfize prema anusu.
Medicinska sestra/tehničar treba svakodnevno provoditi njegu perianalne regije.
Za bolesnika postupak može biti neugodan.
Postupak spada u dio ukupne skrbi o bolesniku bez obzira na spol.
Bolesnicima koji samostalno mogu provoditi toaletu spolovila, medicinska sestra/tehničar treba pripremiti potreban pribor.
Važno je da medicinska sestra/tehničar bolesnicima da jasne i detaljne upute o toaleti.
Muškarci trebaju prevući prepucij preko glansa penisa (ako su neobrezani) kako bi pravilno mogli izvršiti higijenu.
Kružnim pokretima oprati spolovilo (od glansa pa prema tijelu penisa).
Kod žena pranje perianalne regije izvodi se od simfize prema anusu.
Završetak
Izradite informativni letak prateći upute u zadatku.