Poremećaji sna i spavanja
Uvod
Jeste li se ikad zapitali što se sve događa noću kada spavate?
Znate li da postoje različiti poremećaji spavanja? Pokušajte se prisjetiti barem jednog.
Poznajete li nekoga u svojoj okolini tko se žali da loše spava? Što biste mu/joj savjetovali za poboljšanje kvalitete sna?
Jeste li se ikad zapitali što se sve događa noću kada spavate?
Znate li da postoje različiti poremećaji spavanja?
Pokušajte se prisjetiti barem jednog.
Poznajete li nekoga u svojoj okolini tko se žali da loše spava?
Što biste mu/joj savjetovali za poboljšanje kvalitete sna?
Poremećaji spavanja
Poremećaji spavanja predstavljaju javnozdravstveni problem koji je prisutan u 40% do 50% osoba i uvelike utječe na kvalitetu života osobe.
Poremećaji spavanja predstavljaju javnozdravstveni problem.
Poremećaji spavanja su prisutni u 40% do 50% osoba.
Uvelike utječu na kvalitetu života osobe.
Kliknite na karticu i doznajte neke bitne promjene koje se događaju u tijelu zbog manjka sna.
Kliknite na karticu.
Doznajte neke bitne promjene koje se događaju u tijelu zbog manjka sna.
Jeste li znali?
Osobe koje spavaju četiri sata dnevno imaju usporene pokrete za 45%.
Ako osoba ne spava 48 sati dolazi do poremećaja vida, a nakon tri dana bez sna dolazi do gubitka pamćenja i pojave halucinacija.
Osobe koje su lišene sna deset dana imaju u potpunosti dezorijentiranu i dezintegriranu ličnost.
Dugotrajni manjak sna slabi imunosni sustav, utječe na pojavu i razvoj šećerne bolesti, gojaznosti te pogoduje razvoju malignih bolesti, prije svega karcinomu dojke.
Jeste li znali?
Osobe koje spavaju 4 sata dnevno imaju usporene pokrete za 45%.
Ako osoba ne spava 48 sati dolazi do poremećaja vida.
Nakon 3 dana bez sna dolazi do gubitka pamćenja i pojave halucinacija.
Osobe koje su lišene sna 10 dana imaju u potpunosti dezorijentiranu i dezintegriranu ličnost.
Dugotrajni manjak sna:
- slabi imunosni sustav,
- utječe na pojavu i razvoj šećerne bolesti, gojaznosti
- pogoduje razvoju malignih bolesti (prije svega karcinomu dojke).
Nesanica
Nesanica ili insomnia je poremećaj spavanja koji je karakteriziran smanjenom količinom i kvalitetom sna.
Kod nesanice dolazi do otežanog usnivanja, učestalih noćnih buđenja te ranog jutarnjeg buđenja prije nego što je planirano.
Osim toga, nesanica utječe i na dnevno funkcioniranje; javlja se umor, dnevna pospanost, smanjena kognitivna sposobnost (npr. smanjena koncentracija, otežano pamćenje, logičko zaključivanje i rasuđivanje) te promjene raspoloženja (npr. pojačana razdražljivost).
Nesanica ili insomnia je poremećaj spavanja.
Karakteriziran je smanjenom količinom i kvalitetom sna.
Kod nesanice dolazi do
- otežanog usnivanja
- učestalih noćnih buđenja
- ranog jutarnjeg buđenja prije nego što je planirano.
Nesanica utječe i na dnevno funkcioniranje:
- javlja se umor
- javlja se dnevna pospanost
- smanjena je kognitivna sposobnost (npr. smanjena koncentracija, otežano pamćenje, logičko zaključivanje i rasuđivanje)
- promjene raspoloženja (npr. pojačana razdražljivost).
Nesanica
Poremećaji spavanja povezani sa smetnjama disanja
Ovoj skupini poremećaja spavanja pripadaju:
- poremećaji hipoventilacije povezani sa spavanjem
- poremećaji hipoksemije povezani sa spavanjem
- opstrukcijska apneja tijekom spavanja (eng. obstructive sleep apnea, OSA)
- sindrom centralne apneje u snu (eng. central sleep apnea)
Ovoj skupini poremećaja spavanja pripadaju:
- poremećaji hipoventilacije povezani sa spavanjem
- poremećaji hipoksemije povezani sa spavanjem
- opstrukcijska apneja tijekom spavanja (eng. obstructive sleep apnea, OSA)
- sindrom centralne apneje u snu (eng. central sleep apnea)
Opstrukcijska apneja tijekom spavanja karakterizirana je epizodama djelomične ili potpune opstrukcije gornjeg dišnog puta što rezultira pojavom hipopneje (smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve za najmanje 30%) ili apneje (potpuni prestanak protoka zraka kroz dišne puteve).
Glasno hrkanje kod opstrukcijske apneje tijekom spavanja
Opstrukcijska apneja tijekom spavanja karakterizirana je epizodama djelomične ili potpune opstrukcije gornjeg dišnog puta.
To rezultira pojavom
- hipopneje (smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve za najmanje 30%) ili
- apneje (potpuni prestanak protoka zraka kroz dišne puteve).
Epizode opstrukcijske apneje tijekom spavanja traju najmanje 10 sekundi s posljedičnom pojavom , , naglog buđenja osobe iz sna i povišenja aktivnosti simpatičkog sustava.
Epizode opstrukcijske apneje tijekom spavanja traju najmanje 10 sekundi.
Posljedica je
- pojava ,
- ,
- naglo buđenje osobe iz sna
- povećanje aktivnosti simpatičkog sustava.
Sindrom centralne apneje u snu karakterizira poremećaj disanja koji nije posljedica opstrukcije dišnih puteva već prisutnih promjena u centru za disanje (mozak ne šalje odgovarajuće živčane signale dišnoj muskulaturi).
Očituje se apnejom tijekom spavanja, naglim buđenjem iz sna, noćnim bolovima u prsištu, kognitivnim smetnjama (npr. smetnje koncentracije i pamćenja) i promjenama raspoloženja.
Cheyne–Stokesovo disanje je jedan od oblika centralne apneje u snu. Prisutno npr. kod srčanih greški.
Sindrom centralne apneje u snu karakterizira poremećaj disanja.
Poremećaj disanja nije posljedica opstrukcije dišnih puteva.
To je posljedica već prisutnih promjena u centru za disanje (mozak ne šalje odgovarajuće živčane signale dišnoj muskulaturi).
Očituje se
- apnejom tijekom spavanja
- naglim buđenjem iz sna
- noćnim bolovima u prsištu
- kognitivnim smetnjama (npr. smetnje koncentracije i pamćenja)
- promjenama raspoloženja.
Cheyne–Stokesovo disanje je jedan od oblika centralne apneje u snu.
Prisutno npr. kod srčanih greški.
Hipersomnija
Doznajte u videozapisu što je hipersomnija i njen oblik narkolepsija.
Doznajte u videozapisu što je hipersomnija i njen oblik narkolepsija.
Hipersomnija
Poremećaji cirkadijalnog ritma
Poremećaji cirkadijalnog ritma javljaju se kao posljedica kroničnog ili repetitivnog obrasca poremećaja spavanja i budnosti.
Najčešće se javljaju u osoba koje rade smjenski rad (postoje poteškoće spavanja danju i održavanja stanja budnosti noću).
U osobe se javljaju kronični umor, smanjena radna produktivnost, depresija, emocionalne poteškoće, narušeni obiteljski odnosi, tjelesne teškoće (npr. smanjen ili povećan apetit), te povećana konzumacija kofeina i sredstava ovisnosti (alkohol i pušenje).
Poremećaji cirkadijalnog ritma javljaju se kao posljedica kroničnog ili repetitivnog obrasca poremećaja spavanja i budnosti.
Najčešće se javljaju u osoba koje rade smjenski rad (postoje poteškoće spavanja danju i održavanja stanja budnosti noću).
U osobe se javljaju:
- kronični umor,
- smanjena radna produktivnost,
- depresija,
- emocionalne poteškoće,
- narušeni obiteljski odnosi,
- tjelesne teškoće (npr. smanjen ili povećan apetit),
- povećana konzumacija kofeina i sredstava ovisnosti (alkohol i pušenje).
Parasomnije
Parasomnije su smetnje ponašanja ili neugodna i nepoželjna iskustva koje osoba doživljava za vrijeme spavanja, prilikom usnivanja ili buđenja. Češće se javljaju u djece i adolescenata te mogu nestati u odrasloj dobi.
U ovu skupinu poremećaja spavanja spadaju konfuzijski arousli, mjesečarenje i noćni strah.
Parasomnije su smetnje ponašanja ili neugodna i nepoželjna iskustva.
Osoba ih doživljava za vrijeme spavanja, prilikom usnivanja ili buđenja.
Češće se javljaju u djece i adolescenata.
Mogu nestati u odrasloj dobi.
U ovu skupinu poremećaja spavanja spadaju:
- konfuzijski arousli,
- mjesečarenje i
- noćni strah.
Poremećaji spavanja udruženi s poremećajima pokreta
Sindrom nemirnih nogu/udova je neurološki poremećaj pri kojem osoba ima potrebu za periodničnim pomicanjem udova (svakih 20 do 40 sekundi) i ima neugodni osjećaj u udovima tijekom spavanja. Osoba najčešće nije svjesna pokreta udova.
Sindrom uzrokuje isprekidano spavanje tijekom noći što posljedično može rezultirati pojačanim dnevnim umorom i pospanošću.
Sindrom nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu/udova je neurološki poremećaj.
Osoba ima:
- potrebu za periodničnim pomicanjem udova (svakih 20 do 40 sekundi)
- neugodni osjećaj u udovima tijekom spavanja.
Osoba najčešće nije svjesna pokreta udova.
Sindrom uzrokuje isprekidano spavanje tijekom noći.
To može izazvati pojačani dnevni umor i pospanost.
Primjer bruksizma
Bruksizam je stanje kod kojeg su prisutne repetitivne kontrakcije žvačnih mišića što se očituje stezanjem ili škripanjem zubima. Kao posljedice bruksizma mogu se javiti hipertrofija žvačnih mišića, gubitak cakline na zubima, gubitka zagriza, lomovi zubiju, promjene fizionomije lica i pojave preosjetljivosti zubiju.
Bruksizam je stanje kod kojeg su prisutne repetitivne kontrakcije žvačnih mišića.
To očituje stezanjem ili škripanjem zubima.
Kao posljedice bruksizma mogu se javiti:
- hipertrofija žvačnih mišića,
- gubitak cakline na zubima,
- gubitka zagriza,
- lomovi zubiju,
- promjene fizionomije lica
- pojave preosjetljivosti zubiju.
Utjecaj vanjskih i unutarnjih čimbenika na kvalitetu sna
Unutarnji čimbenici su različite bolesti (npr. depresija, dijabetes), kronična bol, upotreba diuretika, starija životna dob.
Vanjski čimbenici uključuju konzumaciju kofeina, alkohola, djelovanje stresa, tjelesnu aktivnost, raspored spavanja.
Kliknite na karticu i doznajte više o utjecaju alkohola na san.
Unutarnji čimbenici su:
- različite bolesti (npr. depresija, dijabetes),
- kronična bol,
- upotreba diuretika,
- starija životna dob.
Vanjski čimbenici su:
- konzumaciju kofeina, alkohola,
- djelovanje stresa,
- tjelesna aktivnost,
- raspored spavanja.
Kliknite na karticu.
Doznajte više o utjecaju alkohola na san.
Jeste li znali?
Kod osoba koje nisu ovisne o alkoholu, uzimanje male količine alkohola može narušiti san.
Osobe ovisne o alkoholu često imaju kronične probleme sa spavanjem.
Navedeni problemi se pogoršavaju tijekom odvikavanja od alkohola.
Polisomnografija osoba ovisnih o alkoholu pokazuje skraćenost latencije spavanja, budnost i REM fazu spavanja tijekom prva četiri sata spavanja.
Jeste li znali?
Uzimanje male količine alkohola može narušiti san kod osoba koje nisu ovisne o alkoholu.
Osobe ovisne o alkoholu često imaju kronične probleme sa spavanjem.
Navedeni problemi se pogoršavaju tijekom odvikavanja od alkohola.
Polisomnografija osoba ovisnih o alkoholu pokazuje:
- skraćenost latencije spavanja,
- budnost
- REM fazu spavanja tijekom prva četiri sata spavanja.
Medicinska sestra/tehničar trebala bi tijekom skrbi bolesnika pitati o kvaliteti njegovog sna.
Jednostavan i koristan vodič za procjenu sna je BEARS-ov upitnik koji se odnosi na pet domena spavanja. U tablici je prikazan BEARS -ov upitnik s pripadajućim pitanjima koja medicinska sestra/tehničar postavlja pacijentu.
Medicinska sestra/tehničar trebala bi tijekom skrbi bolesnika pitati o kvaliteti njegovog sna.
Jednostavan i koristan vodič za procjenu sna je BEARS-ov upitnik.
Odnosi se na 5 domena spavanja.
U tablici je prikazan BEARS -ov upitnik s pripadajućim pitanjima koja medicinska sestra/tehničar postavlja pacijentu.
Riješite zadatak i na taj način ponovite obrađeno gradivo.
Završetak
Napravite mali projekt o tome kako spavate vi i članovi vaše obitelji ili vi i jedan prijatelj.
Za sebe i barem jednog svog člana obitelji ili prijatelja, odgovorite na pitanja u BEARS upitniku.
Dobivene odgovore podijelite primjerice pomoću digitalnog alata Tricider te ih usporedite s odgovorima drugih učenika u razredu.
Napravite mali projekt o tome kako spavate vi i članovi vaše obitelji ili vi i jedan prijatelj.
Odgovorite na pitanja u BEARS upitniku za sebe i barem jednog svog člana obiteljiili prijatelja.
Podijelite dobivene odgovore, primjerice, pomoću digitalnog alata Tricider.
Usporedite ih s odgovorima drugih učenika u razredu.