Zapreke u komunikaciji
Uvod
Znate li da gluhoća ili sljepoća ne moraju biti ograničenje za rad i uspjeh u životu? Kliknite na karticu i doznajte više o tome na primjeru.
Znate li da gluhoća ili sljepoća ne moraju biti ograničenje za rad i uspjeh u životu?
Kliknite na karticu.
Doznajte više o tome na primjeru.
Jeste li znali?
Na slici se nalazi kip poznatog njemačkog skladatelja, pijanista i dirigenta Ludwiga van Beethovena (1770. – 1827.) kojemu se već s 26 godina počeo javljati postupan gubitak sluha, a u dobi od 49 godina bio je potpuno gluh. Unatoč nagluhosti i kasnije gluhoći, Beethoven je skladao neka od najpoznatijih djela europske klasične glazbe.
Jeste li znali?
Na slici se nalazi kip poznatog njemačkog skladatelja, pijanista i dirigenta Ludwiga van Beethovena (1770. – 1827.).
Beethovenu se već s 26 godina počeo javljati postupan gubitak sluha.
U dobi od 49 godina bio je potpuno gluh.
Beethoven je skladao neka od najpoznatijih djela europske klasične glazbe unatoč nagluhosti i kasnije gluhoći.
Zapreke u komunikaciji
Komunikacijska zapreka ili šum predstavlja svaku prepreku ili čimbenik koji ometa odvijanje komunikacije, iskrivljuje poruku te onemogućava primatelju dobivanje cjelovite poruke. Komunikacijski šum može biti jezična barijera između osoba koje sudjeluju u komunikaciji (npr. govorenje različitim jezikom), problemi sa sluhom, vidom ili govorom, emocionalne zapreke (npr. strah) i slično.
Komunikacijska zapreka ili šum predstavlja svaku prepreku ili čimbenik koji
- ometa odvijanje komunikacije
- iskrivljuje poruku
- onemogućava primatelju dobivanje cjelovite poruke.
Komunikacijski šum može biti jezična barijera između osoba koje sudjeluju u komunikaciji (govorenje različitim jezikom, problemi sa sluhom, vidom ili govorom, emocionalne zapreke kao npr. strah i slično).
Komunikacija s osobama oštećena sluha
Svaka država ima svoj nacionalni znakovni jezik. Proučite u videozapisu neke primjere.
Svaka država ima svoj nacionalni znakovni jezik.
Proučite u videozapisu neke primjere.
Znakovni jezici u nekim državama
Sluh je jedno od čovjekovih pet osjetila i važan je za odvijanje verbalne komunikacije. Do gubitka sluha često dolazi postupno i on može biti praćen šumom u ušima koji slabi s gubitkom sluha. Gubitak sluha može biti i privremen (primjerice zbog kratkotrajnog izlaganja jakoj buci, npr. na koncertu).
Normalan sluh podrazumijeva da osoba čuje čisti ton jačine ispod 25 decibela (dB).
Osjetilo sluha
Sluh je jedno od čovjekovih 5 osjetila.
Važan je za odvijanje verbalne komunikacije.
Do gubitka sluha često dolazi postupno.
On može biti praćen šumom u ušima.
Šum slabi s gubitkom sluha.
Gubitak sluha može biti i privremen (primjerice zbog kratkotrajnog izlaganja jakoj buci, npr. na koncertu).
Normalan sluh podrazumijeva da osoba čuje čisti ton jačine ispod 25 decibela (dB).
Osjetilo sluha
Osobe oštećena sluha komuniciraju govornim jezikom ako je oštećenje sluha nastalo nakon razvoja govora ili znakovnim jezikom ako je oštećenje sluha nastalo prije razvoja govora.
Od svih kongenitalnih oštećenja, najčešće je upravo oštećenje sluha koje je u 70 do 80 % slučajeva prisutno već u rodilištu. Među najčešćim uzrocima je infekcija trudnice izazvana citomegalovirusom.
Osobe oštećena sluha komuniciraju
- govornim jezikom (oštećenje sluha nastalo nakon razvoja govora)
- znakovnim jezikom (oštećenje sluha nastalo prije razvoja govora).
Oštećenje sluha je najčešće od svih kongenitalnih oštećenja.
U 70 do 80 % slučajeva je prisutno već u rodilištu.
Jedan od najčešćih uzroka je infekcija trudnice izazvana citomegalovirusom.
Oštećenje sluha potrebno je što ranije prepoznati te provesti rehabilitaciju kako jezično-govorni i kognitivni razvoj djeteta ne bi bio značajno oštećen. Provjera sluha odnosno skrining sluha provodi se već kod novorođenčadi u rodilištu.
Osjet sluha fiziološki slabi sa starenjem što se naziva prezbiakuzija ili staračka nagluhost. Poteškoće se uglavnom počinju javljati iznad 65 godina starosti.
Oštećenje sluha potrebno je
- što ranije prepoznati
- provesti rehabilitaciju.
Rehabilitacija je potrebna kako jezično-govorni i kognitivni razvoj djeteta ne bi bio značajno oštećen.
Provjera sluha (skrining sluha) provodi se već kod novorođenčadi u rodilištu.
Osjet sluha fiziološki slabi sa starenjem.
To se naziva prezbiakuzija ili staračka nagluhost.
Poteškoće se uglavnom počinju javljati iznad 65 godina starosti.
Pravila za komunikaciju s osobama koje imaju oštećenje sluha
Komunikacija s osobama oštećena vida
Jeste li znali da postoji Brailleovo pismo koje predstavlja sustav pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama? Proučite sliku.
Jeste li znali da postoji Brailleovo pismo?
Ono predstavlja sustav pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama?
Proučite sliku.
Oštećenje vida može biti trajno ili privremeno (npr. zbog tumora koji pritišće očni živac) te prema nastanku kongenitalno (npr. zbog infekcije trudnice toksoplazmozom) ili stečeno tijekom života. Vid fiziološki slabi starenjem (već nakon 40. godine života) što se naziva prezbiopija ili staračka dalekovidnost.
Oštećenja vida dijele se na sljepoću i slabovidnost.
Oštećenje vida može biti:
- trajno
- privremeno (npr. zbog tumora koji pritišće očni živac).
Prema nastanku moće biti:
- kongenitalno (npr. zbog infekcije trudnice toksoplazmozom)
- stečeno tijekom života.
Vid fiziološki slabi sa starenjem (već nakon 40. godine života).
To se naziva prezbiopija ili staračka dalekovidnost.
Oštećenja vida dijele se na:
- sljepoću
- slabovidnost.
Riješite zadatak i na taj način ponovite obrađeno gradivo.
Pravila komunikacije s osobama koje imaju oštećenje vida
Proučite slike i uočite razliku u štapovima koje osobe koriste. Zatim kliknite na karticu i provjerite jeste li dobro uočili.
Proučite slike.
Uočite razliku u štapovima koje osobe koriste.
Kiknite na karticu.
Provjerite jeste li dobro uočili.
Objašnjenje
- lijeva slika – osoba koristi crveno bijeli štap što osobama u okolini daje informaciju da je osoba gluhoslijepa
- desna slika – osoba koristi bijeli štap što osobama u okolini daje informaciju da je osoba slijepa/slabovidna.
Objašnjenje
- lijeva slika - osoba koristi crveno bijeli štap
- to osobama u okolini daje informaciju da je osoba gluhoslijepa
- desna slika - osoba koristi bijeli štap
- to osobama u okolini daje informaciju da je osoba slijepa/slabovidna.
Komunikacija s osobama oštećena govora
Podsjeća li vas slika svemira na poznatog znanstvenika koji nije mogao govoriti? Kliknite na sliku kako biste doznali o kome se radi.
Podsjeća li vas slika svemira na poznatog znanstvenika koji nije mogao govoriti?
Kliknite na sliku.
Doznajte o kome se radi.
Jeste li znali?
Jedan od najpoznatijih znanstvenika 21. stoljeća, teorijski fizičar Stephen Hawking koji je proučavao svemir, od svoje je mladosti bolovao od amiotrofične lateralne skleroze zbog koje je izgubio mogućnost govora.
Jeste li znali?
Teorijski fizičar Stephen Hawking jedan je od najpoznatijih znanstvenika 21. stoljeća.
Proučavao je svemir.
Od svoje je mladosti bolovao od amiotrofične lateralne skleroze.
Zbog bolesti je izgubio mogućnost govora.
Postoji različiti poremećaji govora koji se mogu javiti u dječjoj, ali i u odrasloj dobi. U dječjoj dobi najčešći su poremećaji usporen razvoj govora, neispravan izgovor glasova (dislalija), mucanje, disfazije, dok se u odrasloj dobi najčešće radi o afaziji.
Afazija je poremećaj karakteriziran nemogućnošću govora, smanjenim razumijevanjem govora ili smanjenim izražavanjem govora. Uzrok afazije nije u poremećaju osjetila vida ili sluha, već nastaje kao posljedica oštećenja centra za govor u mozgu zbog moždanog udara, traume, tumora mozga ili degenerativnog procesa (npr. Alzheimerove demencije).
Postoji različiti poremećaji govora koji se mogu javiti u dječjoj i odrasloj dobi.
U dječjoj dobi najčešći su poremećaji:
- usporen razvoj govora
- neispravan izgovor glasova (dislalija)
- mucanje,
- disfazije.
U odrasloj dobi najčešće se radi o afaziji.
Afazija je poremećaj karakteriziran:
- nemogućnošću govora
- smanjenim razumijevanjem govora
- smanjenim izražavanjem govora.
Uzrok afazije nije u poremećaju osjetila vida ili sluha.
Ona nastaje kao posljedica oštećenja centra za govor u mozgu.
Oštećenje nastaje zbog:
moždanog udara, traume, tumora mozga ili degenerativnog procesa (npr. Alzheimerove demencije).
Pravila za komunikaciju s osobama koje imaju afaziju
Komunikacija s umirućim bolesnikom
Zasigurno ste čuli da je zdravstvenim djelatnicima teško razgovarati s osobama koje boluju od neizlječivih bolesti. Što mislite zašto je tome tako? Kliknite na karticu i provjerite jeste li bili u pravu.
Zasigurno ste čuli da je zdravstvenim djelatnicima teško razgovarati s osobama koje boluju od neizlječivih bolesti.
Što mislite zašto je to tako?
Kliknite na karticu.
Provjerite jeste li bili u pravu.
Izazov komunikacije s umirućim bolesnikom
Ako su vaši odgovori to da je komunikacija s umirućim bolesnikom veliki emocionalni teret s kojim se teško nositi ili da mnoge medicinske sestre/tehničari ne znaju što bi i kako razgovarali s umirućim bolesnikom – tada ste u pravu.
Izazov komunikacije s umirućim bolesnikom
U pravu ste ako su vaši odgovori:
- komunikacija s umirućim bolesnikom veliki emocionalni teret s kojim se teško nositi
- mnoge medicinske sestre/tehničari ne znaju što bi i kako razgovarali s umirućim bolesnikom.
Smrt je nezaobilazan dio života, no upravo je komunikacija s osobom koja je teško bolesna i umire najzahtjevnija za medicinsku sestru/tehničara. Mnogi zdravstveni djelatnici ne znaju na koji način razgovarati s umirućim bolesnikom pa komunikaciju pokušavaju izbjegavati. No, to je pogreška jer i samo slušanje bolesnika te iskazivanje podrške neverbalnom komunikacijom može djelovati umirujuće i olakšavajuće za bolesnika.
Smrt je nezaobilazan dio života.
Komunikacija s osobom koja je teško bolesna i umire najzahtjevnija je za medicinsku sestru/tehničara.
Mnogi zdravstveni djelatnici ne znaju na koji način razgovarati s umirućim bolesnikom.
Pokušavaju izbjegavati komunikaciju.
To je pogreška.
Slušanje bolesnika i iskazivanje podrške neverbalnom komunikacijom može djelovati umirujuće i olakšavajuće za bolesnika.
Savjeti za komunikaciju s umirućim bolesnikom
Komunikacija s agresivnim bolesnikom
Agresija je nasilni, neprimjereni i neadaptivni čin usmjeren prema drugoj osobi, samom sebi ili imovini.
Agresivno ponašanje je svako prijeteće ponašanje (izražena je agresija verbalno ili pokazana fizički te postoji jasna namjera iskazivanja agresije) ili fizičko ponašanje koje dovodi do materijalne štete ili do nastanka ozljeda u drugih osoba, osobe koja se agresivno ponaša ili imovine.
Primjer agresivnog ponašanja
Agresija je nasilni, neprimjereni i neadaptivni čin.
Može biti usmjeren prema drugoj osobi, samom sebi ili imovini.
Agresivno ponašanje je svako:
- prijeteće ponašanje (verbalna ili fizička te postoji jasna namjera iskazivanja agresije)
- fizičko ponašanje koje dovodi do materijalne štete ili do nastanka ozljeda.
Uzrok iskazivanja agresije u osobe može biti prisutnost intenzivne boli, zlouporaba psihoaktivnih tvari (alkohol, droga), negativne emocije (npr. strah, frustracija, tjeskoba), nerealna očekivanja, doživljena loša prethodna iskusva, duge liste čekanja, dugotrajno čekanje u čekaonici za pregled, nedostatak privatnosti, loša komunikacija s osobama u okolini (npr. zdravstveni djelatnici, obitelj) i sl.
Uzrok iskazivanja agresije u osobe može biti
- prisutnost intenzivne boli
- zlouporaba psihoaktivnih tvari (alkohol, droga)
- negativne emocije (npr. strah, frustracija, tjeskoba)
- nerealna očekivanja
- doživljena loša prethodna iskustva
- duge liste čekanja
- dugotrajno čekanje u čekaonici za pregled
- nedostatak privatnosti
- loša komunikacija s osobama u okolini (npr. zdravstveni djelatnici, obitelj) i sl.
Savjeti za komunikaciju s agresivnim bolesnikom
Komunikacija s osobama starije dobi
Starenje je fiziološki proces kojeg prate tjelesne i kognitivne promjene.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, starost se dijeli na raniju starost (65 – 74 godina), srednju starost (75 – 84 godina) i duboku starost (>85 godina).
Starenje je fiziološki proces.
Prate ga tjelesne i kognitivne promjene.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, starost se dijeli na:
- raniju starost (65 – 74 godina)
- srednju starost (75 – 84 godina)
- duboku starost (>85 godina).
Proces starenja
Savjeti za komunikaciju sa starijom osobom
Završetak
Opišite svoje iskustvo u komunikaciji s kojom ste se susreli u svakodnevnom životu ili na vježbama u bolnici. Ispunite tablicu, pročitajte i riješite zadatak. Svoje odgovore raspravite s kolegama i nastavnikom u razredu.
U tablicu upišite s kojom osobom ste razgovarali u svakodnevnom životu ili na vježbama u bolnici (osoba s oštećenjem vida, osoba s oštećenjem života, osoba starije životne dobi, agresivna osoba, osoba s terminalnom bolesti), zatim opišite svoje iskustvo u navedenoj komunikaciji (koje su bile poteškoće s kojima ste se suočili, što ste osobi rekli ili pokazali) te u treći stupac upišite koji su vaši strahovi u komunikaciji (bojite li se da niste nešto dobro rekli, da ćete pogriješiti kada budete sljedeći puta razgovarati s osobom koja ima oštećenu komunikaciju i slično).
Opišite svoje iskustvo u komunikaciji s kojom ste se susreli u svakodnevnom životu ili na vježbama u bolnici.
Ispunite tablicu.
Pročitajte i riješite zadatak.
Svoje odgovore raspravite s kolegama i nastavnikom u razredu.
U tablicu upišite s kojom osobom ste razgovarali u svakodnevnom životu ili na vježbama u bolnici (osoba s oštećenjem vida, osoba s oštećenjem života, osoba starije životne dobi, agresivna osoba, osoba s terminalnom bolesti).
Opišite svoje iskustvo u navedenoj komunikaciji (koje su bile poteškoće s kojima ste se suočili, što ste osobi rekli ili pokazali).
U treći stupac upišite koji su vaši strahovi u komunikaciji (bojite li se da niste nešto dobro rekli, da ćete pogriješiti kada budete sljedeći puta razgovarati s osobom koja ima oštećenu komunikaciju i slično).