Dostojanstvena skrb za osobu na kraju života i postupak nakon smrti
Uvod
Jeste li ikad razmišljali o svom životu i o prolaznosti vremena? Kako biste ga opisali?
Znate li da osobe na kraju života često vode bitku s vremenom? Razmislite kako biste pomogli osobi na kraju života da ostvari svoje posljednje želje?
"Bitka" s vremenom
Jeste li ikad razmišljali o svom životu i o prolaznosti vremena?
Kako biste ga opisali?
Znate li da osobe na kraju života često vode bitku s vremenom?
Razmislite kako biste pomogli osobi na kraju života da ostvari svoje posljednje želje?
Dostojanstvena skrb o osobi na kraju života
Osobi koja se nalazi na kraju života smrt je sigurna i nije previše udaljena. U tom periodu života osoba ima snažnu potrebu očuvati svoje dostojanstvo.
Svaka osoba koja umire teži "dobroj smrti" i ima drugačije potrebe – očuvanje dostojanstva, odsutnost bolova i drugih simptoma, očuvanje samopoštovanja i autonomije, potreba za duhovnom ili vjerskom utjehom, suosjećanjem, komunikacijom te podrškom obitelji.
Osobi koja se nalazi na kraju života, smrt je sigurna i nije previše udaljena.
U tom periodu života osoba ima snažnu potrebu očuvati svoje dostojanstvo.
Svaka osoba koja umire teži "dobroj smrti".
Ima drugačije potrebe
- očuvanje dostojanstva
- odsutnost bolova i drugih simptoma
- očuvanje samopoštovanja i autonomije
- potreba za duhovnom ili vjerskom utjehom
- potreba za suosjećanjem
- potreba za komunikacijom
- podrška obitelji.
Kako bi se pomoglo osobi na kraju života i njezinoj obitelji, važna je detekcija osobe s potrebama za palijativnom skrbi, holistički pristup (individualni pristup i sagledavanje potreba na fizičkoj, psihičkoj, socijalnoj i dugovnoj razini) te interdisciplinarno planiranje i provođenje kontinuirane palijativne skrbi do smrti osobe te u periodu žalovanja obitelji.
Kako bi se pomoglo osobi na kraju života i njezinoj obitelji, važno je
- detekcija osobe s potrebama za palijativnom skrbi
- holistički pristup (individualni pristup i sagledavanje potreba na fizičkoj, psihičkoj, socijalnoj i dugovnoj razini)
- interdisciplinarno planiranje
- provođenje kontinuirane palijativne skrbi do smrti osobe te u periodu žalovanja obitelji.
Skrb za bolesnika na kraju života
Terminalna faza bolesti predstavlja kraj bolesnikova života i približavanje smrti. Sindrom skore smrti ili aktivno umiranje označava simptome i znakove koji se javljaju u većine bolesnika u zadnjim danima života.
Pravovremeno prepoznavanje skore smrti od iznimne je važnosti kako bi se bolesniku i njegovoj obitelji pružala odgovarajuća skrb i očuvalo dostojanstvo.
Obitelji je potrebno pružati podršku u prihvaćanju terminalne faze bolesti i približavanju smrti bolesnika.
Terminalna faza bolesti predstavlja
- kraj bolesnikova života
- približavanje smrti.
Sindrom skore smrti ili aktivno umiranje označava simptome i znakove.
Oni se javljaju u većine bolesnika u zadnjim danima života.
Pravovremeno prepoznavanje skore smrti od iznimne je važnosti kako bi se bolesniku i njegovoj obitelji pružala odgovarajuća skrb i očuvalo dostojanstvo.
Obitelji je potrebno pružati podršku u
- prihvaćanju terminalne faze bolesti
- približavanju smrti bolesnika.
Važno je znati!
Medicinska sestra/tehničar u pružanju skrbi bolesniku na kraju života
- ne smije predviđati točan trenutak smrti bolesnika
- ne smije se uključivati u obiteljske prepirke i rasprave
- treba omogućiti bolesniku i njegovoj obitelji da iskažu svoje duhovne i vjerske potrebe
- treba primjereno reagirati, kontrolirali smisao za šalu
- treba osvijestiti obitelj kako je iracionalno ponašanje u fazi žalovanja normalno
- ukoliko ima kakve nedoumice, ne smije ih iznositi pred bolesnikom i obitelji, već treba raspraviti sa zdravstvenim timom
- treba dopustiti bolesniku i obitelji da se nadaju
Važno je znati!
Medicinska sestra/tehničar u pružanju skrbi bolesniku na kraju života:
- ne smije predviđati točan trenutak smrti bolesnika
- ne smije se uključivati u obiteljske prepirke i rasprave
- treba omogućiti bolesniku i njegovoj obitelji da iskažu svoje duhovne i vjerske potrebe
- treba primjereno reagirati, kontrolirali smisao za šalu
- treba osvjestiti obitelj kako je iracionalno ponašanje u fazi žalovanja normalno
- ne smiju se iznositi nedoumice pred bolesnikom i obitelji (treba raspraviti sa zdravstvenim timom)
- treba dopustiti bolesniku i obitelji da se nadaju
Smrt i znakovi smrti
Agonija ili stanje umiranja specifično je stanje koje predstavlja borbu osobe između života i smrti, još se naziva i predsmrtna borba. Može trajati nekoliko minuta do nekoliko dana. Bolesnik je pomućene svijesti sa često prisutnim strahom, orošen hladnim znojem, cijanotičan, suženih zjenica sa neujednačenim disanjem i jedva pipljivim pulsom.
Agonija ili stanje umiranja specifično je stanje.
Predstavlja borbu osobe između života i smrti.
Naziva se i predsmrtna borba.
Može trajati nekoliko minuta do nekoliko dana.
Bolesnik je
- pomućene svijesti
- prestrašen
- orošen hladnim znojem
- cijanotičan
- suženih zjenica
- neujednačenog disanja,
- jedva pipljivog pulsa.
Smrt bolesnika i postupak s umrlim
Proučite u videozapisu postupke s umrlim bolesnikom u bolnici, a zatim i načine postupanja ukoliko smrt nastupi u kući i u domu za starije i nemoćne.
Proučite u videozapisu postupke s umrlim bolesnikom u bolnici.
Proučite načine postupanja ukoliko smrt nastupi u kući i u domu za starije i nemoćne.
Smrt bolesnika na bolničkom odjelu i postupak s umrlim
Smrt u kući bolesnika
Kada nastupi smrt bolesnika u kući, medicinske sestre/tehničari većinom nisu prisutni i ne sudjeluju u provođenju postupaka nakon smrti.
Smrt prijavljuju osobe koje su živjele u zajednici s umrlom osobom na način da
- nazovu službu Hitne medicinske pomoći (prirodna smrt) ili policiju (nasilna smrt) koja obavještava mrtvozornika
- mrtvozorniku je potrebno omogućiti pristup umrloj osobi, pripremiti liječničku dokumentaciju te podatke o umrloj osobi kako bi izdao potvrdu za prijevoz i ukop
- obitelj se nakon dobivanja potvrda treba obratiti ovlaštenom pogrebnom poduzeću
- dokumentaciju koju je izdao mrtvozornik obitelj nosi u matični ured (unutar 3 dana od nastupa smrti) gdje prijavljuje i upisuje umrlu osobu u knjigu umrlih.
Smrt u kući bolesnika
Kada nastupi smrt bolesnika u kući, medicinske sestre/tehničari većinom nisu prisutni.
Ne sudjeluju u provođenju postupaka nakon smrti.
Smrt prijavljuju osobe koje su živjele u zajednici s umrlom osobom:
- nazovu službu Hitne medicinske pomoći (prirodna smrt) ili policiju (nasilna smrt) koja obavještava mrtvozornika
- mrtvozorniku je potrebno omogućiti pristup umrloj osobi,
- pripremiti liječničku dokumentaciju te podatke o umrloj osobi (kako bi izdao potvrdu za prijevoz i ukop)
- obitelj se nakon dobivanja potvrda treba obratiti ovlaštenom pogrebnom poduzeću
- dokumentaciju koju je izdao mrtvozornik obitelj nosi u matični ured (unutar 3 dana od nastupa smrti)
- u matičnom uredu prijavljuje i upisuje umrlu osobu u knjigu umrlih
Ukoliko smrt bolesnika nastupi u domu za starije i nemoćne medicinska sestra/tehničar provodi iste postupke zbrinjavanja umrle osobe kao i kod nastupa smrti bolesnika u bolničkoj ustanovi.
Mrtvozornik izdaje potvrdu o smrti umrle osobe te je postupak daljnjeg postupanja obitelji jednak kao kod nastupa smrti u kući.
Medicinska sestra/tehničar provodi postupke zbrinjavanja ukoliko smrt bolesnika nastupi u domu za starije i nemoćne.
Postupci zbrinjavanja su isti kao i kod nastupa smrti bolesnika u bolničkoj ustanovi.
Mrtvozornik izdaje potvrdu o smrti umrle osobe.
Postupak daljnjeg postupanja obitelji isti je kao kod nastupa smrti u kući.
Žalovanje
Žalovanje je osobna emocionalna reakcija koja se javlja kao posljedica određenih događaja u životu koji uključuju gubitak (npr. gubitak voljene osobe, dijela tijela, sposobnosti za rad i sl.). Ono omogućuje osobi da se u skladu sa svojim mogućnostima privikava na novonastalu situaciju.
Žalovanje je individualni proces koji je različitog tijeka, trajanja i intenziteta u svake osobe.
Čimbenici koji mogu utjecati na proces žalovanja osobe jesu: spol, dob, emocionalna zrelost, nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama i možebitna prethodna iskustva gubitka.
Žalovanje je osobna emocionalna reakcija.
Javlja se kao posljedica određenih događaja u životu koji uključuju gubitak (npr. gubitak voljene osobe, dijela tijela, sposobnosti za rad i sl.).
Ono omogućuje osobi da se u skladu sa svojim mogućnostima privikava na novonastalu situaciju.
Žalovanje je individualni proces.
Različitog je tijeka, trajanja i intenziteta u svake osobe.
Čimbenici koji mogu utjecati na proces žalovanja osobe jesu
- spol
- dob
- emocionalna zrelost
- nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama
- prethodna iskustva gubitka.
Intervencije medicinske sestre/tehničara u procesu žalovanja osobe
- pokazati prema osobi iskreno suosjećanje i poštovanje
- odgovoriti na sva pitanja osobe koja umire ili njezine obitelji, osigurati razgovor s liječnikom
- slušati osobu i izraziti sućut riječima i/ili stiskom ruke
- ne shvaćati ljutnju osobe ili obitelji osobno
- poticati obiteljsku podršku
- upotrijebiti dodir kada je prikladno (npr. stisak ruke, doticanje ramena)
- prepoznati situacije kada je potrebno iskazivati podršku i utjehu šutnjom
- potaknuti osobu da izrazi svoje osjećaje
- ponuditi fizičku pomoć osobi i pomoć u postupanju kad nastupi smrt
- nazvati nakon nekog vremena obitelj, pružati pomoć i podršku tijekom procesa žalovanja
- pokazati prema osobi iskreno suosjećanje i poštovanje
- odgovoriti na sva pitanja osobe koja umire ili njezine obitelji
- osigurati razgovor s liječnikom
- slušati osobu i izraziti sućut riječima i/ili stiskom ruke
- ne shvaćati ljutnju osobe ili obitelji osobno
- poticati obiteljsku podršku
- upotrijebiti dodir kada je prikladno (npr. stisak ruke, doticanje ramena)
- prepoznati situacije kada je potrebno iskazivati podršku i utjehu šutnjom
- potaknuti osobu da izrazi svoje osjećaje
- ponuditi fizičku pomoć osobi i pomoć u postupanju kad nastupi smrt
- nazvati nakon nekog vremena obitelj
- pružati pomoć i podršku obitelji tijekom procesa žalovanja
Etika u palijativnoj skrbi
Palijativna skrb smatra smrt normalnim procesom i kao takvu ne ubrzava je niti odgađa, već pomaže umirućoj osobi da očuva dostojanstvo i najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.
Odluke o liječenju i skrbi osobe s potrebama za palijativnom skrbi, kompleksne su i teške te se ponekad javljaju brojne etičke dvojbe u bolesnika, njegove obitelji i interdisciplinarnog tima.
Palijativna skrb
- smrt smatra normalnim procesom
- ne ubrzava je niti odgađa
- pomaže umirućoj osobi da očuva dostojanstvo i najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.
Odluke o liječenju i skrbi osobe s potrebama za palijativnom skrbi su kompleksne i teške.
Ponekad se javljaju brojne etičke dvojbe u bolesnika, njegove obitelji i interdisciplinarnog tima.
Kliknite na karticu i doznajte više o eutanaziji.
Kliknite na karticu.
Doznajte više o eutanaziji.
Eutanazija nije dio palijativne skrbi!
Eutanazija je čin namjernog skraćivanja života osobe.
Može biti aktivna (primjena smrtnonosnih doza lijekova i sl.) ili pasivna (provodi se neliječenjem simptoma bolesti kako bi se poboljšala kvaliteta života npr. neprimjena analgetika kod prisutnosti boli).
Prema pristanku bolesnika ,može biti dobrovoljna (npr. bolesnik moli da mu se skrati život), nedobrovoljna (bolesnik nije sposoban odlučivati, npr. bolesnik u komatoznom stanju) i protuvoljna (bolesnik je sposoban odlučivati, ali ne pita ga se o njegovim željama).
Eutanazija nije dio palijativne skrbi!
Eutanazija je čin namjernog skraćivanja života osobe.
Može biti:
- aktivna (primjena smrtnonosnih doza lijekova i sl.)
- pasivna (provodi se neliječenjem simptoma bolesti kako bi se poboljšala kvaliteta života npr. neprimjena analgetika kod prisutnosti boli).
Prema pristanku bolesnika može biti:
- dobrovoljna (npr. bolesnik moli da mu se skrati život)
- nedobrovoljna (bolesnik nije sposoban odlučivati, npr. bolesnik u komatoznom stanju)
- protuvoljna (bolesnik je sposoban odlučivati, ali ne pita ga se o njegovim željama)
Distanazija je "loša smrt" zbog primjene terapije i liječenja koje nije djelotvorno i više šteti bolesniku, nego koristi na kraju života (npr. uvođenje nazogastrične sonde prilikom aktivnog umiranja, primjena infuzijske otopine za nadoknadu tekućine u posljednjim satima života i sl.)
Distanazija je "loša smrt" zbog primjene terapije i liječenja koje nije djelotvorno.
Ono više šteti bolesniku, nego koristi na kraju života
(npr. uvođenje nazogastrične sonde prilikom aktivnog umiranja, primjena infuzijske otopine za nadoknadu tekućine u posljednjim satima života i sl.).
Završetak
Proučite tekst ispod kratkog videozapisa, a zatim riješite zadatak.
Proučite tekst ispod kratkog videozapisa.
Riješite zadatak.