Psihološka priprema bolesnika na kirurški zahvat
Uvod
Hospitalizacija i operacijski zahvat kod bolesnika izazivaju niz negativnih emocija i strahova koji su izvor nemira i anksioznosti. Jedna od tehnika u prijeoperacijskoj psihološkoj pripremi za smanjivanje stresa je tehnika biofeedbacka.
Klikom na sliku saznajte zanimljivosti o toj tehnici.
Hospitalizacija i operacijski zahvat kod bolesnika izazivaju niz negativnih emocija i strahova koji su izvor nemira i anksionznosti.
Jedna od tehnika u prijeoperacijskoj psihološkoj pripremi za smanjivanje stresa je tehnika biofeedbacka.
Klikom na sliku saznajte zanimljivosti o toj tehnici.
Biofeedback je tehnika kojom se pomoću elektroničkih uređaja bilježe i prate funkcije organskih sustava (disanje, temperatura, znojenje, ...) uslijed djelovanja vanjskih čimbenika.
Cilj ove tehnike je da bolesnik u suradnji s terapeutom radi na kontroli svojih fizioloških potreba i negativnih misli u cilju očuvanja tjelesnog i psihičkog zdravlja.
Biofeedback je tehnika kojom se pomoću elektroničkih uređaja bilježe i prate funkcije organskih sustava (disanje, temperatura, znojenje, ...) uslijed djelovanja vanjskih čimbenika.
Cilj ove tehnike je da bolesnik radi očuvanja tjelesnog i psihičkog zdravlja u suradnji s terapeutom radi na kontroli
- svojih fizioloških potreba
- negativnih misli.
Pogledajte videozapis i doznajte najvažnije informacije o biofeedback metodi.
Biofeedback metoda
Psihološka priprema
Psihološka priprema bolesnika na kirurški zahvat započinje postavljanjem indikacije za kirurški zahvat i ima svrhu osigurati bolesniku najbolju moguću psihološku spremnost na kirurški zahvat.
Prijeoperacijska skrb uključuje mnoge komponente i može se obaviti dan prije operacije u bolnici ili tijekom tjedana prije operacije ambulantno putem primarne zdravstvene zaštite.
Sve veća upotreba ambulantnih i jednodnevnih operacijskih zahvata znači da bolesnici ranije napuštaju bolnicu, što povećava potrebu za poučavanjem, planiranjem otpusta, pripremom za samozbrinjavanje i upućivanjem na kućnu njegu i rehabilitaciju.
Prijeoperacijska skrb uključuje mnoge komponente i može se obaviti
- dan prije operacije u bolnici
- tijekom tjedana prije operacije ambulantno putem primarne zdravstvene zaštite.
Sve veća upotreba ambulantnih i jednodnevnih operacijskih zahvata znači da bolesnici ranije napuštaju bolnicu, što povećava potrebu
- za poučavanjem
- planiranjem otpusta
- pripremom za samozbrinjavanje
- upućivanjem na kućnu njegu i rehabilitaciju.
Bilo kakva negativna emocionalna stanja izazvana neadekvatnom pripremom mogu pogoršati tijek i/ili ishod samog operacijskog zahvata, ali i umanjiti djelotvornost liječenja.
Posljedično tome može doći do pogoršanja tijeka bolesti, smanjenja imunosne reakcije organizma i utjecaja na zdravstveno stanje bolesnika.
Pružanje psihološke potpore
Bilo kakva negativna emocionalna stanja izazvana neadekvatnom pripremom mogu
- pogoršati tijek i/ili ishod samog operacijskog zahvata
- umanjiti djelotvornost liječenja.
Posljedično može doći do
- pogoršanja tijeka bolesti
- smanjenja imunosne reakcije organizma
- utjecaja na zdravstveno stanje bolesnika.
Psihološka priprema ovisi o nekoliko faktora, klikom na kartice s videima i slikama saznajte koji su to faktori.
Psihološka priprema ovisi o nekoliko faktora.
Klikom na kartice s videima i slikama saznajte koji su to faktori.
Bolesnici i članovi obitelji koji su psihološki pripremljeni puno bolje će se nositi s bolesnikovim poslijeoperacijskim tijekom.
Psihološka priprema dovodi do superiornih ishoda jer su ciljevi oporavka poznati unaprijed, a bolesnik je u stanju učinkovitije upravljati poslijeoperacijskom boli.
Bolesnici različito reagiraju na hospitalizaciju i/ili operacijski zahvat s vidljivim ili nevidljivim psihološkim reakcijama u obliku povlačenja, regresije ili hiperaktivnosti.
Bolesnici i članovi obitelji koji su psihološki pripremljeni puno bolje će se nositi s bolesnikovim poslijeoperacijskim tijekom.
Psihološka priprema dovodi do superiornih ishoda jer su
- ciljevi oporavka poznati unaprijed
- bolesnik je u stanju učinkovitije upravljati poslijeoperacijskom boli.
Bolesnici različito reagiraju na hospitalizaciju i/ili operacijski zahvat s vidljivim ili nevidljivim psihološkim reakcijama u obliku povlačenja, regresije ili hiperaktivnosti.
Pomno proučite videozapis i riješite zadatke postavljene unutar njega.
Izvori stresa kod kirurških bolesnika
Vrlo je važno kod bolesnika identificirati izvore stresa i poduzeti sve mjere za njihovo smanjivanje.
Najčešći izvori stresa:
- neupućenost u bolest
- kirurški zahvat i ostale pretrage
- strah od operacijskog zahvata i poslijeoperacijske boli
- strah za posao i egzistenciju
- strah od smrti
- briga za obitelj
- strah od promjene tjelesnog izgleda, ...
Vrlo je važno kod bolesnika identificirati izvore stresa i poduzeti sve mjere za njihovo smanjivanje.
Najčešći izvori stresa:
- neupućenost u bolest
- kirurški zahvat i ostale pretrage
- strah od operacijskog zahvata i poslijeoperacijske boli
- strah za posao i egzistenciju
- strah od smrti
- strah od promjene tjelesnog izgleda, ...
Intervencije medicinske sestre/tehničara u prijeoperacijskoj psihološkoj pripremi
Potrebno je već u prvom kontaktu s bolesnikom saznati njegove strahove i očekivanja.
Edukacija bolesnika je sestrinska intervencija koja se definira kao pomaganje bolesniku da razumije i da se psihički pripremi za operacijski zahvat i poslijeoperacijski period. Jedan od najvažnijih ciljeva prijeoperacijske pripreme bolesnika je primjerena edukacija bolesnika koja mora biti prilagođena dobi bolesnika, vrsti operacijskog zahvata i kognitivnom statusu bolesnika.
Potrebno je već u prvom kontaktu s bolesnikom saznati njegove strahove i očekivanja.
Edukacija bolesnika je sestrinska intervencija koja se definira kao pomaganje bolesniku da razumije i da se psihički pripremi
- za operacijski zahvat
- za poslijeoperacijski period.
Jedan od najvažnijih ciljeva prijeoperacijske pripreme bolesnika je primjerena edukacija bolesnika. Edukacija mora biti prilagođena
- dobi bolesnika
- vrsti operacijskog zahvata
- kognitivnom statusu bolesnika.
Prijeoperacijska edukacija uključuje upute o prijeoperacijskom razdoblju, samoj operaciji i poslijeoperacijskom razdoblju.
Načini edukacije mogu biti:
- seansa edukacije u "četiri oka"
- grupne seanse
- pojedinačne teme
- poduka u svrhu ovladavanja određenom vještinom.
Nakon svake provedene edukacije potrebno je provjeriti je li bolesnik naučio i shvatio.
Prijeoperacijska edukacija uključuje
- upute o prijeoperacijskom razdoblju
- upute o samoj operaciji
- upute o poslijeoperacijskom razdoblju.
Načini edukacije mogu biti:
- seansa edukacije u "četiri oka"
- grupne seanse
- pojedinačne teme
- poduka u svrhu ovladavanja određenom vještinom.
Nakon svake provedene edukacije potrebno je provjeriti je li bolesnik naučio i shvatio.
Edukacija bolesnika
Bolesnici koji će biti duže hospitalizirani u poslijeoperacijskom razdoblju trebaju biti informirani o položaju u krevetu nakon operacijskog zahvata, mogućoj medikamentoznoj i analgetskoj terapiji, mogućoj drenaži, elastičnim zavojima/kompresijskim čarapama, uređajima za nadzor, načinu komunikacije sa zdravstvenim osobljem, mogućim bolovima i poslijeoperacijskim poteškoćama.
Bolesnici koji će biti duže hospitalizirani u poslijeoperacijskom razdoblju trebaju biti informirani o
- položaju u krevetu nakon operacijskog zahvata
- mogućoj medikamentoznoj i analgetskoj terapiji
- mogućoj drenaži
- elastičnim zavojima/kompresijskim čarapama
- uređajima za nadzor
- načinu komunikacije sa zdravstvenim osobljem
- mogućim bolovima i poslijeoperacijskim poteškoćama.
Bol
Strah od bola primarna je okupacija mnogih bolesnika koji čekaju operacijski zahvat. Prijeoperacijske upute trebale bi sadržavati informacije o mogućem bolu, intenzitetu, lokalizaciji, trajanju, ali i o metodama koje će bolesnik moći koristiti za suzbijanje bola.
Bol je subjektivan osjećaj, a izvor bola može biti emocionalni, socijalni, psihički i fizički. Kad govorimo o kirurškom bolesniku, bol je fizičkog uzroka zbog oštećenja tkiva nastalog kirurškim rezom, traumom, infekcijom, itd.
Strah od bola primarna je okupacija mnogih bolesnika koji čekaju operacijski zahvat.
Prijeoperacijske upute trebale bi sadržavati informacije
- o mogućem bolu
- intenzitetu
- lokalizaciji
- trajanju, o metodama koje će bolesnik moći koristiti za suzbijanje bola.
Bol je subjektivan osjećaj, a izvor bola može biti emocionalni, socijalni, psihički i fizički.
Kad govorimo o kirurškom bolesniku, bol je fizičkog uzroka zbog oštećenja tkiva nastalog kirurškim rezom, traumom, infekcijom, itd.
Tretiranje i liječenje bola zadatak je multidisciplinarnog tima koji najčešće čine: anesteziolog, medicinska sestra/tehničar, kirurg i po potrebi psihijatar. Dio tima još mogu biti nutricionist, svećenik i socijalni radnik.
Prvi korak u tretiranju bola je već pri prijemu bolesnika i uzimanja anamneze te podataka o dosadašnjem uzimanju analgetika i njihovoj učinkovitosti.
Tretiranje i liječenje bola zadatak je multidisciplinarnog tima koji najčešće čine:
- anesteziolog
- medicinska sestra/tehničar
- kirurg
- po potrebi psihijatar.
Dio tima još mogu biti nutricionist, svećenik i socijalni radnik.
Prvi korak u tretiranju bola je već
- pri prijemu bolesnika i uzimanja anamneze te podataka o dosadašnjem uzimanju analgetika i njihovoj učinkovitosti.
Procjena bola
Procjena intenziteta bola provodi se u stanju mirovanja i kod aktivnosti bolesnika.
S obzirom na subjektivnost bola, za procjenu se koriste prosudbene ljestvice koje mogu biti različitog tipa (grafičke, numeričke, vizualne, ...) te mogu biti jednodimenzionalne i višedimenzionalne.
Procjena intenziteta bola provodi se
- u stanju mirovanja
- kod aktivnosti bolesnika.
S obzirom na subjektivnost bola, za procjenu se koriste prosudbene ljestvice.
Te ljestvice mogu biti različitog tipa (grafičke, numeričke, vizualne, ...) te mogu biti jednodimenzionalne i višedimenzionalne.
Ljestvice za procjenu bola
Jednodimenzionalne ljestvice
Višedimenzionalne ljestvice
Najčešća višedimenzionalna ljestvica za procjenu bola koja se koristi je McGillov upitnik kojim se procjenjuju osjetilni, afektivno-emocionalni, evaluacijski i vremenski aspekti bola.
Najčešća višedimenzionalna ljestvica za procjenu bola koja se koristi je McGillov upitnik kojim se procjenjuju
- osjetilni
- afektivno-emocionalni
- evaluacijski i vremenski aspekti bola.
Kod bolesnika kod kojih nije moguće uspostaviti verbalni kontakt zbog kognitivnog deficita ili poremećaja stanja svijesti koriste se neverbalne i bihevioralne ljestvice.
Kod bolesnika kod kojih nije moguće uspostaviti verbalni kontakt zbog kognitivnog deficita ili
poremećaja stanja svijesti koriste se neverbalne i bihevioralne ljestvice.
Postupak procjene bola
Uz procjenu bola i korištenje ljestvica, također se promatra bolesnik i njegovo ponašanje te se mjere vitalne funkcije. Bol kao peti vitalni znak evidentira se u sestrinskoj dokumentaciji.
Uz procjenu bola i korištenje ljestvica, također se
- promatra bolesnik i njegovo ponašanje
- mjere se vitalne funkcije.
Bol kao peti vitalni znak evidentira se u sestrinskoj dokumentaciji.
Pitanja koja se postavljaju bolesniku:
• gdje boli (lokalizacija same boli)
• kada se bol javlja (u mirovanju, pokretu)
• koliki je intenzitet bola (ljestvice za bol)
• kakva je bol (žareća, grčevita, pulsirajuća, oštra, ...)?
Ciljevi praćenja poslijeoperacijskog bola su: sprečavanje poslijeoperacijskih poteškoća i komplikacija, što brži oporavak bolesnika, što ranija mobilizacija, sprečavanje komplikacija dugotrajnog mirovanja i sprečavanje nastanka kroničnog bola.
Metode liječenja bola
Liječenje bola je domena liječnika, pri čemu se najčešće propisuju analgetici.
Medicinska sestra/tehničar propisani lijek primjenjuje prema pet pravila za primjenu lijeka (pravi lijek, pravo vrijeme, prava doza, pravi način i pravi bolesnik).
S obzirom da analgetici ne djeluju samo na smanjenje bola već i na vitalne parametre, potrebno je nakon njihove primjene pratiti njihov učinak na stanje bolesnika te na vrijednosti krvnog tlaka i pulsa.
Liječenje bola je domena liječnika, pri čemu se najčešće propisuju analgetici.
Medicinska sestra/tehničar propisani lijek primjenuje prema pet pravila za primjenu lijeka (pravi lijek, pravo vrijeme, prava doza, pravi način i pravi bolesnik).
Analgetici djeluju na smanjenje boli, ali i na vitalne parametre.
Nakon primjene potrebno je pratiti učinak analgetika na
- stanje bolesnika
- na vrijednosti krvnog tlaka i pulsa.
Analgetik se može primjenjivati peroralno, parenteralno u bolusu (direktno u krvnu žilu), u otopini infuzije i perfuzora (kontrolne pumpe), potkožno i intramuskularno.
Analgetik se može primjenjivati peroralno, parenteralno u bolusu (direktno u krvnu žilu), u otopini infuzije i perfuzora (kontrolne pumpe), potkožno i intramuskularno.
Kontrolna pumpa dozirano primjenjuje dozu lijeka u jedinici vremena, a može se primjenjivati intravenozno ili putem epiduralnog katetera nakon primjene regionalne anestezije.
Kontrolna pumpa dozirano primjenjuje dozu lijeka u jedinici vremena.
Može se primjenjivati intravenozno ili putem epiduralnog katetera nakon primjene regionalne anestezije.
Završetak
Na sljedećim kliničkim vježbama neka vam nastavnik dodijeli bolesnika s poslijeoperacijskim bolom.
Koristeći neku od ljestvica za procjenu bola kod bolesnika saznaj njegove:
- lokalizaciju
- intenzitet
- karakteristike.
Također kod istog bolesnika provjerite koje analgetike ima propisane i na koji način se primjenjuju.
Ponovite
Koristeći neku od ljestvica za procjenu bola kod bolesnika saznaj njezinu:
- lokalizaciju
- intenzitet
- karakteristike.
Također kod istog bolesnika provjerite
- koje analgetike bolesnik ima propisane
- na koji način se primjenjuju.
Sve dobivene informacije upišite u tablicu, prezentirajte kolegama i predmetnom nastavniku u razredu te zajedno prokomentirajte procjenu razine bola s obzirom na spol, dob ili operacijski zahvat.
Sve dobivene informacije
- upišite u tablicu, prezentirajte kolegama i predmetnom nastavniku u razredu
- zajedno prokomentirajte procjenu razine bola s obzirom na spol, dob ili operacijski zahvat.