Procjena unesrećenog
Uvod
Kako je nastala kratica za ABCDE pristup? Razmislite o tome jeste li nekada usvojili te informacije. Zatim kliknite na karticu i otkrijte odgovor.
Kako je nastala kratica za ABCDE pristup?
Razmislite o tome jeste li nekada usvojili te informacije.
Zatim kliknite na karticu i otkrijte odgovor.
Jeste li znali?
Porijeklo kratice ABCDE pristupa
- 1950-ih godina dr. Peter Safar opisuje metode zaštite dišnih puteva i isporuke upuha → nastaju A i B
- Kouwenhen i sur. opisuju zatvorenu masažu srca → nastaje C
- 1976. godine dr. James K. Styner doživljava zrakoplovnu nesreću te uočava nepravilnosti u pružanju prve pomoći članovima njegove obitelji. Dr. Styner je zaslužan za daljnji razvoj, širenje i primjenu ABCDE pristupa kod svih kritično ozlijeđenih osoba.
Jeste li znali?
Porijeklo kratice ABCDE pristupa:
- 1950-ih godina dr. Peter Safar opisuje metode zaštite dišnih puteva i isporuke upuha → nastaju A i B
- Kouwenhen i sur. opisuju zatvorenu masažu srca → nastaje C
- 1976. godine dr. James K. Styner doživljava zrakoplovnu nesreću te uočava nepravilnosti u pružanju prve pomoći članovima njegove obitelji
- dr. Styner je zaslužan za daljnji razvoj, širenje i primjenu ABCDE pristupa kod svih kritično ozlijeđenih osoba.
ABCDE pristup
ABCDE pristup je strukturirani pristup brze procjene stanja unesrećene osobe. Njegovom primjenom detektiraju se stanja koja ugrožavaju život te zahtijevaju neposredno zbrinjavanje. Identifikacijom prisutnih stanja započinje se njihovo početno zbrinjavanje i liječenje prema redoslijedu kako se na njih nailazi u svrhu postizanja prvih znakova poboljšanja stanja unesrećene osobe.
Termin ABCDE proizlazi od engleskih kratica.
ABCDE pristup je strukturirani pristup brze procjene stanja unesrećene osobe.
Primjenom ABCDE pristupa detektiraju se stanja
- koja ugrožavaju život
- zahtijevaju neposredno zbrinjavanje.
Identifikacijom prisutnih stanja započinje se njihovo početno zbrinjavanje i liječenje.
Postupa se prema redoslijedu kako se nailazi na određena stanja.
Svrha postupanja je postizanje prvih znakova poboljšanja stanja unesrećene osobe.
Termin ABCDE proizlazi od engleskih kratica.
A – (engl.Airway) dišni put
Prisjetite se građe dišnoga sustava.
Disanje je izmjena plinova između zraka u alveolama i krvi u plućnim kapilarama. Sastoji se od dva akta: udisaja i izdisaja. Kod prirodnog disanja, osoba prosječno udahne i izdahne oko 500 ml zraka. Dio udahnutog zraka ostaje u tzv. mrtvom prostoru, odnosno u dišnim putevima od nosne šupljine do dušnica i njihovih ogranaka (oko 150 ml). Frekvencija disanja kod zdrave odrasle osobe iznosi 12 do 20 u minuti.
Disanje je izmjena plinova između zraka u alveolama i krvi u plućnim kapilarama.
Sastoji se od dva akta: udisaja i izdisaja.
Kod prirodnog disanja, osoba prosječno udahne i izdahne oko 500 ml zraka.
Dio udahnutog zraka ostaje u tzv. mrtvom prostoru.
Mrtvi prostor je dio dišnih puteva od nosne šupljine do dušnica i njihovih ogranaka (oko 150 ml).
Frekvencija disanja kod zdrave odrasle osobe iznosi 12 do 20 u minuti.
Postupak otvaranja dišnog puta
Otvaranje i osiguravanje dišnog puta od životne je važnosti kod osoba koje ne mogu održavati njegovu prohodnost same, kao npr. osobe u nesvjesnom stanju, osobe s različitim stupnjem poremećaja svijesti, osobe koje su u apneji ili nemaju prisutne znakove života.
Podizanje i spuštanje prsnog koša osobe ne jamči da je dišni put prohodan.
Otvaranje i osiguravanje dišnog puta od životne je važnosti kod osoba koje ne mogu održavati njegovu prohodnost same, npr.
- osobe u nesvjesnom stanju
- osobe s različitim stupnjem poremećaja svijesti
- osobe koje su u apneji ili nemaju prisutne znakove života.
Podizanje i spuštanje prsnog koša osobe ne jamči da je dišni put prohodan.
Tehnika zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti
Tehnika zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti osnovni je postupak za otvaranje dišnih puteva. Izvodi se kod svih osoba kojima je ugrožena prohodnost dišnih puteva. Izvođenjem postupka odvaja se jezik od stražnje strane ždrijela te se osobi otvara dišni put.
Tehnika zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti osnovni je postupak za otvaranje dišnih puteva.
Izvodi se kod svih osoba kojima je ugrožena prohodnost dišnih puteva.
Izvođenjem postupka odvaja se jezik od stražnje strane ždrijela te se osobi otvara dišni put.
Kod sumnje u ozljedu ili prisutne ozljede glave, vrata ili kralježnice tehnika zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti je kontraindicirana.
Tehnika zabacivanja glave i podizanja donje čeljusti je kontraindicirana kod sumnje ili prisutne ozljede
- glave
- vrata
- kralježnice.
Manevar potiskivanja donje čeljusti prema naprijed
Manevar potiskivanja donje čeljusti prema naprijed primjenjuje se za otvaranje dišnog puta unesrećene osobe kada postoji sumnja ili ozljeda glave, vrata ili kralježnice.
Manevar potiskivanja donje čeljusti pema naprijed primjenjuje se za otvaranje dišnog puta unesrećene osobe kada postoji sumnja ili ozljeda glave, vrata ili kralježnice.
Izvođenje postupka potiskivanja donje čeljusti
Ukoliko unesrećena osoba ne može samostalno kontrolirati prohodnost dišnih puteva, osiguranje njihove prohodnosti može se postići postavljanjem orofaringealnog ili nazofaringealnog tubusa.
Ukoliko unesrećena osoba ne može samostalno kontrolirati prohodnost dišnih puteva, za njihovu se prohodnost koristi postavljanje orofaringealnog ili nazofaringealnog tubusa.
B – (engl.Breathing) disanje
Nakon otvaranja dišnog puta provodi se procjena disanja u trajanju od 10 sekundi primjenom tehnike "GLEDAJ - SLUŠAJ - OSJEĆAJ".
Tehnika "GLEDAJ - SLUŠAJ - OSJEĆAJ" kod procjene disanja unesrećene osobe izvodi se na način da se istovremeno osigurava prohodnost dišnog puta i gledaju pokreti prsnog koža ili drugih dijelova tijela, slušaju šumovi kod disanja i osjeća strujanje zraka, odnosno izdahnuti zrak.
Nakon otvaranja dišnog puta provodi se procjena disanja u trajanju od 10 sekundi primjenom tehnike "GLEDAJ - SLUŠAJ - OSJEĆAJ".
Tehnika "GLEDAJ -SLUŠAJ - OSJEĆAJ" kod procjene disanja unesrećene osobe izvodi se na način
- da se istovremeno osigurava prohodnost dišnog puta
- da se gledaju pokreti prsnog koža ili drugih dijelova tijela
- da se slušaju šumovi kod disanja i osjeća strujanje zraka, odnosno izdahnuti zrak.
Procjena disanja
Procjena disanja unesrećene osobe uključuje procjenu:
- frekvencije disanja (normalna frekvecija kod odrasle osobe je 12 – 20 udaha/min)
- dubine disanja (plitko/duboko)
- ritam disanja i simetričnost odizanja prsnog koša
- šumova i zvukova prisutnih kod disanja (hropci, , krkljanje, hrkanje)
- perkutanog nalaza prsnog koša (npr. muklina upućuje na izljev u pleuralnu šupljinu)
- auskultatornog nalaza (npr. , oslabljen šum disanja)
- saturacije (normalna saturacija ili zasićenost krvi kisikom 95 – 100 %; mjeri se pulsnim oskimetrom)
- općih znakova prisutnih poremećaja disanja (korištenje pomoćne mišićne muskulature, cijanoza, oznojenost).
Disanje zdrave osobe
Identifikacija svakog poremećaja prilikom procjene disanja zahtijeva istovremeno zbrinjavanje. Ako unesrećena osoba samostalno diše, primjenjuje se kisik putem nosnog katetera ili maske.
Ventilacija samoširećim balonom
Ako osoba ne diše ili je disanje neučinkovito, započinje se s umjetnim disanjem korištenjem džepne maske ili maske sa samoširećim balonom.
Identifikacija svakog poremećaja prilikom procjene disanja zahtijeva istovremeno zbrinjavanje.
Ako unesrećena osoba samostalno diše, primjenjuje se kisik putem nosnog katetera ili maske.
Ventilacija samoširećim balonom
Ako osoba ne diše ili je disanje neučinkovito, započinje se s umjetnim disanjem korištenjem džepne maske ili maske sa samoširećim balonom.
C – (engl.Circulation) procjena rada srca i krvotoka
Nakon što se procijenilo i osiguralo učinkovito disanje unesrećene osobe, procjenjuje se rad srca i krvotok.
Procjena rada srca i krvotoka
Procjena rada srca i krvotoka uključuje:
- procjenu pulsa (frekvencija, punjenost, usporedba proksimalnog i distalnog pulsa (npr. arterija carotis i arterija radijalis)
- mjerenje krvnog tlaka
- procjenu periferne perfuzije
- procjenu kapilarnog punjenja (normalno do 2 sekunde)
- boja kože (bljedoća, cijanoza), temperatura i promjene na koži
- znakovi preopterećenja cirkulacije (npr. proširenje jugularne vene).
Vrijeme kapilarnog punjenja
Važno je znati!
Identifikacija svakog poremećaja prilikom procjene rada srca i krvotoka zahtijeva istovremeno zbrinjavanje. Ukoliko je prilikom procjene utvrđena ugroženost krvotoka (npr. krvarenje), potrebno je otvoriti venski put (intravenska kanila 14 – 18 G) te započeti nadoknadu volumena. Unesrećenoj osobi je također potrebno osigurati trajno praćenje srčane akcije (EKG monitor) te ukoliko se utvrdi izostanak pulsa, započeti s kardiopulmonalnom reanimacijom.
Važno je znati!
Identifikacija svakog poremećaja prilikom procjene rada srca i krvotoka zahtijeva istovremeno zbrinjavanje.
Ukoliko je prilikom procjene utvrđena ugroženost krvotoka (npr. krvarenje), potrebno je
- otvoriti venski put (intravenska kanila 14 – 18 G)
- započeti nadoknadu volumena
- osigurati trajno praćenje srčane akcije (EKG monitor)
- ukoliko se utvrdi izostanak pulsa, započeti s kardiopulmonalnom reanimacijom.
D – (engl.Disability) brza neurološka procjena
Brzom neurološkom procjenom unesrećene osobe procjenjuje se razina svijesti primjenom AVPU metode.
Osim primjene AVPU metode u sklopu neurološke procjene, procjenjuje se reakcija zjenica na svjetlo i njihova simetričnost i veličina, osjet i voljni pokreti ekstremiteta te se mjeri glukoza u krvi.
Brzom neurološkom procjenom unesrećene osobe procjenjuje se razina svijesti primjenom AVPU metode.
Osim primjene AVPU metode u sklopu neurološke procjene, procjenjuje se:
- reakcija zjenica na svjetlo i njihova simetričnost i veličina
- osjet i voljni pokreti ekstremiteta
- mjeri se glukoza u krvi.
E – (engl. Exposure) razodijevanje unesrećene osobe u svrhu pregleda
Kako bi se isključilo postojanje dodatnih ozljeda ili kožnih promjena (npr. hematom, osip), unesrećenu osobu potrebno je razodijenuti. Prilikom razodijevanja osobe i pregleda treba voditi brigu o njezinu dostojanstvu i privatnosti.
Kako bi se isključilo postojanje dodatnih ozljeda ili kožnih promjena (npr. hematom, osip), unesrećenu osobu potrebno je razodijenuti.
Prilikom razodijevanja osobe i pregleda treba voditi brigu o njezinu dostajantvu i privatnosti.
Ponovna procjena unesrećene osobe ABCDE pristupom
Kod nestabilnih osoba ponovna procjena primjenom ABCDE pristupa provodi se svakih 5 minuta, dok se kod stabilnih osoba provodi svakih 15 minuta do dolaska u bolnicu.
Do dolaska u bolnicu ponovna procjena primjenom ABCDE pristupa provodi se:
kod nestabilnih osoba svakih 5 minuta.
kod stabilnih osoba svakih 15 minuta
Završetak
Na početku školskog sata svom paru u školskoj klupi procijenite disanje i cirkulaciju prema uputama u jedinici i zabilježite obilježja disanja i cirkulacije u zajedničku tablicu na Google Disku. Napravite usporedbu. Dobivene rezultate prokomentirajte na satu s predmetnim nastavnikom.
Na početku školskog sata svom paru u školskoj klupi procijenite disanje i cirkulaciju prema uputama u jedinici.
Zabilježite obilježja disanja i cirkulacije u zajedničku tablicu na Google Disku.
Napravite usporedbu.
Dobivene rezultate prokomentirajte na satu s predmetnim nastavnikom.