Zdravstvena njega bolesnika s bolestima mokraćnog sustava
Uvod
Kliknite na karticu i doznajte više o početcima dijalize.
Jeste li znali?
Prvi koncept dijalizatora osmislio je škotski kemičar Thomas Graham davne 1854. godine.
Tek 90 godina kasnije dr. Willem Kolff je i izradio aparat za dijalizu.
Prvi pacijent na svijetu koji je bio liječen ponavljanim postupkom dijalize bio je Clyde Shields i ta prva dijaliza obavljena je u Siattle u Sjedinjenim Američkim Državama 1960. godine.
Jeste li znali?
Prvi koncept dijalizatora osmislio je škotski kemičar Thomas Graham 1854. godine.
90 godina kasnije dr Willem Kolff je i izradio aparat za dijalizu.
Prvi pacijent na svijetu koji je bio liječen ponavljanim postupkom dijalize bio je Clyde Shields.
Prva dijaliza obavljena je u Siattleu u Sjedinjenim Američkim Državama 1960. godine.
Bolesti mokraćnog sustava
Bolesti mokraćnog sustava mogu pogoditi bilo koji dio puta kojim prolazi mokraća. Najčešće su:
- akutna bubrežna insuficijencija
- kronična bubrežna insuficijencija
- upale mokraćnih putova
- opstrukcija mokraćnih putova
- tumorske bolesti mokraćnih putova.
Bolesti mokraćnog sustava mogu pogoditi bilo koji dio puta kojim prolazi mokraća.
Najčešće bolesti mokraćnog sustava su
akutna bubrežna insuficijencija
kronična bubrežna insuficijencija
upale mokraćnih putova
opstrukcija mokraćnih putova
tumorske bolesti mokraćnih putova.
Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od akutne bubrežne insuficijencije
Akutna bubrežna insuficijencija je klinički sindrom koji karakterizira naglo smanjenje ekstretorne funkcije bubrega i porast dušikovih tvari u krvi.
U 80 % oboljelih nastupa oligurija, a u 20 % anurija. Najčešće je posljedica nekih drugih teških stanja u organizmu.
Akutna bubrežna insuficijencija je
- klinički sindrom koji karakterizira naglo smanjenje ekstretorne funkcije bubrega
- porast dušikovih tvari u krvi
- Najčešće posljedica nekih drugih teških stanja u organizmu.
U 80 % oboljelih nastupa oligurija.
U 20 % oboljelih nastupa anurija.
Uzroci akutne bubrežne insuficijencije
Kliknite na karticu i doznajte važne informacije.
Akutni glomerulonefritis može nastati kao imunosna reakcija nakon infekcije organizma beta-hemolitičkim streptokokom grupe A.
Ta bakterija uzrokuje anginu, a simptomi od strane bubrega mogu se pojaviti oko tri tjedna nakon preboljenja angine.
Češće se pojavljuje kod djece i adolescenata i zbog toga je važno prepoznati i pravodobno liječiti anginu.
Može nastati kao imunosna reakcija nakon infekcije organizma beta-hemolitičkim streptokokom grupe A.
Beta-hemolitički streptokok grupe A uzrokuje anginu.
Simptomi od strane bubrega mogu se pojaviti oko tri tjedna nakon preboljenja angine.
Češće se pojavljuje kod djece i adolescenata.
Zbog toga je važno prepoznati i pravodobno liječiti anginu.
Komplikacije akutne bubrežne insuficijencije
Kako bubrezi imaju važnu funkciju u čišćenju organizma od otpadnih tvari i održavanju ravnoteže tekućina, njihova smanjena funkcija može se odraziti na sve sustave u organizmu, ali najviše će se odraziti na na neurološki i kardiološki sustav.
Bubrezi imaju važnu funkciju u čišćenju organizma od otpadnih tvari i održavanju ravnoteže tekućina.
Smanjena funkcija bubrega može se odraziti na sve sustave u organizmu.
Smanjena funkcija bubrega najviše će se odraziti na na neurološki i kardiološki sustav.
Simptomi smanjene funkcije bubrega
Dijagnostika akutne bubrežne insuficijencije
Dijagnoza akutne bubrežne insuficijencije postavlja se na temelju
- anamneze
- laboratorijeske pretrage krvi: povišene vrijednosti ureje, keratinina i kalija i metabolička acidoza
- praćenje diureze: oligurija ili anurija
- toksikološke pretrage
- ultrazvučne pretrage
- radiološke pretrage – bez kontrasta.
Dijagnoza akutne bubrežne insuficijencije postavlja se na temelju:
anamneze
laboratorijskih pretraga krvi
(povišene vrijednosti ureje, keratinina i kalija i metabolička acidoza)
praćenja diureze
(oligurija ili anurija)
toksikološke pretrage
ultrazvučne pretrage
radiološke pretrage - bez kontrasta.
Liječenje akutne bubrežne insuficijencije
Liječenje akutne bubrežne insuficijencije sastoji se od uklanjanja uzroka i liječenja osnovne bolesti.
Dakle, liječenje ovisi o uzroku.
Osnovni cilj je uspostaviti diurezu.
U najtežim slučajevima, ako se diureza ne uspostavi, provodi se hemodijaliza.
Promatranje stanja bolesnika
Izgled bolesnika
Izgled bolesnika ovisi o osnovnoj bolesti i njenim simptomima:
- dehidrirani bolesnik: suha koža i sluznice
- nekonroliran unos tekućine: edemi
- akutni glomerulonefritis: otečene očne vijeđe, podbuhlo i blijedo lice, edemi na nogama, ponekad anasarka, ascites, pleuralni izljev.
Izgled bolesnika ovisi o osnovnoj bolesti i njenim simptomima.
Dehidrirani bolesnik
- suha koža i sluznice
Nekonroliran unos tekućine
- edemi
Akutni glomerulonefritis
- otečene očne vijeđe
- podbuhlo i blijedo lice
- edemi na nogama
- ponekad anasarka
- ascites
- pleuralni izljev
Stanje svijesti
Zbog nakupljanja toksičnih tvari, ponajprije dušikovih spojeva u organizmu kod bolesnika se pojavljuju promjene ponašanja:
- umor
- pospanost
- poremećaj svijesti
- psihomotorni nemir (somnolencija, sopor, koma).
U organizmu bolesnika nakupljaju se toksične tvari (dušikovi spojevi).
Zbog nakupljanja toksičnih tvari kod bolesnika se pojavljuju promjene ponašanja:
- umor
- pospanost
- poremećaj svijesti
- psihomotorni nemir (somnolencija, sopor, koma).
Pokretljivost bolesnika
Dispnoičnog bolesnika treba postaviti u povišen, Fowlerov položaj.
Većina bolenika osjeća se nemoćno i slabo pokretljivo.
Važno je bolesniku objasniti da mora mirovati jer time olakšava rad bubrega.
Vitalne funkcije
Izlučine
Prema izgledu mokraće i količini možemo zaključiti koji je uzrok akutnog bubrežnog zatajenja:
- mokraća je mutna kao voda u kojoj se ispralo meso – uzrok je najčešće glomerulonefritis
- mokraća je često tamne boje
- prisutna je oligurija ili anurija.
Prema izgledu i količini mokraće možemo zaključiti koji je uzrok akutnog bubrežnog zatajenja.
Mokraća je mutna kao voda u kojoj se ispralo meso:
- uzrok je najčešće glomerulonefritis.
Mokraća je često tamne boje:
- prisutna je oligurija ili anurija.
Ostali simptomi
Od ostalih simptoma mogu biti prisutni
- mučnina i povraćanje – često prethode uremijskoj komi
- bol – obično mukla bol u lumbalnom području.
Uremijskoj komi često prethode
- mučnina
- povraćanje
- bol - obično mukla bol u lumbalnom području.
Postupci sestrinske skrbi
Kod bolesnika s akutnom bubrežnom insuficijencijom važno je procijeniti zdravstveno stanje prilikom prijama na liječenje i tijekom liječenja. Važno je
- prikupljanje podataka intervjuiranjem
- promatranje bolesnika
- mjerenje vitalnih funkcija
- fizikalni pregled bolesnika.
Nakon toga se definiraju problemi i formiraju sestrinske dijagnoze.
Kod bolesnika s akutnom bubrežnom insuficijencijom treba procijeniti zdravstveno stanje prilikom prijama na liječenje i tijekom liječenja.
Važno je
- prikupljanje podataka intervjuiranjem
- promatranje bolesnika
- mjerenje vitalnih funkcija
- fizikalni pregled bolesnika.
Nakon toga se definiraju problemi i formiraju sestrinske dijagnoze.
Komunikacija s bolesnikom
Prilikom komunikacije s bolesnikom važna je verbalna i neverbalna komunikacija.
Bolesnik ima pravo na informacije vezane uz svaki postupak i prezentirane na njemu prihvatljiv način. U svim postupcima važno je poštovanje dostojanstva bolesnika i etičkih principa.
Prilikom komunikacije s bolesnikom važna je
- verbalna i neverbalna komunikacija.
Bolesnik ima pravo na informacije vezane uz svaki postupak.
Informacije bolesniku trebaju biti prezentirane na njemu prihvatljiv način.
U svim postupcima važno je poštivanje
- dostojanstva bolesnika
- etičkih principa.
Priprema prostora
Kliknite na karticu i doznajte kako pripremiti prostor za bolesnika s akutnom bubrežnom insuficijencijom.
Soba treba biti umjereno zagrijana, bolesnicima s akutnom insuficijencijom bubrega odgovara toplina.
Ako se razvila hipertenzivna kriza s encefalopatijom, treba:
- zamračiti sobu (prevencija epileptičkog napadaja)
- zaštita bolesnika ogradom i jastucima (smetenost, rizik za pad).
Soba treba biti umjereno zagrijana.
Bolesnicima s akutnom insuficijencijom bubrega odgovara toplina.
Ako se razvila hipertenzivna kriza s encefalopatijom, treba
- zamračiti sobu
(prevencija epileptičkog napadaja)
- zaštiti bolesnika ogradom i jastucima
(smetenost, rizik za pad).
Intervencije medicinske sestre
Kako bi na vrijeme primijetili promjene, važno je promatrati bolesnika. Osim izgleda bolesnika, potrebno je kontroliranje vitalnih znakova i izlučina. O svim promjenama treba obavijestiti liječnika i evidentirati ih na temperaturnu listu.
Kako bi na vrijeme primijetili promjene, važno je promatrati bolesnika.
Osim izgleda bolesnika, potrebno je kontroliranje vitalnih znakova i izlučina.
O svim promjenama treba obavijestiti liječnika.
Promjene treba evidentirati na temperaturnu listu.
Važno je znati!
U slučaju pojave grčeva,
- bolesnika postaviti u bočni položaj
- izvaditi umjetno zubalo (ako ga pacijent ima)
- postaviti air - way kako bi održali dišni put prohodnim.
Sve ostale terapijske intervencije ordinira liječnik.
Važno je znati!
U slučaju pojave grčeva, bolesnika postaviti u bočni položaj, izvaditi umjetno zubalo (ako ga pacijent ima) i postaviti air - way kako bi održali dišni put prohodnim. Sve ostale terapijske intervencije ordinira liječnik.
Važna intervencija medicinske sestre je praćenje laboratorijskih nalaza što uključuje:
- ureja, kreatinin i kalij – povišene vijednosti znak su pogoršanja bolesti
- acido - bazni status – otpadni produkti mogu poremetiti kiselost organizma, može nastati metabolička acidoza.
Važna intervencija medicinske sestre
Praćenje laboratorijskih nalaza
- ureja, kreatinin i kalij
(povišene vijednosti znak su pogoršanja bolesti)
- acido - bazni status
(otpadni produkti mogu poremetiti kiselost organizma, može nastati metabolička acidoza)
Prehrana bolesnika
Pri dolasku bolesnika na odjel ili u intenzivnu skrb počinje se s parenteralnom nadoknadom tekućine i elektrolita u skladu s laboratorijskim nalazima i diurezom.
Kako se bubrežna funkcija oporavlja, dopušta se enteralni unos hrane i tekućine.
Pri dolasku bolesnika na odjel ili u intenzivnu skrb
- počinje se s parenteralnom nadoknadom tekućine i elektrolita.
Nadoknada tekućine i elektrolita treba biti u skladu s laboratorijskim nalazima i diurezom.
Kako se bubrežna funkcija oporavlja, dopušta se enteralni unos hrane i tekućine.
Nadoknadu tekućine računamo na način da diurezi od prethodnog dana dodamo 600 ml tekućine izgubljene znojenjem, disanjem i putem probavnog sustava.
Renalna akutna bubrežna insuficijencija zahtijeva prehranu sa smanjenim unosom bjelančevina, soli i kalija. Kalorijske potrebe zadovoljavaju se iz ugljikohidrata i masti biljnog podrijetla.
Doznajte više o prehrani kojoj treba provoditi, a zatim riješite interaktivni zadatak.
Nadoknadu tekućine računamo na ovaj način:
- diurezi od prethodnog dana dodamo 600 ml tekućine
(izgubljene znojenjem, disanjem i putem probavnog sustava).
Renalna akutna bubrežna insuficijencija
zahtijeva prehranu sa smanjenim unosom bjelančevina, soli i kalija.
Kalorijske potrebe zadovoljavaju se iz ugljikohidrata i masti biljnog podrijetla.
Doznajte više o prehrani koju treba provoditi.
Riješite interaktivni zadatak.
Kempnerova dijeta
Riješite zadatak i na taj način ponovite obrađeno gradivo.
Bolesnika treba educirati o prehrani koje se treba pridržavati te njenoj važnosti i svrsi.
Uz dobru edukaciju bolesnik će biti motiviran pravilno se hraniti kako bi očuvao svoje zdravlje.
Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od kronične bubrežne insuficijencije – uremije
Kronično bubrežno zatajenje (KBZ) ili insuficijencija je klinički sindrom, definiran postupnim i ireverzibilnim propadanjem svih bubrežnih funkcija koje traje nekoliko mjeseci.
Simptomi nastupaju tek kada je propalo više od 80 % bubrežne funkcije, što znači da se veliki dio bolesnika otkrije u kasnoj fazi bolesti.
Kronično bubrežno zatajenje (KBZ) ili insuficijencija
Klinički je sindrom.
Definiran je postupnim i ireverzibilnim propadanjem svih bubrežnih funkcija koje traje nekoliko mjeseci.
Simptomi nastupaju tek kada je propalo više od 80 % bubrežne funkcije.
Veliki dio bolesnika otkrije se u kasnoj fazi bolesti.
Uzroci kroničnog bubrežnog zatajenja
Uzroci kroničnog bubrežnog zatajenja su najčešće neke bubrežne bolesti ili kronične bolesti čije komplikacije se odražavaju na bubrege. Najčešće su
- dijabetička nefropatija
- hipertenzivna nefroangioskleroza
- glomerularne bolesti
- intersticijske bolesti bubrega
- policistična bolest bubrega
- sustavne bolesti vezivnog tkiva
- endemska nefropatija (u Hrvatskoj).
Uzroci kroničnog bubrežnog zatajenja su
- najčešće neke bubrežne bolesti.
- kronične bolesti čije komplikacije se odražavaju na bubrege.
Najčešće su
- dijabetička nefropatija
- hipertenzivna nefroangioskleroza
- glomerularne bolesti
- intersticijske bolesti bubrega
- policistična bolest bubrega
- sustavne bolesti vezivnog tkiva
- endemska nefropatija (u Hrvatskoj).
Dijagnostika kroničnog bubrežnog zatajenja
Za uspostavljanje dijagnoze treba provesti laboratorijske i funkcionalne pretrage uz ultrazvučne i radiološke metode dijagnostike.
Postavljanje dijagnoze kroničnog bubrežnog zatajenja
Liječenje kroničnog bubrežnog zatajenja
Liječenje kroničnog bubrežnog zatajenja usmjereno je na očuvanje preostalih nefrona i funkcije bubrega.
Načini liječenja kroničnog bubrežnog zatajenja
Promatranje stanja bolesnika
Pogledajte videozapis i doznajte kako promatranjem bolesnika možete utvrditi njegovo stanje.
Fizički simptomi koji upućuju na oboljenje
Postupci sestrinske skrbi
U sestrinskoj skrbi prioritetno se utvrđuje potreba za zdravstvenom njegom i zbrinjavanjem.
Pomoć medicinske sestre/tehničara potrebna je u aktivnostima koje nisu zadovoljene.
Plan zdravstvene njege radi se u suradnji i uz sudjelovanje bolesnika, a proističu iz bolesnikovih problema.
Najčešći problemi kod bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega jesu
- smanjeno podnošenje napora
- smanjena mogućnost brige za sebe
- svrbež
- gubitak apetita zbog mučnine
- poremećaj ravnoteže tekućine i elektrolita
- pogreške u prehrani
- rizik za krvarenje
- visok rizik za nastanak dekubitusa
- visok rizik za infekciju.
Najčešći problemi kod bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega jesu
smanjeno podnošenje napora
smanjena mogućnost brige za sebe
svrbež
gubitak apetita zbog mučnine
poremećaj ravnoteže tekućine i elektrolita
pogreške u prehrani
rizik za krvarenje
visok rizik za nastanak dekubitusa
visok rizik za infekciju.
Priprema prostora
Pogledajte videozapis i odgovorite na pitanja postavljena unutar njega.
Provođenje osobne higijene
Promatranje bolesnika
Sve učinjeno i uspješnost bolesnikovog oporavka treba upisati u sestrinsku dokumentaciju.
Provedene postupke treba zabilježiti u temperaturnu listu.
Prehrana bolesnika
Osnova konzervativnog liječenja kroničnog zatajenja bubrega je adekvatna prehrana. Cilj prehrane je usporiti i odgoditi zatajenje bubrega.
Kada su visoke vrijednosti dušikovih spojeva u krvi (azotemija), treba samnjiti unos bjelančevina. Pri tome se kalorijski unos nadoknađuje ugljikohidratima i mastima uz smanjenje unosa kolesterola i zasićenih masti zbog poremećenog metabolizma masnoća.
Kod hiperkalemije je ograničen unos hrane bogate kalijem, a za bolesnike s hipertenzijom i edemima i unos soli.
Osnova konzervativnog liječenja kroničnog zatajenja bubrega je adekvatna prehrana.
Cilj adekvatne prehrane je usporiti i odgoditi zatajenje bubrega.
Kada su visoke vrijednosti dušikovih spojeva u krvi (azotemija), treba smanjiti unos bjelančevina.
Kalorijski unos se nadoknađuje ugljikohidratima i mastima uz smanjenje unosa kolesterola i zasićenih masti zbog poremećenog metabolizma masnoća.
Kod hiperkalemije je ograničen unos hrane bogate kalijem.
Za bolesnike s hipertenzijom i edemima ograničen je unos soli.
Ukoliko želite saznati više, pročitajte brošuru Hrvatskog društva za neflologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora za bolesnike koji se liječe dijalizom.
Dijaliza
Dijaliza je metoda nadomještanja funkcije bubrega i provodi se kada bubrezi zataje. Na taj način omogućava bolesniku nastavak života. Osnovni ciljevi dijalize jesu
- uklanjanje otpadnih produkata metabolizma
- uklanjanje viška tekućine
- korekcija razine elektrolita i acido-baznog statusa.
Dijaliza je metoda nadomještanja funkcije bubrega i provodi se kada bubrezi zataje.
Na taj način omogućava bolesniku nastavak života.
Osnovni ciljevi dijalize jesu
- uklanjanje otpadnih produkata metabolizma
- uklanjanje viška tekućine
- korekcija razine elektrolita i acido-baznog statusa.
Ekstrakorporalna hemodijaliza
Hemodijaliza ili ekstrakorporalna dijaliza je metoda kojom se, pomoću polupropusne membrane umjetnog bubrega, pročišćava krv i nadomješta egzokrina funkcija bubrega.
Provodi se kod akutnog i kroničnog zatajenja bubrega.
Za hemodijalizu treba postojati krvožilni pristup koji može biti
- arterijsko-venska fistula
- arterijsko-venski graft
- centralni venski kateter
- privremeni
- trajni.
Hemodijaliza ili ekstrakorporalna dijaliza
Metoda kojom se pomoću polupropusne membrane umjetnog bubrega, pročišćava krv i nadomješta egzokrina funkcija bubrega.
Provodi se kod akutnog i kroničnog zatajenja bubrega.
Za hemodijalizu treba postojati krvožilni pristup koji može biti
- arterijsko-venska fistula
- arterijsko-venski graft
- centralni venski kateter
(privremeni ili trajni).
Hemodijaliza kod kroničnog bubrežnog zatajenja provodi se najčešće tri puta tjedno u trajanju od tri do četiri sata.
Za hemodijalizu nam treba
- aparat
- filter (umjetni bubreg)
- sistemi i otopina za hemodijalizu
- igle za hemodijalizu
- sredstva za dezinfekciju kože i aparata
- rukavice
- sterilne gaze i flasteri
- nalazi krvne grupe i Rh faktora
- povijest bolesti s protokolom hemodijalize.
Hemodijaliza kod kroničnog bubrežnog zatajenja
- provodi se najčešće tri puta tjedno
- traje od tri do četiri sata.
Za hemodijalizu nam treba
- aparat
- filter (umjetni bubreg)
- sistemi i otopina za hemodijalizu
- igle za hemodijalizu
- sredstva za dezinfekciju kože i aparata
- rukavice
- sterilne gaze i flasteri
- nalazi krvne grupe i Rh faktora
- povijest bolesti s protokolom hemodijalize.
Kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi tijekom hemodijalize, pacijent dobiva antikoagulantnu terapiju (heparin) te bi u te dane trebalo izbjegavati kirurške zahvate npr. vađenje zuba.
Kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi tijekom hemodijalize, pacijent dobiva
- antikoagulantnu terapiju (heparin).
U te dane trebalo bi izbjegavati kirurške zahvate npr. vađenje zuba.
Prije, za vrijeme i nakon hemodijalize treba mjeriti tjelesnu masu, tlak i puls.
Za vrijeme hemodijalize bolesnici dobivaju i jedan ili dva obroka jer se javlja glad zbog gubitka glukoze tijekom postupka.
U intenzivnoj skrbi hemodijalizu provode posebno educirane medicinske sestre i tehničari koje su sposobne prepoznati komplikacije i na vrijeme ih prevenirati.
To uključuje i sprječavanje intrahospitalnih infekcija.
Prije, za vrijeme i nakon hemodijalize treba mjeriti
- tjelesnu masu, tlak i puls.
Za vrijeme hemodijalize bolesnici dobivaju i jedan ili dva obroka.
Zbog gubitka glukoze javlja se glad tijekom postupka.
U intenzivnoj skrbi hemodijalizu provode posebno educirane medicinske sestre i tehničari.
Medicinske sestre i tehničari su sposobne prepoznati komplikacije i na vrijeme ih prevenirati.
To uključuje i sprječavanje intrahospitalnih infekcija.
Komplikacije hemodijalize
Tijekom postupka hemodijalize moguće su komplikacije
- pucanje kapilara
- prestanak cirkulacije kroz dijalizator zbog zgrušavanja krvi
- pad ili porast krvnog tlaka
- srčane aritmije
- kasne komplikacije
- grčevi u mišićima.
Tijekom cijelog postupka hemodijalize, osim medicinskih sestara i tehničara, na odjelu su prisutni internisti – nefrolozi, a prema potrebi i ostali zdravstveni radnici. Ako se radi o kroničnom bolesniku, tada se mogu uključiti i psiholozi kao pomoć u privikavanju na nov način života.
Tijekom cijelog postupka hemodijalize, osim medicinskih sestara i tehničara, na odjelu su prisutni internisti - nefrolozi.
Prema potrebi prisutni su i ostali zdravstveni radnici.
Ako se radi o kroničnom bolesniku, tada se mogu uključiti i psiholozi.
Psiholozi pružaju pomoć u privikavanju na nov način života.
Intrakorporalna peritonealna dijaliza
Peritonealna ili intrakorporalna dijaliza
Metoda liječenja pomoću koje se iz bolesnikovog organizma odstranjuju štetne tvari iz organizma ispiranjem peritoneuma.
Automatizirana peritonealna dijaliza
Automatizirana peritonealna dijaliza (APD) je metoda peritonealne dijalize u kojoj se koristi prijenosni uređaj koji automatski obavlja cijeli ili najveći dio dijaliznog liječenja tijekom noći, dok pacijent spava, te je zato pogodan za radno aktivne osobe, učenike. Na taj način ke oboljela osoba slobodna tijekom dana za sve svoje aktivnosti.
Automatizirana peritonealna dijaliza
Automatizirana peritonealna dijaliza (APD)
Metoda peritonealne dijalize u kojoj se koristi prijenosni uređaj.
Prijenosni uređaj automatski obavlja cijeli ili najveći dio dijaliznog liječenja tijekom noći, dok pacijent spava.
Pogodan za radno aktivne osobe, učenike.
Na taj način je oboljela osoba slobodna tijekom dana za sve svoje aktivnosti.
Medicinske kontraindikacije za peritonealnu dijalizu jesu upalne bolesti unutar trbušne šupljine, priraslice, upale kože trbuha i ruku bolesnika.
Socijalne kontraindikacije su nesuradnja bolesnika te nedovoljni socijalni uvjeti za provođenje ovakvog načina liječenja.
Medicinske kontraindikacije za peritonealnu dijalizu:
- upalne bolesti unutar trbušne šupljine
- priraslice
- upale kože trbuha
- upale kože ruku bolesnika.
Socijalne kontraindikacije za peritonealnu dijalizu:
- nesuradnja bolesnika
- nedovoljni socijalni uvjeti za provođenje ovakvog načina liječenja.
Transplantacija bubrega
Transplantacija bubrega je postupak kojim se jedan bubreg davatelja presađuje u donji dio trbušne šupljine primatelja. Bubrežna arterija i vena spajaju se na veliku zdjeličnu arteriju i venu primatelja, a mokraćovod presađenog bubrega spaja se s mokraćnim mjehurom primatelja.
Transplantacija bubrega:
postupak kojim se jedan bubreg davatelja presađuje u donji dio trbušne šupljine primatelja.
Bubrežna arterija i vena spajaju se na veliku zdjeličnu arteriju i venu primatelja.
Mokraćovod presađenog bubrega spaja se s mokraćnim mjehurom primatelja.
Prikaz bubrega koji se transplatira
Nakon transplantacije pacijent mora trajno uzimati imunosupresivnu terapiju kako ne bi došlo do odbacivanja presađenog bubrega.
Prema nacionalnim smjernicama, Centar za dijalizu stavlja bolesnika na listu čekanja za transplantaciju i priprema ga za nju.
Kliknite na karticu i pročitajte informacije o transplatacijskim centrima.
U pripremi za transplantaciju bolesnik se upućuje na određene pretrage.
Nakon pretraga bolesnik dolazi u transplantacijsku ambulantu izabranog transplantacijskog centra.
Danas u Hrvatskoj postoje sljedeći Centri za transplantaciju:
- KB Merkur
- KBC Rijeka
- KBC Zagreb.
Zdravstvena njega bolesnika s infekcijom mokraćnog sustava
Infekcije mokraćnog sustava mogu biti lokalizirane na bilo kojem dijelu mokraćnog sustava.
Razlikuju se po mjestu nastanka, etiologiji, anatomskom i funkcionalnom statusu, težini općeg stanja, riziku od nastanka komplikacija, ishodu, prognozi i liječenju.
Infekcije mokraćnog sustava mogu biti lokalizirane na bilo kojem dijelu mokraćnog sustava.
Infekcije mokraćnog sustava razlikuju se po
- mjestu nastanka
- etiologiji
- anatomskom i funkcionalnom statusu
- težini općeg stanja
- riziku od nastanka komplikacija
- ishodu
- prognozi i liječenju.
Dijagnostika i liječenje
Promatranje stanja bolesnika
Kako bi medicinska sestra pravovremeno prepoznala infekciju mokraćnog sustava, treba poznavati njezine simptome i znakove.
Simptomi i znakovi infekcije mokraćnog sustava
Provođenje postupaka sestrinske skrbi
Medicinska sestra/tehničar ima veliku ulogu pri zadovoljavanju potreba koje nisu u potpunosti zadovoljene.
Neke od tih uloga su pružanje pomoći u održavanju tjelesne temperature i pružanje pomoći pri eliminaciji.
Intervencije medicinske sestre/tehničara u zbrinjavanju bolesnika s infekcijom mokraćnog sustava proizlaze iz bolesnikovih problema:
- bol
- hipertermija
- smanjena mogućnost brige o sebi
- visok rizik od dehidracije
- prilagoditi mikroklimatske uvjete u bolesničkoj sobi
- kod zimice i tresavice utopliti bolesnika
- sve provedene postupke evidentirati u sestrinsku dokumentaciju.
Intervencije medicinske sestre/tehničara u zbrinjavanju bolesnika s infekcijom mokraćnog sustava proizlaze iz bolesnikovih problema:
bol
hipertermija
smanjena mogućnost brige o sebi
visok rizik od dehidracije
prilagoditi mikroklimatske uvjete u bolesničkoj sobi
kod zimice i tresavice utopliti bolesnika
sve provedene postupke evidentirati u sestrinsku dokumentaciju.
Intervencije u zbrinjavanju bolesnika s infekcijom mokraćnog sustava
Obrazloženje intervencija:
- mirovanje kod bolesnika smanjuje mogućnost nastanka tegoba te ih umanjuje
- uzorak urina za urinokulturu uzeti prije početka primjene antibiotika
- infekcija mokraćnog sustava popraćena je boli (vrsta, jačina i lokalizacija boli pomaže pri prepoznavanju vrste infekcije).
Obrazloženje intervencija
Mirovanje kod bolesnika smanjuje mogućnost nastanka tegoba te umanjuje tegobe.
Uzorak urina za urinokulturu uzeti prije početka primjene antibiotika.
Infekcija mokraćnog sustava popraćena je boli:
(vrsta, jačina i lokalizacija boli pomaže pri prepoznavanju vrste infekcije).
Prehrana bolesnika
Bolesnicima s infekcijom mokraćnog sustava preporučuje se
- piti što više tekućine
- često mokriti
- ne zadržavati mokraću.
Poželjni unos tekućine je 3L/24h.
Poželjno je unositi hranu bogatu bjelančevinama.
Zdravstvena njega bolesnika s opstrukcijom mokraćnog sustava
Opstrukcija mokraćnog mjehura može nastati u bilo kojem dijelu mokraćnog sustava i predstavlja smetnju u protoku mokraće. Opstrukciju mokraćnog mjehura najčešće uzrokuju bubrežni kamenci (litijaza) ili tumori.
Bubrežni kamenci se uglavnom stvaraju u sabirnim tubulima, čašicama i nakapnicama.
Opstrukcija mokraćnog mjehura
- može nastati u bilo kojem dijelu mokraćnog sustava
- predstavlja smetnju u protoku mokraće.
Opstrukciju mokraćnog mjehura najčešće uzrokuju
- bubrežni kamenci (litijaza)
- tumori.
Bubrežni kamenci se uglavnom stvaraju u sabirnim tubulima, čašicama i nakapnicama.
Promatranje stanja bolesnika
Bubrežni kamenac ovisno o veličini i mjestu nastanka može, ali i ne mora, uzrokovati znakove i simptome. Ukoliko dođe do pomicanja kamenaca i razvoja akutne opstrukcije, počinju se stvarati teškoće. Stoga je vrlo važno pravovremeno prepoznati znakove i simptome.
Hoće li bubrežni kamenac uzrokovati teškoće i znakove ovisi o
- veličini i mjestu nastanka kamenca.
Ukoliko dođe do pomicanja kamenaca i razvoja akutne opstrukcije, počinju se stvarati teškoće.
Vrlo je važno pravovremeno prepoznati znakove i simptome bubrežnog kamenca.
Prepoznavanje komplikacija
Provođenje postupaka sestrinske skrbi
U utvrđivanju bolesnikovih potreba vrlo je važno promatrati bolesnika i komunicirati s njim. Intervencije kod bolesnika s opstrukcijom mokraćnog mjehura ovise o komplikacijama koje su prisutne. Neke od tih komplikacija jesu mogućnost pojave infekcije, bol te smanjena mogućnost bolesnika da brine o sebi.
Pri utvrđivanju bolesnikovih potreba vrlo je važno promatrati bolesnika i komunicirati s njim.
Intervencije kod bolesnika s opstrukcijom mokraćnog mjehura ovise o komplikacijama koje su prisutne.
Neke od tih komplikacija jesu
- mogućnost pojave infekcije
- bol
- smanjena mogućnost brige o sebi.
Zdravstvena njega bolesnika s tumorom mokraćnog sustava
Tumori mokraćnog sustava mogu biti benigni i maligni.
Mogu se podijeliti na
- tumore bubrežnog parenhima
- maligne tumore bubrežnog parenhima u djece
- tumore odvodnih dijelova mokraćnog sustava.
Simptomi tumorske bolesti mokraćnog sustava
Dijagnostika i liječenje
Doznajte više o dijagnostici, a klikom na karticu pročitajte o liječenju.
Dijagnostika se temelji na:
- anamnezi
- fizikalnom pregledu
- laboratorijskoj obradi
- tumorskim markerima
- UZV bubrega i abdomena
- renalnoj angiografiji
- cistoskopiji
- CT-u
- cistoskopiji
Liječenje ovisi o općem stanju bolesnika, vrsti tumora te stadiju bolesti. Liječenje se najčešće provodi kirurškim putem.
Promatranje stanja bolesnika
Vrlo je važno promatrati opće stanje bolesnika i zabilježiti eventualne promjene.
Potrebno je obratiti pozornost na
- pojavnost hematurije
- ostalih simptoma i znakova bolest
- prisutnost boli.
Provođenje postupaka sestrinske skrbi
Bolesnici često imaju pitanja o svom stanju, bolesti i prognozi bolesti, stoga je vrlo važno komunicirati s pacijentom kao s ravnopravnim partnerom u liječenju. Isto tako, bolesniku je važno pružiti psihološku potporu i socijalnu podršku.
U skrbi i liječenju bolesnika s tumorskom bolešću sudjeluje multidisciplinarni tim. Bolesniku u terminalnoj fazi bolesti vrlo je važna potpora obitelji, a uz to pojedini bolesnici imaju i vjerske potrebe. Skrb za bolesnika također uključuje i skrb za bolesnikovu obitelj.
Bolesnici često imaju pitanja o svom stanju, bolesti i prognozi bolesti.
Vrlo je važno komunicirati s pacijentom kao s ravnopravnim partnerom u liječenju.
Bolesniku je važno pružiti psihološku potporu i socijalnu podršku.
U skrbi i liječenju bolesnika s tumorskom bolešću sudjeluje multidisciplinarni tim.
Bolesniku u terminalnoj fazi bolesti vrlo je važna potpora obitelji.
Pojedini bolesnici imaju i vjerske potrebe.
Skrb za bolesnika također uključuje i skrb za bolesnikovu obitelj.
Prehrana bolesnika
Bolesnici u terminalnoj fazi bolesti često imaju manjak apetita ili su kod njih prisutne poteškoće s gutanjem. Prehrana takvih bolesnika bogata je bjelančevinama, a često se primjenjuje u obliku enteralnih nadomjestaka.
Važno je obratiti pozornost na jačanje imuniteta i spriječiti daljnji gubitak tjelesne težine.
Bolesnici u terminalnoj fazi bolesti često imaju manjak apetita.
Često su kod njih prisutne i poteškoće s gutanjem.
Prehrana takvih bolesnika bogata je bjelančevinama.
Često se primjenjuje prehrana u obliku enteralnih nadomjestaka.
Važno je obratiti pozornost na jačanje imuniteta. Važno je spriječiti daljnji gubitak tjelesne težine.
Završetak
Riješite zadatak prema zadanim koracima.