Dijagnostički postupci i priprema bolesnika s bolestima žlijezda s unutarnjim izlučivanjem za dijagnostičke postupke
Uvod
Hormoni sudjeluju u svim reakcijama organizma pa pogledajte video i kliknite na karticu kako biste doznali što se događa u našem tijelu kada "proradi" adrenalin.
Priprema bolesnika za laboratorijske pretrage
Bolesnika je potrebno fizički i psihički pripremiti za dijagnostičke postupke. Razgovor s bolesnikom djeluje pozitivno na način da pridonosi suradnji tijekom postupka te umanjuje prisutan strah. Za izvođenje dijagnostičkih postupaka potreban nam je pristanak bolesnika.
Bolesnika je potrebno fizički i psihički pripremiti za dijagnostičke postupke.
Razgovor s bolesnikom
- djeluje pozitivno
- pridonosi suradnji tijekom postupka
- umanjuje prisutan strah.
Za izvođenje dijagnostičkih postupaka potreban nam je pristanak bolesnika.
Dijagnostički postupci
Priprema bolesnika za instrumentalne pretrage
Kako bi bolesnik surađivao pri instrumentalnim pretragama, treba mu objasniti što se od njega očekuje. Neke instrumentalne pretrage mogu biti neugodne za bolesnika, a neke zahtijevaju pripremu ili poseban položaj bolesnika. Više o tome doznajte u videozapisu.
Kako bi bolesnik surađivao pri instrumentalnim pretragama, treba mu objasniti što se od njega očekuje.
Neke instrumentalne pretrage mogu biti neugodne za bolesnika.
Neke instrumentalne pretrage zahtijevaju pripremu ili poseban položaj bolesnika.
Više o tome doznajte u videozapisu.
Priprema bolesnika za instrumentalne pretrage
Dijagnostički postupci bolesnika s bolestima hipotalamusa, adenohipofize i neurohipofize
Razine određenih hormona mogu se utvrđivati laboratorijskim pretragama. Neki od tih hormonskih testova jesu: stimulacijski testovi, supresijski testovi i bazalne vrijednosti hormona.
CT (kompjuterizirana dijagnostika) i MR (magnetska rezonanca) su metode izbora kod dijagnostike strukturnih promjena.
Razine određenih hormona mogu se utvrđivati laboratorijskim pretragama.
Neki od tih hormonski testova jesu
- stimulacijski testovi
- supresijski testovi
- bazalne vrijednosti hormona.
Metode izbora kod dijagnostike strukturnih promjena su
- CT (kompjuterizirana dijagnostika)
- MR (magnetska rezonanca).
Dijagnostički postupci u bolesnika s bolestima štitaste žlijezde
Pročitajte informacije o laboratorijskim pretragama krvi, a zatim kliknite na karticu i doznajte više o instrumentalnim pretragama.
Laboratorijske pretrage krvi
Kod bolesnika oboljelih od bolesti štitnjače uzorak krvi uzima se za određivanje sljedećih hormona:
- izlučuje ih štitnjača
- izlučuje ga hipofiza
Ovisno o povišenju ili smanjenju razine hormona može se odrediti da li se radi o hipertireozi ili hipotireozi.
Kod bolesnika s hipotireozom vrijednosti enzima CPK, LDH, AST i kolesterola su povišeni.
Instrumentalne pretrage
- Scintigrafija štitnjače – jedna je od najčešćih pretraga, pri kojoj se koristi radioaktivni jod 131 koji se nakuplja u štitnjači i na taj način se otkrivaju inaktivna mjesta hladnih područja te se otkrivaju toksični adenomi i maligni tumori. Akumulacija joda u štitnjači mjeri se nakon 24 sata i nakon 48 sati od uzimanja.
- Ultrazvuk štitnjače – pretraga nam omogućuje uvid u promjene građe štitnjače te se prema tome preporučuje daljnja obrada: punkcija, određivanje hormona štitnjače, pregled kod endokrinologa.
- Punkcija štitnjače – zahvat koji se izvodi pod kontrolom UZV-a na način da se mjesto uboda dezinficira te se punktat aspirira iglom i špricom iz suspektnog područja. Važno je da se prilikom postupka poštuje pravilo asepse. Punktat se zatim zajedno s uputnicom šalje na citološku obradu.
Laboratorijske pretrage krvi
Kod bolesnika oboljelih od bolesti štitnjače uzorak krvi uzima se za određivanje sljedećih hormona:
- izlučuje ih štitnjača
- izlučuje ga hipofiza
Ovisno o povišenju ili smanjenju razine hormona može se odrediti radi li se o hipertireozi ili hipotireozi.
Kod bolesnika s hipotireozom vrijednosti enzima CPK, LDH, AST i kolesterola su povišeni.
Instrumentalne pretrage
Scintigrafija štitnjače
Jedna je od najčešćih pretraga.
Pri ovoj pretrazi se koristi radioaktivni jod 131 koji se nakuplja u štitnjači.
Na taj način se otkrivaju
- inaktivna mjesta hladnih područja
- toksični adenomi i maligni tumori.
Akumulacija joda u štitnjači mjeri se nakon 24 sata i nakon 48 sati od uzimanja.
Ultrazvuk štitnjače
Pretraga nam omogućuje uvid u promjene građe štitnjače.
Prema ultrazvuku štitnjače preporučuje se daljnja obrada:
- punkcija, određivanje hormona štitnjače, pregled kod endokrinologa.
Punkcija štitnjače
Zahvat koji se izvodi pod kontrolom UZV-a.
Mjesto uboda se dezinficira te se punktat aspirira iglom i špricom iz suspektnog područja.
Važno je da se prilikom postupka poštuje pravilo asepse.
Punktat se zatim zajedno s uputnicom šalje na citološku obradu.
Dijagnostički postupci u bolesnika s bolestima nadbubrežne žlijezde
Uz kliničku sliku vrlo je važno pratiti i vrijednosti hormona. Neki od njih navedeni su u sljedećem slideru.
Vrijednosti nekih hormona
Dijagnostički postupci u bolesnika s bolestima dojke i spolnih žlijezda (jajnici i sjemenici)
Bolesti dojke
Promjene na dojkama, pojavnost boli i čvorića kod bolesnika izaziva strah. Promjene na dojkama ne upućuju da se nužno radi o malignom procesu. Kako bi se ustanovilo je li riječ o benignoj ili malignoj promjeni, potrebno je učiniti dijagnostiku. Osim uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda, radi se dodatna dijagnostika o kojoj možete pročitati više u dolje navedenoj tablici.
Promjene na dojkama, pojavnost boli i čvorića kod bolesnika izaziva strah.
Promjene na dojkama ne upućuju da se nužno radi o malignom procesu.
Kako bi se ustanovilo je li riječ o benignoj ili malignoj promjeni, potrebno je učiniti dijagnostiku.
Osim uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda, radi se dodatna dijagnostika.
O dodatnoj dijagnostici možete pročitati više u dolje navedenoj tablici.
Bolesti jajnika (ovarija)
Za dijagnozu bolesti važna je anamneza, nalazi laboratorijskih pretraga krvi i urina, ultrazvuk te nalazi hormona.
Za dijagnozu bolesti važna je
- anamneza
- nalazi laboratorijskih pretraga krvi i urina
- ultrazvuk
- nalazi hormona.
Od nalaza traži se određivanje
- gonadotropina
- estradiola
- progesterona
- prolaktina
- androgena
- T3
- T4
- TSH.
Ginekološki ultrazvuk je sastavni dio jednogodišnjeg ginekološkog pregleda jer se ultrazvukom mogu otkriti određene promjene koje se ne mogu napipati kliničkim pregledom (polip, miom, cista, mikrocistični jajnici).
Nalazi
Traži se određivanje
- gonadotropina
- estradiola
- progesterona
- prolaktina
- androgena
- T3
- T4
- TSH.
Ginekološki ultrazvuk
Sastavni dio jednogodišnjeg ginekološkog pregleda.
Ultrazvukom se mogu otkriti određene promjene koje se ne mogu napipati kliničkim pregledom.
(polip, miom, cista, mikrocistični jajnici).
Ultrazvučni pregled može se obaviti na dva načina:
- transvaginalnim ultrazvukom – pregled se radi kroz rodnicu, kod osoba koje su spolno aktivne.
- transabdominalnim ultrazvukom – pregled se radi preko kože trbuha, kod osoba koje nisu bile spolno aktivne ili zbog velikih tumora kada je pristup vaginalnom sondom otežan.
Ultrazvučni pregled može se obaviti na dva načina:
Transvaginalni ultrazvuk
Pregled se radi kroz rodnicu, kod osoba koje su spolno aktivne.
Transabdominalni ultrazvuk
Pregled se radi preko kože trbuha, kod osoba koje nisu bile spolno aktivne ili zbog velikih tumora kada je pristup vaginalnom sondom otežan.
Bolesti sjemenika (testisa)
U dijagnostici bolesti sjemenika (testisa) važna je detaljna anamneza nakon koje se vrši palpacija i UZV, a po potrebi se radi i biopsija te se uzorak šalje na PHD analizu. Od laboratorijskih nalaza važno je utvrđivanje tumorskih markera.
U dijagnostici bolesti sjemenika (testisa) važna je detaljna anamneza.
Nakon anamneze se vrši palpacija i UZV.
Po potrebi se radi i biopsija.
Uzorak biopsije šalje se na PHD analizu. Od laboratorijskih nalaza važno je utvrđivanje tumorskih markera.
Dijagnostički postupci bolesnika s osteoporozom
Osteoporoza je progresivna metabolička bolest koju karakterizira smanjenje koštane mase zbog čega kost postaje manje čvrsta i podložna prijelomima. Gubitak koštane mase počinje oko tridesete godine života.
Osteoporoza je progresivna metabolička bolest.
Karakterizira je smanjenje koštane mase.
Kost postaje manje čvrsta i podložna prijelomima.
Gubitak koštane mase počinje oko tridesete godine života.
Čimbenici koji imaju utjecaj na razvoj osteoporoze
Dijagnostički postupci uključuju
- uzimanje anamneze
- fizikalni pregled
- biokemijske pretrage
- UZV
- denzitometriju (određivanje gustoće kostiju).
Denzitometrija kostiju je bezbolna pretraga kojom se procjenjuje mineralni sadržaj kostiju i izračunava mineralna gustoća za procjenu čvrstoće kostiju.
Na pretragu bolesnik sa sobom donosi medicinsku dokumentaciju, a ukoliko uzima pripravke kalcija, trebao bi prestati s uzimanjem 24 sata prije pretrage. Pretraga je brza, jednostavna i bezbolna te nakon nje nema zapreka za uobičajene svakodnevne aktivnosti.
Denzitometrija kostiju
Procjenjuje se mineralni sadržaj kostiju.
Izračunava se mineralna gustoća za procjenu čvrstoće kostiju.
Na pretragu bolesnik sa sobom donosi medicinsku dokumentaciju.
Ukoliko bolesnik uzima pripravke kalcija, trebao bi prestati s uzimanjem 24 sata prije pretrage.
Pretraga je brza, jednostavna i bezbolna.
Nakon pretrage nema zapreka za uobičajene svakodnevne aktivnosti.
Dijagnostički postupci bolesnika s tumorskim bolestima endokrinog sustava
Proučite tablicu.
Dijagnostički postupci u bolesnika sa šećernom bolesti
Diabetes melitus (šećerna bolest) je poremećaj u kojem je razina glukoze u krvi nenormalno visoka, jer tijelo ne otpušta ili ne rabi inzulin na odgovarajući način. Dijagnozu šećerne bolesti možemo dokazati nalazom GUK-a od 10 mmol/L ili više bez obzira u koje vrijeme se glukoza mjeri.
Diabetes melitus (šećerna bolest)
Poremećaj u kojem je razina glukoze u krvi nenormalno visoka.
Tijelo ne otpušta ili ne rabi inzulin na odgovarajući način.
Dijagnozu šećerne bolesti možemo dokazati nalazom GUK-a od 10 mmol/L ili više bez obzira u koje vrijeme se glukoza mjeri.
Laboratorijske pretrage krvi (glukoza u krvi)
Laboratorijske pretrage urina (glukoza i ketoni)
Prisutnost glukoze u krvi provodi se korištenjem testnih traka. Samokontrolu bolesnik može provoditi i u kućnim uvjetima ujutro natašte te neposredno prije ručka ili večere. Poželjno je isprazniti mokraćni mjehur pola sata prije uzimanja uzorka mokraće za testiranje.
Prisutnost glukoze u krvi provodi se korištenjem testnih traka.
Samokontrolu bolesnik može provoditi i u kućnim uvjetima:
- ujutro natašte te neposredno prije ručka ili večere.
Poželjno je isprazniti mokraćni mjehur pola sata prije uzimanja uzorka mokraće za testiranje.
Završetak
U svojoj blizini pronađite osobu koja boluje od šećerne bolesti. Razgovarajte s njom o dijagnostičkim pretragama koje mora obaviti i koliko često.
Zapišite dobivene podatke i raspravite o njima s kolegama. Zaključite je li osoba s kojom ste razgovarali dobro educirana o kontroli svoje bolesti ili nije.
U svojoj blizini pronađite osobu koja boluje od šećerne bolesti.
Razgovarajte s njom o dijagnostičkim pretragama koje mora obaviti i koliko često.
Zapišite dobivene podatke i raspravite o njima s kolegama.
Zaključite je li osoba s kojom ste razgovarali dobro educirana o kontroli svoje bolesti.