Zdravstvena njega i edukacija bolesnika s akutnim i kroničnim komplikacijama šećerne bolesti
Uvod
Šećerna bolest je vrlo "stara" bolest. Iako se danas povezuje sa modernim načinom života i nepravilnom prehranom te ostalim nezdravim stilovima života kao što je nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost i stres.
Kliknite na karticu kako biste saznali neke povijesne činjenice o šećernoj bolesti.
Šećerna bolest je vrlo "stara" bolest.
Danas se šećerna bolest povezuje s:
- modernim načinom života
- nepravilnom prehranom.
- nedostatakom tjelesne aktivnosti
- pretilošću
- stresom.
Kliknite na karticu kako biste saznali neke povijesne činjenice o šećernoj bolesti.
Ebers papyrus
-
najraniji poznati pisani zapis koji se vjerojatno odnosio na dijabetes bio je 1500. godine prije Krista u egipatskom Ebers papyrusu. Upućuje na simptome učestalog uriniranja.
-
grčki liječnik Aretaeus (30-90) zaslužan je za naziv "dijabetes". Zabilježio je bolest simptomima kao što su stalna žeđ (polydipsia), pretjerano uriniranje (polyuria) i gubitak težine. To stanje je nazvao "dijabetes", što znači "prolazak kroz"
- prije 1921., metoda liječenja dijabetesa tipa 2 bilo je gladovanje
Ebers papyrus
Najraniji poznati pisani zapis koji se vjerojatno odnosio na dijabetes bio je 1500. godine prije Krista u egipatskom Ebers papyrusu.
U zapisu se opisuju simptomi učestalog uriniranja.
Grčki liječnik Aretaeus (30-90) zaslužan je za naziv "dijabetes".
Zabilježio je bolest sa simptomima:
- stalna žeđ (polydipsia)
- pretjerano uriniranje (polyuria)
- gubitak težine.
To stanje je nazvao "dijabetes", što znači "prolazak kroz".
Prije 1921., metoda liječenja dijabetesa tipa 2 bilo je gladovanje.
Komplikacije šećerne bolesti
Komplikacije šećerne bolesti mogu se podijeliti na akutne i kronične.
Akutne komplikacije mogu se manifestirati kao:
- hiperglikemijska pretkoma i koma
- hipoglikemijska pretkoma i koma.
Komplikacije šećerne bolesti mogu se podijeliti na:
- akutne i kronične.
Akutne komplikacije mogu se manifestirati kao:
- hiperglikemijska pretkoma i koma
- hipoglikemijska pretkoma i koma.
Promatranje stanja bolesnika s akutnim komplikacijama šećerne bolesti
Medicinska sestra/tehničar treba dobro poznavati akutne komplikacije dijabetesa te pravovremeno alarmirati liječnika.
Simptomi i znakovi akutnih komplikacija šećerne bolesti
Hiperglikemijska pretkoma
(dijabetička ketoacidoza)
- zadah po acetonu
- koža je suha, topla i crvena
- sluznice su suhe
- bolesnik je dehidriran
- javlja se umor i malaksalost
- pojavljuje se mučnina i povraćanje koje prate grčevi u trbuhu
- nizak tlak
Hipoglikemijska pretkoma
(inzulinska koma)
- bolesnik obložen hladnim znojem
- koža je vlažna i blijeda
- pojavljuju se smetnje vida i govora
- osjećaj gladi
- glavobolja
- vrtoglavica
- smetenost i nemir
- grčevi mišića
- tahikardija
Kliknite na karticu i doznajte uzroke hiperglikemijske i hipoglikemijske kome.
Uzroci hiperglikemijske pretkome i kome:
- neredovito uzimanje terapije
- povišena tjelesna temperatura
- kirurška intervencija
- stres
- uzimanje određenih vrsta lijekova
- preniska doza inzulina
- veća fizička opterećenja
Uzroci hipoglikemijske pretkome i kome:
- unos veće količine inzulina
- nedovoljne količine unesenih kalorija
- prevelik razmak između obroka
- pretjerana fizička aktivnost
- konzumacija alkohola
- unos veće količine inzulina
Provođenje postupaka sestrinske skrbi
Akutne komplikacije šećerne bolesti opisujemo kao hitna stanja koja treba na vrijeme prepoznati. Životno ugroženi bolesnici i komatozni bolesnici smještavaju se u jedinicu intenzivne skrbi.
U tablici ispod navedene su intervencije medicinske sestre/tehničara u zbrinjavanju bolesnika u dijabetičkoj ketoacidozi.
Akutne komplikacije šećerne bolesti
Hitna stanja koja treba na vrijeme prepoznati.
Životno ugroženi bolesnici i komatozni bolesnici smještavaju se u jedinicu intenzivne skrbi.
U tablici ispod navedene su intervencije medicinske sestre/tehničara u zbrinjavanju bolesnika u dijabetičkoj ketoacidozi.
Davanje lijeka oboljeloj od dijabetičke ketoacidoze
Lijek izbora kod metaboličke acidoze je natrij-hidrogenkarbonat koji se daje kao dodatak iv. infuziji otopine ugljikohidrata ili elektrolita. Ukoliko je stanje hitno može se aplicirati i nerazrijeđen. Stanje visoke hiperglikemije prati hiperosmolarna koma koja se češće javlja kod dijabetesa tipa 2, u bolesnika s infekcijama, opeklinama.
Razina šećera u krvi je u hiperosmolarnoj komi znatno veći nego u ketoacidotičnoj komi. Zato što nema acidoze, u ovih bolesnika nema ni mirisa na aceton, niti Kusmaulovog disanja. Takve bolesnike potrebno je hidrirati infuzijama hipotoničnih otopina uz primjenu inzulina.
Lijek izbora kod metaboličke acidoze je natrij-hidrogenkarbonat.
Lijek se daje kao dodatak iv. infuziji otopine ugljikohidrata ili elektrolita.
Ukoliko je stanje hitno lijek se može aplicirati i nerazrijeđen.
Stanje visoke hiperglikemije prati hiperosmolarna koma.
Hiperosmolarna koma se češće javlja kod:
- dijabetesa tipa 2, u bolesnika s infekcijama, opeklinama.
Razina šećera u krvi je u hiperosmolarnoj komi znatno veći nego u ketoacidotičnoj komi.
Kod ovih bolesnika nema ni mirisa na aceton, niti Kusmaulovog disanja jer nema acidoze.
Bolesnike je potrebno hidrirati infuzijama hipotoničnih otopina uz primjenu inzulina.
Ako se ne može uspostaviti venski put aplicira se 1 mg Glukagona, što odgovara ukupnoj količini Glukagona u šprici (1 ml). Glukagon održava razinu glukoze u krvi, vežući se na glukagonski receptor na hepatocitima, što uzrokuje da jetra otpušta u krv glukozu koja je u njenim stanicama pohranjena u obliku glikogena, u procesu koji se naziva glikogenoliza. Nakon što se isprazne zalihe glikogena, glukagon stimulira jetru da počne stvarati dodatne količine glukoze u procesu koji se naziva glukoneogeneza. Oba ova procesa sprečavaju razvoj hipoglikemije.
Ako se ne može uspostaviti venski put aplicira se 1 mg glukagona.
1 mg glukagona odgovara ukupnoj količini glukagona u šprici (1 ml).
Glukagon održava razinu glukoze u krvi.
Razinu glukoze u krvi održava vežući se na glukagonski receptor na hepatocitima.
Glukoza je u stanicama jetre pohranjena u obliku glikogena.
Vezivanje glukagona uzrokuje da jetra otpušta u krv glukozu u procesu koji se naziva glikogenoliza.
Nakon što se isprazne zalihe glikogena, glukagon stimulira jetru da počne stvarati dodatne količine glukoze.
Stvaranje dodatnih količina glukoze odvija se u procesu koji se naziva glukoneogeneza.
Glikogenoliza i glukoneogeneza sprečavaju razvoj hipoglikemije.
Sestrinska skrb za bolesnika s kroničnim komplikacijama šećerne bolesti
Kronične komplikacije šećerne bolesti možemo podijeliti na:
- makroangiopatije i mikroangiopatije.
Kliknite na kartice i doznajte više o tome.
Makroangiopatije
Makroangiopatije nastaju uslijed aterosklerotskih promjena na arterijama, a mogu se očitovati kao:
- cerebrovaskularne bolesti
- koronarne bolesti
- periferne vaskularne bolesti
Dijagnostika:
- angiografija
- profil GUK-a
- angiografija
- kompletan neurološki pregled
Mikroangiopatije
Mikroangipatije nastaju zbog oštećenja kapilarnog sustava, a očituju se kao:
- nefropatija
- retinopatija
- neuropatija
Dijagnostika:
- pregled oftalmologa (pregled vidnog polja, fundusa, vida)
- pregled neurologa
Makroangiopatije
Makroangiopatije
Nastaju uslijed aterosklerotskih promjena na arterijama.
Mogu se očitovati kao:
- cerebrovaskularne bolesti
- koronarne bolesti
- periferne vaskularne bolesti
Dijagnostika makroangiopatije:
- angiografija
- profil GUK-a
- angiografija
- kompletan neurološki pregled
Mikroangiopatije
Nastaju zbog oštećenja kapilarnog sustava.
Očituju se kao:
- nefropatija
- retinopatija
- neuropatija
Dijagnostika mikroangiopatija:
- pregled oftalmologa
(pregled vidnog polja, fundusa, vida)
- pregled neurologa
Promatranje stanja bolesnika s kroničnim komplikacijama šećerne bolesti
Riješite zadatak i na taj način ponovite obrađeno gradivo.
Provođenje postupaka sestrinske skrbi
Medicinska sestra/tehničar ima veliku ulogu u edukaciji bolesnika upravo iz razloga kako bi se komplikacije prevenirale. Bolesnika je važno educirati o uzrocima, prepoznavanju te mogućim posljedicama kroničnih komplikacija.
Prevencija ne uključe samo edukaciju već i pravovremene odlaske liječniku, kontrolu zdravstvenog stanja te i pravilan način liječenja dijebetesa.
Medicinska sestra/tehničar ima veliku ulogu u edukaciji bolesnika.
Bolesnici se educiraju kako bi se prevenirale komplikacije bolesti..
Bolesnika je važno educirati o:
- uzrocima, prepoznavanju te mogućim posljedicama kroničnih komplikacija.
Prevencija ne uključe samo edukaciju već i:
- pravovremene odlaske kod liječnika, kontrolu zdravstvenog stanja te i pravilan način liječenja dijebetesa.
Kako bi se prevenirala nefropatija važno je:
- redovna kontrola krvnog tlaka
- kontrola mokraće
- kontrola funkcije bubrega
- provoditi niskoproteinsku dijetu
- smanjiti aktivnosti.
Kontrola krvnog tlaka
Oftalmološki pregled
Kod prevencije retinopatije važno je:
- redovni oftalmološki pregledi
- pregled fundusa(očne pozadine)
- zaštita očiju od jakog svijetla ili direktnih sunčevih zraka.
U prevenciji pogoršanja neuropatije važno je:
- provoditi redovne neurološke pretrage
- regulirati šećer u krvi.
Pravodobno liječenje
Ako liječenje kroničnih komplikacija započne na vrijeme smanjuje se rizik za nastanak invalidnosti. Zbog kroničnih komplikacija bolesnik može doživjeti i CVI te nastaju invalidnost i nepokretnost, a neke rezultiraju amputacijom noge ili sljepoćom, te u konačnici može rezultirati i smrću.
Liječenjem kroničnih komplikacija na vrijeme smanjuje se rizik za nastanak invalidnosti.
Zbog kroničnih komplikacija bolesnik može doživjeti i CVI te nastaju invalidnost i nepokretnost.
Neke komplikacije rezultiraju amputacijom noge ili sljepoćom.
Neke komplikacije mogu rezultirati i smrću.
Zdravstvenoodgojni rad medicinske sestre/tehničara pri pojavi komplikacija šećerne bolesti
Od velike je važnosti da medicinska sestra/tehničar prepozna kronične komplikacije kako bi se na vrijeme krenulo sa zbrinjavanjem takvog bolesnika te kao bi se pružila što kvalitetnija zdravstvena njega. Važnu ulogu u prepoznavanju komplikacija ima i sam bolesnik, a da bi to bio u mogućnosti potrebno je omogućiti edukaciju bolesnika koja se najčešće organiziraju kroz dnevne ambulante.
Od velike je važnosti da medicinska sestra/tehničar prepozna kronične komplikacije.
Prepoznavanjem komplikacija možemo:
- na vrijeme krenuti sa zbrinjavanjem bolesnika
- pružiti kvalitetniju zdravstvenu njegu.
Važnu ulogu u prepoznavanju komplikacija ima i sam bolesnik.
Kako bi bolesnik bio mogućnosti prepoznati komplikacije potrebno mu je omogućiti edukaciju.
Edukacije se najčešće organiziraju kroz dnevne ambulante.
Kako bi prevencija komplikacija bila na što boljoj razini potrebno je:
- provoditi higijenu tijela
- provoditi higijenu kože i sluznice
- opažati eventualne promjene i ozljede na stopalima
- voditi brigu o obući.
Bolesnici oboljeli od šećerne bolesti dobivaju iskaznicu koju uvijek moraju nositi sa sobom. Kliknite na karticu kako biste doznali detalje o dijabetičkoj iskaznici.
Iskaznica osobe oboljele od dijabetesa
Svi bolesnici liječeni od šećerne bolesti posjeduju dijabetičku iskaznicu. Ona sadržava podatke o rezultatima testiranja krvi i urina, ali isto tako sadrži i detaljne upute za osobu koja pomaže životno ugroženom bolesniku.
Vrlo je važno da svaka osoba oboljela od dijabetesa sa sobom uvijek nosi dijabetičku iskaznicu. Također je potrebno uza sebe imati bombon, sok, kocku šećera ili nešto slično ukoliko bi se pojavila hipoglikemijska kriza.
Kako bi se spriječile komplikacije važno je educirati bolesnika o samokontroli i samoliječenju, a tu svakako najveću ulogu ima medicinska sestra. Osim edukacije bolesnika poželjno je educirati i obitelj bolesnika.
Iskaznica osobe oboljele od dijabetesa
Svi bolesnici liječeni od šećerne bolesti posjeduju dijabetičku iskaznicu.
Ona sadržava podatke o:
- rezultatima testiranja krvi i urina
- detaljne upute za osobu koja pomaže životno ugroženom bolesniku.
Vrlo je važno da svaka osoba oboljela od dijabetesa sa sobom uvijek nosi dijabetičku iskaznicu.
Osoba oboljela od dijabetesa uvijek uz sebe treba imati bombon, sok, kocku šećera ili slično.
Slatkiše je potrebno uzeti u slučaju hipoglikemijske krize.
Kako bi se spriječile komplikacije važno je educirati bolesnika o samokontroli i samoliječenju.
Najveću ulogu u edukaciji bolesnika ima medicinska sestra.
Osim edukacije bolesnika poželjno je educirati i obitelj bolesnika.
Završetak
Kliknite na karticu te osvjestite važnost medicinske sestre/tehničara u pomoći bolesnicima oboljelima od šećerne bolesti.
Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj te zahtijeva pravilnu medicinsku skrb, samokontrolu i edukaciju oboljelih i njihovih obitelji. Medicinske sestre/tehničari moraju biti iskusne u svom radu i educirane kako bi u svakom trenutku mogle pružiti savjete u vezi šećerne bolesti, načinu primjene potrebne terapije, pravilnoj prehrani i fizičkoj aktivnosti. Bolesnike je potrebno educirati kako bi na vrijeme mogli prepoznati akutne i kronične komplikacije te potražiti medicinsku pomoć.
Šećerna bolest:
- je najčešći metabolički poremećaj
- zahtijeva pravilnu medicinsku skrb, samokontrolu i edukaciju oboljelih i njihovih obitelji.
Medicinske sestre/tehničari moraju biti iskusne u svom radu i educirane.
Samo educirane medicinske sestre/tehničari mogu u svakom trenutku pružiti savjete:
- u vezi šećerne bolesti
- načinu primjene potrebne terapije
- pravilnoj prehrani
- fizičkoj aktivnosti.
Bolesnike je potrebno educirati kako bi na vrijeme mogli:
- prepoznati akutne i kronične komplikacije
- potražiti medicinsku pomoć.