Dijagnostički postupci i priprema bolesnika s bolestima dišnog sustava za dijagnostičke postupke
Uvod
Kliknite na karticu i doznajte neke zanimljivosti o dišnom sustavu.
Jeste li znali?
- Plućna krila nisu simetrična, odnosno desno plućno krilo veće je od lijevog.
- Pluća mogu plutati na vodi, a razlog tome je određena količina zraka koji se i nakon izdaha dalje nalazi u plućima.
- Glavni uzrok raka pluća je pušenje. 80% oboljelih su pušači ili bivši pušači.
- Duboko disanje ima utjecaj na umanjivanje stresa i opuštanje organizma, stoga se koristi u meditaciji.
Prava bolesnika
Prema zakonu o zaštiti prava pacijenata, svaki bolesnik ima pravo na informaciju o svakom dijagnostičkom i medicinskom postupku koji će se provoditi. Osim toga, ima pravo pristati ili odbiti svaki postupak.
Prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata svaki bolesnik
- ima pravo na informaciju o svakom dijagnostičkom i medicinskom postupku koji će se provoditi
- ima pravo pristati ili odbiti svaki postupak.
Prije zahvata ili medicinskog postupka bolesniku se daje informirani pristanak kojeg bolesnik mora pročitati te odlučiti želi li ga potpisati ili ne.
Informirani pristanak treba biti jasan i razumljiv i prilagođen svakom bolesniku.
Ukoliko se radi o bolesniku koji je lišen poslovne sposobnosti u stupnju odlučivanja o liječenju, tada suglasnost potpisuje zakonski zastupnik ili skrbnik.
Informirani pristanak
- Daje se bolesniku prije zahvata ili medicinskog postupka.
- Bolesnik ga mora pročitati te odlučiti želi li ga potpisati ili ne.
- Treba biti jasan i razumljiv i prilagođen svakom bolesniku.
Ukoliko se radi o bolesniku koji je lišen poslovne sposobnosti u stupnju odlučivanja o liječenju, tada suglasnost potpisuje zakonski zastupnik ili skrbnik.
Priprema bolesnika za laboratorijske pretrage
Rutinske laboratorijske pretrage ne zahtijevaju posebnu pripremu bolesnika.
Bolesniku je važno objasniti što će se raditi i zašto su laboratorijske pretrage nužne.
Priprema bolesnika za instrumentalne pretrage
Za većinu radioloških pretraga potrebno je da bolesnik bude miran i da surađuje. Pojedine pretrage zahtijevaju zauzimanje određenog položaja tijela, a bolesniku je važno naglasiti da skine sav nakit i višak odjeće.
Za većinu radioloških pretraga potrebno je da bolesnik bude miran i da surađuje.
Pojedine pretrage zahtijevaju zauzimanje određenog položaja tijela.
Bolesniku je važno naglasiti da skine sav nakit i višak odjeće.
Magnetna rezonancija prsnog koša (MR)
Prije pretrage bolesnik potpisuje informirani pristanak. Postupak je bezbolan i neinvazivan te nema štetnih ionizirajućih zraka niti zračenja. Prije pretrage potrebno je upozoriti bolesnika da skine sve metalne predmete sa sebe. S obzirom da aparat stvara ponavljajuće zvukove, bolesnik će dobiti slušalice kako bi mu bilo ugodnije. Za vrijeme pretrage je poželjno da bolesnik bude miran i sluša upute. Ukoliko je bolesniku ugrađen srčani elektrostimulator, ne smije na MR.
Prije pretrage bolesnik potpisuje informirani pristanak.
Postupak je bezbolan i neinvazivan te nema štetnih ionizirajućih zraka niti zračenja.
Prije pretrage potrebno je upozoriti bolesnika da skine sve metalne predmete sa sebe.
S obzirom da aparat stvara ponavljajuće zvukove, bolesnik će dobiti slušalice kako bi mu bilo ugodnije.
Za vrijeme pretrage je poželjno da bolesnik bude miran i sluša upute.
Bolesnici s ugrađenim srčanim elektrostimulatorom ne smiju ići na magnetsku rezonancu.
Endoskopske pretrage – bronhoskopija
Bronhoskopija je uvođenje endoskopa u dišne putove. Bolesnik ne smije jesti i piti 8 - 10 sati prije pretrage. Bolesnika je potrebno psihički pripremiti za pretragu, na način da mu se objasni što će se raditi. Dobrom psihičkom pripremom bolesniku ćemo smanjiti strah i anksioznost te će on biti bolje suradljiv. Potrebno je napomenuti da će pretraga biti neugodna, ali je važno da se ona izvede kako bi se mogla postaviti dijagnoza bolesti.
Bronhoskopija je uvođenje endoskopa u dišne putove.
Bolesnik ne smije jesti i piti 8 - 10 sati prije pretrage.
Bolesnika je potrebno psihički pripremiti za pretragu, na način da mu se objasni što će se raditi. Dobrom psihičkom pripremom kod bolesnika ćemo smanjiti strah i anksioznost.
Smireni bolesnik bit će suradljiv za vrijeme pretrage.
Potrebno je napomenuti da će pretraga biti neugodna,
Bolesniku treba reći da je pretraga važna kako bi se mogla postaviti dijagnoza bolesti.
Priprema bolesnika za ostale pretrage i zahvate
Pleuralna punkcija
Bolesniku je potrebno objasniti postupak, zatim ga smjestiti u pravilan položaj (sjedi na stolcu ili uz rub kreveta), te ga osloboditi viška odjeće. Za provođenje postupka bolesnik daje pisanu suglasnost. Tijekom postupka medicinska sestra je dužna mjeriti vitalne znakove te umiriti pacijenta. Jedna od indikacija za provođenje pleuralne punkcije je i pneumotoraks prilikom kojeg se kod bolesnika javlja subjektivan osjećaj nedostatka zraka.
Bolesniku je potrebno objasniti postupak.
Bolesnika treba:
- smjestiti u pravilan položaj (sjedi na stolcu ili uz rub kreveta)
- osloboditi viška odjeće.
Za provođenje postupka bolesnik daje pisanu suglasnost.
Tokom postupka medicinska sestra je dužna mjeriti vitalne znakove te umiriti pacijenta.
Jedna od indikacija za provođenje pleuralne punkcije je i pneumotoraks.
Prilikom pneumotoraksa se kod bolesnika javlja subjektivan osjećaj nedostatka zraka.
Funkcionalne pretrage
Bolesniku je potrebno objasniti način i važnost provođenja postupka. Za izvođenje ventilacijske funkcionalne pretrage potrebni su nam određeni podaci o bolesniku, kao što su: visina, težina, dob i spol. Važan podatak je i taj je li pacijent pušač. Prilikom izvođenja pretrage bolesnik sluša upute medicinske sestre, mora potpuno izdahnuti zrak iz pluća i ne smije disati na nos. Bolesnik diše preko usnika kojeg treba dobro obuhvatiti ustima.
Bolesniku je potrebno objasniti način i važnost provođenja postupka.
Potrebni podaci za izvođenje ventilacijske funkcionalne pretrage:
- visina, težina, dob i spol
- je li bolesnik pušač.
Prilikom izvođenja pretrage bolesnik sluša upute medicinske sestre.
Upute su:
- potpuno izdahnuti zrak iz pluća
- ne disati na nos.
- usnik preko kojeg bolesnik diše treba dobro obuhvatiti ustima.
Dijagnostički postupci
Laboratorijske pretrage
Za dijagnostičku obradu može koristiti krv, sputum, aspirat, izljev i ostali materijal.
Biokemijske pretrage
Laboratorijska centrifuga s uzorcima krvi
Mikrobiološke pretrage
Nakon mikrobiološke pretrage dobit će se antibiogram i biogram na temelju kojih možemo utvrditi koliko je bakterija rezistentna na određene antibiotike. Uzorak treba biti uzet u pravo vrijeme te mora biti kvalitetan kako bi nalazi bili točni. Za mikrobiološku pretragu uzorak je potrebno uzeti u sterilnu posudu, a prilikom uzimanja uzorka potrebno je poštivati pravila asepse.
Nakon mikrobiološke pretrage dobit će se antibiogram i biogram.
Na temelju antibiograma i biograma možemo utvrditi koliko je bakterija rezistentna na određene antibiotike.
Kako bi nalazi bili točni uzorak mora biti
- uzet u pravo vrijeme
- kvalitetan.
Za mikrobiološku pretragu uzorak je potrebno uzeti u sterilnu posudu.
Prilikom uzimanja uzorka potrebno je poštivati pravila asepse.
Ukoliko uzorak nije moguće odmah transportirati u mikrobiološki laboratorij, potrebno ga je pohraniti na određenoj temperaturi. Prije transporta posudu je potrebno označiti barkodom koji je generiran u BIS sustavu. Podaci koji se bilježe jesu: ime i prezime bolesnika, dob i spol, vrsta uzorka te vrijeme uzimanja, naziv odjela i ime liječnika koji je pretragu ordinirao.
Za mikrobiološke pretrage kod sumnje na bolesti dišnog sustava uzimaju se bris ždrijela i nazofarinksa, pleuralni punktat, uzorak sputuma, aspirat traheje i uzorak krvi za hemokulturu.
Ukoliko uzorak nije moguće odmah transportirati u mikrobiološki laboratorij, potrebno ga je pohraniti na određenoj temperaturi.
Prije transporta posudu je potrebno označiti barkodom koji je generiran u BIS sustavu.
Podaci koji se bilježe jesu
- ime i prezime bolesnika, dob i spol
- vrsta uzorka te vrijeme uzimanja
- naziv odjela i ime liječnika koji je pretragu ordinirao.
Za mikrobiološke pretrage kod sumnje na bolesti dišnog sustava uzimaju se
- bris ždrijela i nazofarinksa
- pleuralni punktat
- uzorak sputuma
- aspirat traheje
- uzorak krvi za hemokulturu.
Najčešće mikrobiološke pretrage kod bolesnika s bolestima respiracijskog sustava
Pogledajte videozapis i doznajte više o tome.
Najčešće mikrobiološke pretrage kod bolesnika s bolestima respiracijskog sustava
Uzimanje iskašljaja za mikrobiološke pretrage
- uzorak je preporučljivo uzeti ujutro
- prije uzimanja uzorka bolesnik mora isprati usta i ždrijelo
- osigurati sterilnu posudu za uzimanje iskašljaja
- objasniti bolesniku na koji način da pravilno uzme uzorak bez da kontaminira sterilnu posudu
- bolesniku napomenuti da uzorak mora biti iz dišnih puteva pa mu savjetovati da se nekoliko puta nakašlje
- uzorak pravovremeno transportirati u laboratorij
Uzorak za nespecifičnu mikrobiološku pretragu ne smije biti stariji od 2 sata te ga je potrebno pohraniti u hladnjak na +4 stupnja, dok uzorak za specifičnu mikrobiološku pretragu može biti star do dva dana pohranjen na sobnoj temperaturi.
Uzorak je preporučljivo uzeti ujutro.
Prije uzimanja uzorka bolesnik mora isprati usta i ždrijelo.
Treba osigurati sterilnu posudu za uzimanje iskašljaja.
Treba objasniti bolesniku na koji način uzeti uzorak bez kontaminiranja sterilne posude.
Bolesniku napomenuti kako uzorak mora biti iz dišnih puteva.
Treba savjetovati bolesniku da se nekoliko puta nakašlje.
Uzorak pravovremeno transportirati u laboratorij.
Uzorak za nespecifičnu mikrobiološku pretragu ne smije biti stariji od 2 sata.
Uzorak je potrebno pohraniti u hladnjak na +4 stupnja.
Uzorak za specifičnu mikrobiološku pretragu može biti star do dva dana pohranjen na sobnoj temperaturi.
Hematološke pretrage
- Sedimentacija eritrocita (SE) je probir kod sumnje na upalnu reakciju.
- Kompletna krvna slika (KKS) je osnovna laboratorijska analiza eritrocita, leukocita, trombocita, hemoglobina i hematokrita.
- Diferencijalna bijela krvna slika određuje se kod promjene leukocita, a prikazuje nam broj eozinofika, bazofila, neutrofila, monocita i limfocita.
Sedimentacija eritrocita (SE)
- je probir kod sumnje na upalnu reakciju.
Kompletna krvna slika (KKS)
- je osnovna laboratorijska analiza eritrocita, leukocita, trombocita, hemoglobina i hematokrita.
Diferencijalna bijela krvna slika
- određuje se kod promjene leukocita.
- prikazuje nam broj eozinofika, bazofila, neutrofila, monocita i limfocita.
Serološke pretrage
Serološke pretrage rade se za dokaz protutijela na virusne antigene u serumu bolesnika.
Metoda su izbora kod dijagnostike virusnih bolesti.
Imunološke pretrage
Imunološki testovi in vivo koji se najčešće koriste u pulmologiji su kožni testovi koji pokazuje alergijsku reakciju na određeni alergen. Reakcija se pojavljuje na mjesnu unošenja alergena.
Imunološki testovi in vitro uključuju određivanje IgG, IgM, IgA, IgE.
Imunološki testovi in vivo koji se najčešće koriste u pulmologiji
- su kožni testovi koji pokazuje alergijsku reakciju na određeni alergen.
Reakcija se pojavljuje na mjesnu unošenja alergena.
Imunološki testovi in vitro uključuju određivanje:
- IgG, IgM, IgA, IgE.
Citološke i histološke pretrage
Kod citoloških pretraga analiziraju se stanice iskašljaja i aspiriranog sekreta iz bronha, zatim tkiva pluća, bronha, pleure i limfnih čvorova i punktata patololoških tvorbi koji se nalaze na plućima kao i punktata pleuralnog izljeva.
Histološke pretrage daju uvid u vrstu tkiva uzorka.
Kod citoloških pretraga analiziraju se
- stanice iskašljaja i aspiriranog sekreta iz bronha
- zatim tkiva pluća, bronha, pleure i limfnih čvorova
- punktata patololoških tvorbi koji se nalaze na plućima
- punktata pleuralnog izljeva.
Histološke pretrage daju uvid u vrstu tkiva uzorka.
Instrumentalne pretrage
Radiološke pretrage
- kompjuterizirana tomografija – radi se slojevito snimanje kojim se otkrivaju i one najmanje promjene na plućima
- dijaskopija – rendgenska metoda prikaza pluća (rijetko se primjenjuje zbog velike doze zračenja)
- tomografija – dijelovi pluća se prikazuju slojevito radi bolje preglednosti mogućih patoloških promjena
- magnetna rezonancija – pruža slikovni prikaz unutarnje građe organa te se vrlo lako mogu otkriti patološki procesi u dijelu prsnog koša.
Kompjuterizirana tomografija
Radi se slojevito snimanje kojim se otkrivaju i one najmanje promjene na plućima.
Dijaskopija
Rendgenska metoda provjetljavanja pluća (rijetko se primjnjuje zbog velike doze zračenja).
Tomografija
Dijelovi pluća se prikazuju slojevito radi bolje preglednosti mogućih patoloških promjena.
Magnetna rezonancija
Pruža slikovni prikaz unutarnje građe organa.
Vrlo lako se mogu otkriti patološki procesi u dijelu prsnog koša.
Nuklearnomedicinske pretrage
Ultrazvučne metode pretraga
Najčešće se koristi kod dijagnostike patoloških tvorbi u pleuri ili kod sumnje na pleuralni izljev. Punkcija sumnjivih tvorbi vrši se pod kontrolom UZV-a.
Endoskopske metode pretraga
Endoskopske metode pretraga mogu se izvoditi u lokalnoj ili općoj anesteziji.
Pomoću endoskopa omogućuje se izravno promatranje šupljih organa u tijelu.
Neke od endoskopskih pretraga jesu
- bronhoskopija
- pleuroskopija
- laringoskopija
- medijastinoskopija.
Kliknite na karticu i doznajte više o bronhoskopiji.
Bronhoskopija je uvođenje endoskopa u dišne putove, a pretraga se može izvoditi u lokalnoj ili općoj anesteziji. Svrha bronhoskopije može biti terapijska ili dijagnostička. Prije izvođenja pretrage provjerava se identitet bolesnika, a zatim bolesnik potpisuje suglasnost. Pretraga se izvodi u prostoriji za bronhoskopiju, a ukoliko se pretraga radi pod lokalnom anestezijom, tada je bolesnik u sjedećem položaju. Bolesniku se kroz nos uštrca lokalni anestetik te se nakon toga uvodi instrument. Ukoliko postoji potreba, tada se kroz radni kanal može uvesti igla za punkciju, četkica ili kliješta kako bi se mogao uzeti materijal za pretrage. Nakon pretrage, medicinska sestra/tehničar bolesnika odvodi na odjel te ga treba upozoriti da ništa ne smije uzimati na usta najmanje dva sata, odnosno sve do kada se ponovno ne uspostavi refleks gutanja. Ako je za vrijeme bronhoskopije uzet uzorak, tada ga je važno što ranije transportirati u laboratorij.
Bronhoskopija
Bronhoskopija je uvođenje endoskopa u dišne putove.
Pretraga se može izvoditi u lokalnoj ili općoj anesteziji.
Svrha bronhoskopije može biti terapijska ili dijagnostička.
Prije izvođenja pretrage provjerava se identitet bolesnika.
Bolesnik potpisuje suglasnost.
Pretraga se izvodi u prostoriji za bronhoskopiju.
Ukoliko se pretraga vrši pod lokalnom anestezijom, bolesnik je u sjedećem položaju.
Bolesniku se kroz nos uštrca lokalni anestetik.
Nakon lokalne anestezije se uvodi instrument.
Ukoliko postoji potreba, tada se kroz radni kanal može uvesti:
- igla za punkciju, četkica ili kliješta kako bi se mogao uzeti materijal za pretrage.
Nakon pretrage medicinska sestra/tehničar bolesnika odvodi na odjel.
Bolesnika treba upozoriti da ništa ne smije uzimati na usta najmanje dva sata.
Važno je da se ponovno uspostavi refleks gutanja.
Ako je za vrijeme bronhoskopije uzet uzorak, važno ga je što ranije transportirati u laboratorij.
Fizikalni pregled
Fizikalni pregled se sastoji od
- auskultacije (slušanja)
- perkusije (lagano udaranje prstima po predjelu prsnog koša)
- inspekcije (promatranja)
- palpacije (pipanje).
Auskultacija (slušanje)
Punkcije
Pleuralna punkcija
Pleuralna punkcija je medicinsko-tehnički zahvat koji se izvodi u svrhu odstranjenja nakupljene tekućine između dva lista pleure ili u svrhu uzimanja uzorka. Može se provesti u dijagnostičku ili terapijsku svrhu.
Kliknite na karticu i doznajte potrebno o postupku punkcije.
Pleuralna punkcija
Medicinsko-tehnički zahvat koji se izvodi u svrhu
- odstranjenja nakupljene tekućine između dva lista pleure
- uzimanja uzorka.
Može se provesti u dijagnostičke ili terapijske svrhe.
Kliknite na karticu i doznajte potrebno o postupku punkcije.
Pleuralna punkcija
Prije izvođenja postupka potrebno je identificirati bolesnika. Bolesnik zatim potpisuje suglasnost, a nakon toga mu medicinska sestra/tehničar objasni postupak i pomogne pri zauzimanju odgovarajućeg položaja. Liječnik određuje ubodno mjesto, a nakon toga oblači sterilne rukavice i dezinficira ubodno mjesto. Nakon dezinfekcije liječnik mijenja sterilne rukavice i daje lokalnu anesteziju. Zatim se u označeno mjesto ubode igla i aspirira se tekućina. Nakon postupka, mjesto uboda je potrebno zaštititi sterilnom gazom.
Medicinska sestra/tehničar bolesnika odvodi u sobu te ga smješta na krevet. Bolesnik liježe na punktiranu stranu kako bi se vršila kompresija na ubodno mjesto. Važno je da medicinska sestra/tehničar prati bolesnikovo stanje, ubodno mjesto i vitalne znakove. Uzorak pleuralnog punktata se uz pravilno ispunjenu uputnicu transportira u laboratorij.
Na temperaturnu listu se bilježi količina i izgled pleuralnog izljeva.
Pleuralna punkcija
Prije izvođenja postupka potrebno je identificirati bolesnika.
Bolesnik potpisuje suglasnost.
Medicinska sestra/tehničar:
- objasni postupak
- pomogne pri zauzimanju odgovarajućeg položaja.
Liječnik:
- određuje ubodno mjesto
- navlači sterilne rukavice
- dezinficira ubodno mjesto
- mijenja sterilne rukavice
- daje lokalnu anesteziju.
U označeno mjesto se ubode igla i aspirira se tekućina.
Nakon postupka, mjesto uboda je potrebno zaštititi sterilnom gazom.
Medicinska sestra/tehničar bolesnika odvodi u sobu te ga smješta na krevet.
Bolesnik liježe na punktiranu stranu kako bi se radla kompresija na ubodno mjesto.
Važno je da medicinska sestra/tehničar prati bolesnikovo stanje, ubodno mjesto i vitalne znakove.
Uzorak pleuralnog punktata se uz pravilno ispunjenu uputnicu transportira u laboratorij.
Na temperaturnu listu se bilježi količina i izgled pleuralnog izljeva.
Funkcionalne pretrage
Ispitivanje plućne funkcije jedan je od načina provjere funkcioniranja dišnog sustava. Mogu se provjeriti sve faze respiracijskog ciklusa (ventilacija, distribucija, difuzija utilizacija).
Ispitivanje plućne funkcije jedan je od načina provjere funkcioniranja dišnog sustava.
Mogu se provjeriti sve faze respiracijskog ciklusa:
- ventilacija
- distribucija
- difuzija utilizacija.
Vrste funkcionalnih pretraga
- spirometrija – mjerenje volumena udahnutog i izdahnutog zraka. Provodi se na način da bolesnik ustima obuhvati usnik i diše kroz usni nastavak koji je spojen na spirometar.
- farmakodinamska analiza – ispituje reakciju bronhalnog stabla na djelovanje bronhospazmolitika. Služi za dijagnostiku astme.
- tjelesna pletizmografija – pretraga koja služi za mjerenje otpora u dišnim putevima.
Spirometrija
Mjerenje volumena udahnutog i izdahnutog zraka.
Pri spirometriji bolesnik:
- ustima obuhvati usnik
- diše kroz usni nastavak koji je spojen na spirometar.
Farmakodinamska analiza
Ispituje reakciju bronhalnog stabla na djelovanje bronhospazmolitika.
Služi za dijagnostiku astme.
Tjelesna pletizmografija
Pretraga koja služi za mjerenje otpora u dišnim putevima.
Plinska analiza i acido-bazno stanje arterijske krvi
Plinska analiza artrijske (ABS) krvi služi za precizno određivanje PaO2, PaCO2 i PH krvi. Zajedno s parcijalnim tlakovima plinova pokazuju učinkovitost respiracije.
Plinska analiza artrijske (ABS) krvi
Služi za precizno određivanje PaO2, PaCO2 i PH krvi.
Zajedno s parcijalnim tlakovima plinova pokazuju učinkovitost respiracije.
Krv se obično vadi iz radijalne arterije. Neposredno prije vađenja krvi preporučuje se mirovati 15-tak minuta kako bi se spriječila zaduha i dobio točan nalaz kisika i ugljičnog dioksida. Najčešće se rabi igla sa hepariniziranom štrcaljkom od 2 ml, jer je važno da se krv ne zgruša prilikom vađenja. Nakon vađenja krvi važno je dobro pritisnuti mjesto uboda kako ne bi došlo do jačeg krvarenja.
Krv se obično vadi iz radijalne arterije.
Neposredno prije vađenja krvi preporučuje se mirovati 15-ak minuta.
Mirovanjem:
- sprečavamo zaduhu
- dobivamo točan nalaz kisika i ugljičnog dioksida.
Važno je da se krv ne zgruša prilikom vađenja.
Zbog toga se najčešće rabi igla s hepariniziranom štrcaljkom od 2 ml.
Nakon vađenja krvi važno je dobro pritisnuti mjesto uboda kako ne bi došlo do jačeg krvarenja.
Završetak
Klinite na karticu i doznajte svoj zadatak.