Promatranje bolesnika s akutnim i kroničnim zaraznim bolestima te visokofebrilnih bolesnika
Uvod
Spojite sliku simptoma s opisom.
Na taj način ćete dobiti uvid u neke vitalne simtome koji mogu upućivati na zaraznu bolest kod bolesnika.
Prvi simptom koji upućuje na zarazu
U skrbi za bolesnika medicinska sestra/tehničar prvi primijete prisutnost određenih promjena koje se mogu pojaviti u izgledu bolesnika. O svim promjena koje se pojavljuju važno je pravovremeno obavijestiti liječnika. Najčešći simptom koji će se pojaviti u bolesnika sa zaraznim bolestima je povišena tjelesna temperatura. Kliknite na karticu ispod slike kako biste saznali nešto o tome kako nastaje povišena tjelesna temperatura.
U skrbi za bolesnika medicinska sestra/tehničar prvi primijete prisutnost određenih promjena koje se mogu pojaviti u izgledu bolesnika.
O svim promjena koje se pojavljuju važno je pravovremeno obavijestiti liječnika.
Najčešći simptom koji će se pojaviti u bolesnika sa zaraznim bolestima je povišena tjelesna temperatura. Kliknite na karticu ispod slike kako biste saznali nešto o tome kako nastaje povišena tjelesna temperatura.
Promatranje bolesnika
Toplina tijela nastaje kao ravnoteža između stvaranja topline, najviše u jetri i mišićima, te gubitka kroz periferiju tijela, najčešće okrajine. Centar za regulaciju temperature tijela nalazi se u hipotalamusu.
Normalna tjelesna temperatura varira tijekom dana od najnižih vrijednosti ujutro do najviših kasno poslijepodne, razlika između tih vrijednosti je najviše 0,6°C, a hipotalamus održava tjelesnu temperaturu na vrijednostima između 37° i 38°C.
Tvari koje dovode do porasta tjelesne temperature nazivaju se pirogeni, a kod zaraznih bolesti to su različiti mikroorganizmi ili njihovi endotoksini.
Promatranje bolesnika
Toplina tijela
Nastaje kao ravnoteža između:
- stvaranja topline (najviše u jetri i mišićima) i gubitka topline kroz periferiju tijela (najčešće okrajine).
Centar za regulaciju temperature tijela nalazi se u hipotalamusu.
Normalna tjelesna temperatura varira tijekom dana.
Najniže vrijednosti temperature su ujutro.
Najviše vrijednosti temperature su kasno poslijepodne.
Razlika između tih vrijednosti je najviše 0,6°C.
Hipotalamus održava tjelesnu temperaturu na vrijednostima između 37° i 38°C.
Tvari koje dovode do porasta tjelesne temperature nazivaju se pirogeni.
Kod zaraznih bolesti pirogeni su različiti mikroorganizmi ili njihovi endotoksini.
Bolesnikov izgled
Neke promjene u izgledu bolesnika ukazivat će na određenu zaraznu bolest i za medicinsku sestru/tehničara je važno da ih poznaje.
Koža i vidljive sluznice
- oštro ograničeno crvenilo uz edem – znak je erizipela
- cijanotična boja kože – znak je pneumonije ili pleuralnog izljeva
- ikterus (žutica) je vidljiv kao žuta boja kože i sluznice – znak je virusne upale jetre
- blijeda, vlažna i hladna koža – znak je šoka ili kolapsa
- turgor kože koji je znatno smanjen – znak je da je bolesnik dehidriran, npr. zbog učestalih proljeva
- obložen, malinast jezik – znak je da bolesnik ima šarlah
- debele bijele naslage u ždrijelu – znak je da bolesnik ima difteriju.
Erizipel
- oštro ograničeno crvenilo uz edem.
Pneumonija ili pleuralni izljev
- cijanotična boja kože.
Ikterus (žutica)
- žuta boja kože i sluznice.
Šok ili kolaps
- blijeda, vlažna i hladna koža.
Dehidriracija
- turgor kože koji je znatno je smanjen.
Šarlah
- obložen, malinast jezik.
Difterija
- debele bijele naslage u ždrijelu.
Za određene navedene bolesti kod bolesnika se pojavljuje tipičan izgled lica.
Promjene ponašanja i stanje svijesti
Kod bolesnika oboljelih od nekih zaraznih bolesti može doći do poremećaja svijesti i njihova ponašanja. Kliknite na kartice kako biste proučili te promjene.
Pokretljivost i položaj bolesnika
Bolesnici koji su oboljeli od zaraznih bolesti često zbog svoje iscrpljenosti nisu u mogućnosti ustati iz kreveta ili im je kod ustajanja potrebna pomoć druge osobe. Razlozi iscrpljenosti najčešće su: toksičnost uzročnika, gubitak tekućine, bolesti koje pogađaju živčani sustav, bolest zglobova, strah od grčeva, gubitak mišićne snage. Ako je bolesnik u mogućnosti, zauzima položaj koji mu najviše odgovara.
Bolesnici koji su oboljeli od zaraznih bolesti često zbog svoje iscrpljenosti nisu u mogućnosti ustati iz kreveta.
Za ustajanje im je često potrebna pomoć druge osobe.
Razlozi iscrpljenosti najčešće su:
- toksičnost uzročnika
- gubitak tekućine
- bolesti koje pogađaju živčani sustav
- bolest zglobova
- strah od grčeva
- gubitak mišićne snage.
Ako je bolesnik u mogućnosti,zauzima položaj koji mu najviše odgovara.
Bol u abdomenu
- bolesnici oboljeli od meningitisa leže na boku u luku, dok su im glava i noge zabačene prema natrag. Takvi bolesnici pate od fotofobije pa se često prekrivaju preko glave jer im smeta svjetlo – slika desno
- bolesnici s plućnim i srčanim bolestima najčešće zauzimaju povišen položaj u krevetu jer im olakšava disanje
- bolesnici oboljeli od tetanusa leže mirno i nepokretno, jer im svaki pokret i podražaj izaziva izrazito bolno grčenje mišića.
Bolesnici oboljeli od meningitisa leže na boku u luku.
Glava i noge su im zabačene prema natrag.
Ti bolesnici pate od fotofobije.
Često prekrivaju glavu jer im smeta svjetlo - slika desno.
Bolesnici s plućnim i srčanim bolestima najčešće zauzimaju povišen položaj.
Povišen položaj u krevetu olakšava im disanje.
Bolesnici oboljeli od tetanusa leže mirno i nepokretno.
Svaki pokret i podražaj kod ovih bolesnika izaziva izrazito bolno grčenje mišića.
Vitalni znakovi
Proučite koje promjene vitalnih znakova bolesnika upućuju na postojanje zarazne bolesti.
Znakovi koji upućuju na poremećaje vitalnih funkcija
Izlučevine
Kod bolesnika oboljelih od zaraznih bolesti izlučevine imaju veliku dijagnostičku važnost. Kliknite na kartice i doznajte više o tome.
1. Mokraća
Kod bolesnika oboljelih od zaraznih bolesti količina mokraće može varirati, pa je potrebno svakodnevno mjerenje diureze. Zbog učestalih proljeva, znojenja i nedovoljnog uzimanja tekućine, može se pojaviti oligurija. Kao posljedica šoka ili upale bubrežnih glomerula javlja se anurija. Poliurija je vrlo rijetka kod zaraznih bolesti, a može biti znak bubrežne insuficijencije ili prevelikog unosa tekućine. Kod infekcije mokraćnih puteva prisutna je dizurija uz polakisuriju, dok se retencija mokraće pojavljuje kod bolesnika s poliomijelitisom i tetanusom. Kao komplikacija šarlaha pojavljuje se hematurija koju prepoznajemo po crvenkastoj boji mokraće. Kod poststreptokoknog glomerulonefritisa mokraća je boje ispranog mesa, dok je kod zarazne žutice mokraća tamnosmeđe boje zbog visoke količine bilirubina.
1. Mokraća
Kod bolesnika oboljelih od zaraznih bolesti količina mokraće može varirati.
Potrebno je svakodnevno mjerenje diureze.
Zbog učestalih proljeva, znojenja i nedovoljnog uzimanja tekućine, može se pojaviti oligurija.
Kao posljedica šoka ili upale bubrežnih glomerula javlja se anurija.
Poliurija je vrlo rijetka kod zaraznih bolesti.
Poliurija može biti znak bubrežne insuficijencije ili prevelikog unosa tekućine.
Kod infekcije mokraćnih puteva prisutna je dizurija uz polakisuriju.
Retencija mokraće pojavljuje se kod bolesnika s poliomijelitisom i tetanusom.
Kao komplikacija šarlaha pojavljuje se hematurija.
Hematuriju prepoznajemo po crvenkastoj boji mokraće.
Kod poststreptokoknog glomerulonefritisa mokraća je boje ispranog mesa.
Kod zarazne žutice mokraćaje tamnosmeđe boje zbog visoke količine bilirubina.
2. Stolica
Kod zaraznih bolesti često nastaje proljev koji može biti praćen grčevima ili tenezmima. To je rezultat pojačane peristaltike zbog djelovanja patogenih mikroorganizama i/ili njihovih toksina. Kada bolesnik ima obilne i česte stolice, treba posumnjati na salmonelozu. Kod šigeloze količinski su manje uz primjesu svježe krvi i sluzi pa takvu stolicu nazivamo dizenteričnim ispljuvkom. Kod seroznog meningitisa bolesnici su opstipirani, a kod gnojnog meningitisa imaju proljev. Opstipacija se obično pojavljuje kod botulizma i tetanusa. Kod kroničnih crijevnih zaraznih bolesti izmjenjuju se opstipacija i dijareja pa tada govorimo o kroničnom dijarealnom sindromu. Važno je bilježiti učestalost, boju, konzistenciju i primjese u stolici. Kod trbušnog tifusa stolica je zelenkasto smeđa dok je aholična ili bijela stolica rezultat manjka žučnih boja i karakteristična je za početnu fazu virusnog hepatitisa. Melena je crna katranasta stolica neugodnog mirisa koja je pojavljuje kod krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava.
2. Stolica
Kod zaraznih bolesti često nastaje proljev.
Proljev može biti praćen grčevima ili tenezmima.
Grčevi su rezultat pojačane peristaltike zbog djelovanja patogenih mikroorganizama i/ili njihovih toksina.
Kada bolesnik ima obilne i česte stolice, treba posumnjati na salmonelozu.
Kod šigeloze stolice su količinski manje uz primjesu svježe krvi i sluzi pa takvu stolicu nazivamo dizenteričnim ispljuvkom.
Kod seroznog meningitisa bolesnici su opstipirani.
Kod gnojnog meningitisa bolesnici imaju proljev.
Opstipacija se obično pojavljuje kod botulizma i tetanusa.
Kod kroničnih crijevnih zaraznih bolesti izmjenjuju se opstipacija i dijareja pa tada govorimo o kroničnom dijarealnom sindromu.
Važno je bilježiti učestalost, boju, konzistenciju i primjese u stolici.
Kod trbušnog tifusa stolica je zelenkasto smeđa.
Aholična ili bijela stolica je rezultat manjka žučnih boja i karakteristična je za početnu fazu virusnog hepatitisa.
Melena je crna katranasta stolica neugodnog mirisa koja se pojavljuje kod krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava.
3. Povraćeni sadržaj
Povraćanje je vrlo česta popratna pojava kod zaraznih bolesti. Najčešće se pojavljuje kod meningitisa, gastroenteritisa, salmoneloze i hepatitisa. Kod djece je povraćanje uzrokovano kašljem i lokalnim podražajem.
3. Povraćeni sadržaj
Povraćanje je vrlo česta popratna pojava kod zaraznih bolesti.
Najčešće se pojavljuje kod meningitisa, gastroenteritisa, salmoneloze i hepatitisa.
Kod djece je povraćanje uzrokovano kašljem i lokalnim podražajem.
4. Iskašljaj
Noćni napadaji kašlja uz hripanje i sluzav iskašljaj karakteristični su za hripavac. Kod upala pluća uzrokovanih virusima i mikoplazmom pojavljuje se oskudan, a ponekad i sluzav iskašljaj, dok se kod bakterijske pneumonije javlja obilniji sluzavo gnojan iskašljaj koji može biti praćen s ugrušcima krvi. Zadaća medicinske sestre/tehničara je uočiti promjene koje su važne za postavljanje dijagnoze i daljnje liječenje.
4. Iskašljaj
Noćni napadaji kašlja uz hripanje i sluzav iskašljaj karakteristični su za hripavac.
Kod upala pluća uzrokovanih virusima i mikoplazmom pojavljuje se oskudan, a ponekad i sluzav iskašljaj.
Kod bakterijske pneumonije javlja se obilniji sluzavo gnojan iskašljaj koji može biti praćen s ugrušcima krvi.
Zadaća medicinske sestre/tehničara je uočiti promjene koje su važne za postavljanje dijagnoze i daljnje liječenje.
Simtomi i znakovi kod infektivnih bolesti
Većina zaraznih bolesti obilježena je pojavom općih i specifičnih (posebnih) simptoma i znakova.
Oni su dijagnostički značajni tek kad se udruže u sindrome.
Opći simptomi i znakovi zaraznih bolesti
Opći simptomi i znakovi zaraznih bolesti pojavljuju se kod gotovo svih zaraznih bolesti, obično u početku infektivne bolesti. Nazivamo ih općim simptomima ili infektivnim sindromom. Više o tome možete saznati ukoliko pogledate tablicu niže.
Opći simptomi i znakovi zaraznih bolesti pojavljuju se kod gotovo svih zaraznih bolesti, obično u početku infektivne bolesti.
Nazivamo ih općim simptomima ili infektivnim sindromom.
Više o općim simptomima možete saznati ukoliko pogledate tablicu niže.
Specifični (posebni) simptomi i znakovi zaraznih bolesti
Specifični (posebni) simptomi povezani su s karakterom i lokalizacijom upalnog procesa, a pojavljuju se kasnije. Otkrivaju koji je organ ili organski sustav zahvaćen bolešću. Neke zarazne bolesti nemaju posebnih simptoma, nego su samo obilježene općim simptomima pa se takve bolesti nazivaju općim infektivnim bolestima.
Specifični (posebni) simptomi
Povezani su s karakterom i lokalizacijom upalnoga procesa.
Pojavljuju se kasnije.
Otkrivaju koji je organ ili organski sustav zahvaćen bolešću.
Opće infektivne bolesti
Nemaju posebne simptome, nego su samo obilježene općim simptomima.
Osipi
Osip koji se pojavljuje po vlasištu i sluznicama karakterističan je za egzantematične bolesti. Medicinska sestra/tehničar promatra cjelokupan izgled pacijenta i prvi primjećuju promjene na pacijentu. Potrebno je promatrati i evidentirati vrijeme izbijanja osipa, lokalizaciju, boju, količinu i nestajanje.
Osip koji se pojavljuje po vlasištu i sluznicama karakterističan je za egzantematične bolesti.
Medicinska sestra/tehničar promatra cjelokupan izgled pacijenta i prvi primjećuje promjene na pacijentu.
Potrebno je promatrati i evidentirati:
- vrijeme izbijanja osipa, lokalizaciju, boju, količinu i nestajanje.
Svrbež kože kod osipa
Promjene na koži bolesnika s osipnim bolestima
Temperatura
Temperatura je posljedica poremećaja funkcije centra za regulaciju i jedan je od najizraženijih simptoma zaraznih bolesti.
Temperatura je posljedica poremećaja funkcije centra za regulaciju.
Temperatura je jedan od najizraženijih simptoma zaraznih bolesti.
Porast temperature
Temperaturne krivulje
Temperaturne krivulje kod zaraznih bolesti mogu biti karakteristične i imati dijagnostičku važnost.
Kod zaraznih bolesti razlikujemo nekoliko krivulja.
Monofazična temperaturna krivulja
Postupni porast tjelesne temperature na početku, zatim u fazi uznapredovale bolesti prelazi u kontinuum, a nakon toga slijedi postupan pad temperature.
Postupni porast tjelesne temperature na početku.
U fazi uznapredovale bolesti temperatura prelazi u kontinuum.
Nakon toga slijedi postupan pad temperature.
Bifazična temperaturna krivulja
Javljaju se dvije faze temperature. Prva faza je generalizacija infekcije, a druga faza je bolest organa ili organskog sustava. Druga faza se može javiti kao posljedica komplikacija osnovne bolesti.
Javljaju se dvije faze temperature.
Prva faza je generalizacija infekcije.
Druga faza je bolest organa ili organskog sustava.
Druga faza se može javiti kao posljedica komplikacija osnovne bolesti.
Rekurirajuća temperaturna krivulja
Izmjenjuju se febrilna i afebrilna razdoblja.
Rekurirajuća krivulja jasno upućuje na bolest.
Zadatci u primjeni lijekova i ostalih terapijskih postupaka
Antimikrobna terapija
Antimikrobna terapija specifična je terapija zaraznih bolesti. Prije primjene terapije potrebno je provjeriti je li bolesnik alergičan na neke od lijekova. Kod parenteralne primjene antimikrobne terapije važno je ne kontaminirati okolinu, s obzirom da mikroorganizmi brzo postanu rezistentni, a samim time se otežava i liječenje. Važno je da medicinska sestra/tehničar budu odgovorni i oprezni kod davanja terapija. Isto tako, kod primjene terapije važno je poštivati pet pravila davanja lijeka.
Antimikrobna terapija specifična je terapija zaraznih bolesti.
Prije primjene terapije potrebno je provjeriti je li bolesnik alergičan na neke od lijekova.
Kod parenteralne primjene antimikrobne terapije važno je ne kontaminirati okolinu.
Mikroorganizmi brzo postanu rezistentni, a time se otežava liječenje.
Važno je da medicinska sestra/tehničar budu odgovorni i oprezni kod davanja terapija.
Kod primjene terapije važno je poštivati pet pravila davanja lijeka.
Završetak
Razgovarajte sa svojim roditeljima, obitelji ili skrbnicima o zaraznim bolestima koje ste preboljeli u djetinjstvu. Zatražite od njih podatke o tome koliko ste godina imali kada ste oboljeli, koliko je bolest trajala, koje ste simptome razvili, na koje načine ste se liječili. Na osnovi njih izradite izvještaj u digitalnom alatu Canva i prezentirajte ga drugim kolegama. Možete izraditi i zajednički dokument u digitalnom alatu GeoGebra kojim ćete statistički prikazati koji je prosjek godina obolijevanja u djetinjstvu i trajanja određenih zaraznih bolesti.
Razgovarajte sa svojim roditeljima, obitelji ili skrbnicima o zaraznim bolestima koje ste preboljeli u djetinjstvu.
Zatražite podatke o tome:
- koliko ste godina imali kada ste oboljeli
- koliko je bolest trajala
- koje ste simptome razvili
- na koje načine ste se liječili.
Na osnovi njih izradite izvještaj u digitalnom alatu Canva i prezentirajte ga drugim kolegama.
Možete izraditi i zajednički dokument u digitalnom alatu GeoGebra kojim ćete statistički prikazati koji je prosjek godina obolijevanja u djetinjstvu i trajanja određenih zaraznih bolesti.