Zdravstvena njega bolesnika s crijevnim zaraznim bolestima / salmoneloza, šigeloza, trbušni tifus, kolera
Uvod
Provjerite svoje predznanje o nekim crijevnim zaraznim bolestima rješavajući zadatke.
Što su crijevne zarazne bolesti?
Crijevne zarazne bolesti su bolesti kod kojih uzročnici ulaze u organizam kroz usta i razmnožavaju se u probavnom sustavu. Očituju se proljevom, povraćanjem i bolovima u trbuhu. Zbog najučestalijeg simptoma – proljeva, nazivaju se i dijarealnim bolestima.
Crijevne zarazne bolesti
Bolesti kod kojih uzročnici ulaze u organizam kroz usta i razmnožavaju se u probavnom sustavu. Očituju se proljevom, povraćanjem i bolovima u trbuhu.
Zbog najučestalijeg simptoma – proljeva, nazivaju se i dijarealnim bolestima.
Tanko i debelo crijevo – područja zahvaćena crijevnim zaraznim bolestima
Etiologija i epidemiologija crijevnih zaraznih bolesti
Etiologija crijevnih zaraznih bolesti je različita s obzirom na uzročnike bolesti (bakterije ili virusi), a što se tiče epidemiologije bolesti se najčešće prenose fekalno – oralnim putem.
Etiologija crijevnih zaraznih bolesti je različita s obzirom na uzročnike bolesti (bakterije ili virusi).
Epidemiološki bolesti se najčešće prenose fekalno–oralnim putem.
Komplikacije crijevnih zaraznih bolesti
Crijevne zarazne bolesti mogu uzrokovati različite komplikacije od lakših pa sve do teških kroničnih parazitarnih bolesti.
Zbog teških dehidracija tijekom oboljenja mogu se pojaviti: hipovolemijski šok i akutna bubrežna insuficijencija, enteroragija, perforacija crijeva, encefalitis, miokarditis, pijelonefritis i sekundarna bakterijska infekcija.
Zbog teških dehidracija tijekom oboljenja mogu se pojaviti:
- hipovolemijski šok i akutna bubrežna insuficijencija, enteroragija, perforacija crijeva, encefalitis, miokarditis, pijelonefritis i sekundarna bakterijska infekcija.
Promatranje stanja bolesnika
Tri su faktora kliničke slike crijevnih zaraznih bolesti. Kliknite na karticu i doznajte više o tome.
Tri faktora kliničke slike crijevnih zaraznih bolesti:
- infekcioznotoksični faktor (akutne crijevne bolesti) - vrućica, subjektivni i objektivni simptomi infekcije, simptomi kardiovaskularnog sustava, cerebralni simptomi, bakterijemija, toksemija, oteklina slezene, metastaze, kliconoštvo.
- lokalni crijevni proces (akutne crijevne bolesti) - gastroenteritis, gastroenerokolitis, enterokolitis, kolitis. Simptomi su povraćanje, mučnina, bolovi u trbuhu, proljevi, tenezmi, stolice različita izgleda i broja.
- gubitak tekućine i elektrolita - jaka žeđ, suhe sluznice, gubitak turgora, facies, abdominalis, sklonost grčevima u mišičju, anurija, uremija hemokoncentracije, oligurija.
Salmoneloza i obilježja salmonele
Provođenje postupaka sestrinske skrbi
Objašnjavenje postupaka oboljelom
Intervencije medicinske sestre/tehničara pri akutnom gastroenteritisu usmjerene su na sprečavanje dehidracije, poticanje rehidracije peroralnim putem, pravilnu prehranu, praćenje i uočavanje komplikacija, pomoć u održavanju higijene perianalne regije ovisno o stanju bolesnika.
Važno je osigurati prostor za oboljelog, pribor za rehidraciju, pribor za uspostavu venskog puta, mjerenje vitalnih funkcija, pribor za održavanje osobne higijene. Prostor treba redovito prozračivati i dezinficirati. Važno je osigurati pravilno zbrinjavanje kontaminiranog otpada.
Intervencije medicinske sestre/tehničara pri akutnom gastroenteritisu usmjerene su na:
- sprečavanje dehidracije
- poticanje rehidracije peroralnim putem
- pravilnu prehranu
- praćenje i uočavanje komplikacija
- pomoć u održavanju higijene perianalne regije ovisno o stanju bolesnika.
Važno je osigurati:
- prostor za oboljelog
- pribor za rehidraciju
- pribor za uspostavu venskog puta
- mjerenje vitalnih funkcija
- pribor za održavanje osobne higijene
- pravilno zbrinjavanje kontaminiranog otpada.
Prostor treba redovito prozračivati i dezinficirati.
Prehrana bolesnika
U prehrani bolesnika važna je dijetna prehrana koja je uz rehidraciju temelj liječenja. U dijetnoj prehrani je važno uzimati hranu i napitke koji neće dodatno štetiti sluznici crijeva.
Prema spoznajama nisu potrebni rigorozni dijetni režimi, posebice ne u djece. Dopušten je širi izbor hrane. U dječjoj dijetetičkoj prehrani daju se specijalni pripravci, dojenčad se i dalje doji. Kod veće djece i odraslih dijeta je podijeljena u tri stupnja.
U prehrani bolesnika važna je dijetna prehrana.
Dijetna prehrana je uz rehidraciju temelj liječenja.
U dijetnoj prehrani je važno uzimati hranu i napitke koji neće dodatno štetiti sluznici crijeva.
Prema spoznajama nisu potrebni rigorozni dijetni režimi, posebice ne u djece.
Dopušten je širi izbor hrane.
U dječjoj dijetetičkoj prehrani daju se specijalni pripravci.
Dojenčad se i dalje doji.
Kod veće djece i odraslih dijeta je podijeljena u tri stupnja.
Postupci medicinske sestre/tehničara u liječenju crijevnih zaraznih bolesti
Kliknite na karticu i doznajte važne postupke medicinske sestre/tehničara u liječenju crijevnih zaraznih bolesti.
- primjena propisane antimikrobne terapije
- sudjelovanje u postupku rehidracije
- nadzor i evidencija izlučina
- primjena mjera osobne zaštite
- primjena prevencije širenja infekcije
- primjena dijetetičkih mjera u liječenju.
Završetak
Kliknite na karticu i pročitajte navedene tvrdnje.
- Godišnje u svijetu 1 milijarda ljudi oboli od crijevnih zaraznih bolesti. Oko 5 milijuna djece u dobi od 5 godina godišnje umire od crijevnih zaraznih bolesti.
- Najvažniju ulogu u prijenosu crijevnih zaraznih bolesti imaju prljave ruke čovjeka pa se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku“.
- U razvijenim zemljama prijenos zaraznih bolesti prljavim rukama je rjeđi, a sve veću ulogu u prijenosu crijevnih zaraza imaju namirnice životinjskog porijekla – poput mesa, jaja i njihovih prerađevina.
Godišnje u svijetu 1 milijarda ljudi oboli od crijevnih zaraznih bolesti.
Oko 5 milijuna djece u dobi od 5 godina godišnje umire od crijevnih zaraznih bolesti.
Najvažniju ulogu u prijenosu crijevnih zaraznih bolesti imaju prljave ruke čovjeka.
Crijevne zarazne bolesti zovu se i „bolesti prljavih ruku“.
U razvijenim zemljama prijenos zaraznih bolesti prljavim rukama je rjeđi.
Sve veću ulogu u prijenosu crijevnih zaraza imaju namirnice životinjskog porijekla – poput mesa, jaja i njihovih prerađevina.
Na osnovi usvojenog znanja ponudite objašnjenja na navedne tvrdnje u obliku izvještaja u zajedničkom dokumentu na Google Disk-u.
Raspravite o njima s drugim kolegama i ispišite zaključke unutar zajedničkog dokumenta.