Promatranje bolesnika s bolestima živčanoga sustava
Uvod
Jedna od neuroloških bolesti koja je u povijesti izazivala najviše straha i predrasuda je vjerojatno epilepsija.
Kako biste više saznali o tome kako su ljudi u povijesti promatrali bolesnike s epilepsijom, kliknite na karticu.
Bolesnik s grand mal napadom – ilustracija
Stari Grci su epilepsiju nazivali "sveta bolest" i pokušavali su je izliječiti cijelim nizom vrlo maštovitih lijekova kao što su kornjačina krv, devina dlaka i slično.
U starom Rimu je Celsus pisao o povremenim izlječenjima postignutim ispijanjem krvi ranjenih gladijatora.
Naravno, ništa od navedenih lijekova nije imalo nikakav učinak.
Hipokrat je govorio da zbog svojeg izgleda kao da ne potječe s ovoga svijeta, epilepsija se čini "nimalo nalik drugim bolestima".
Tada je epilepsija kod ljudi izazivala strah. Međutim, situacija se nije mnogo promijenila do danas. I danas, iako znamo kako i zašto nastaje epileptični napadaj, a postoje i učinkoviti lijekovi, prisustvovanje epileptičnom napadaju je zastrašujuće iskustvo. I ne samo da ljudi pogrešno shvaćaju bolest, nego osuđuju i boje se onih koji od nje boluju. I danas su, na žalost, ljudi oboljeli od epilepsije izloženi predrasudama i stigmi.
Bolesnik s grand mal napadom - ilustracija
Stari Grci su epilepsiju nazivali "sveta bolest".
Pokušavali su je izliječiti cijelim nizom vrlo maštovitih lijekova ( kornjačina krv, devina dlaka i slično.)
U starom Rimu je Celsus pisao o povremenim izlječenjima postignutim ispijanjem krvi ranjenih gladijatora.
Naravno, ništa od navedenih lijekova nije imalo nikakav učinak.
Hipokrat je govorio da zbog svojeg izgleda kao da ne potječe sa ovoga svijeta.
Epilepsija se čini "nimalo nalik drugim bolestima".
Nekada je epilepsija kod ljudi izazivala strah.
Situacija se nije mnogo promijenila do danas.
Danas znamo kako i zašto nastaje epileptični napadaj, a postoje i učinkoviti lijekovi. Prisustvovanje epileptičnom napadaju i dalje je zastrašujuće iskustvo.
Ljudi često pogrešno shvaćaju bolest, osuđuju i boje se onih koje od nje boluju.
Ljudi oboljeli od epilepsije i danas su izloženi predrasudama i stigmi.
Planiranje zdravstvene njege neurološkog bolesnika
U planiranju zdravstvene njege bolesnika oboljelih od bolesti živčanog sustava važno je poštovati redoslijed kojim se prikupljaju podatci od bolesnika. Medicinska sestra/tehničar će podatke prikupljati metodom intervjua (anamneza i heteroanamneza), zatim promatranjem bolesnika te analizom medicinske dokumentacije. Na osnovi prikupljenih podataka utvrđuju se potrebe za zdravstvenom njegom i definiraju problemi iz kojih proizlaze intervencije.
U planiranju zdravstvene njege bolesnika oboljelih od bolesti živčanog sustava važno je poštovati redoslijed kojim se prikupljaju podatci od bolesnika.
Medicinska sestra/tehničar će podatke prikupljati:
- metodom intervjua (anamneza i heteroanamneza)
- promatranjem bolesnika
- analizom medicinske dokumentacije.
Na osnovi prikupljenih podataka:
- utvrđuju se potrebe za zdravstvenom njegom
- definiraju se problemi iz kojih proizlaze intervencije.
Promatranje neuroloških bolesnika
Pogledajte videozapis o promatranju neurološkog bolesnika, a zatim se detaljnije upoznajte s tim.
Promatranje neurološkog bolesnika
Promatranje bolesnika počinje od glave gdje se pregledava stanje kože, sluznice i kose. Na licu se promatraju oči, odnosno je li prisutan strabizam ili neki drugi poremećaj u vidu. Prati se veličina i oblik zjenica. Potrebno je pregledati jesu li obje strane tijela simetrične, zatim jesu li prisutni edemi na ekstremitetima, eventualna oštećenja kože, dekubitus, kontrakture te postoji li oslabljena motorika. Također promatramo vlažnost i boju kože.
Promatranje bolesnika počinje od glave.
Pregledava se stanje kože, sluznice i kose.
Na licu se promatraju oči, odnosno je li prisutan strabizam ili neki drugi poremećaj u vidu.
Prati se veličina i oblik zjenica.
Potrebno je pregledati jesu li:
- obje strane tijela simetrične
- prisutni edemi na ekstremitetima.
Uočavamo oštećenja kože, dekubitus, kontrakture te postoji li oslabljena motorika.
Promatramo vlažnost i boju kože.
Vrlo važno je pratiti i vitalne funkcije te izlučine.
Promatranje bolesnika - pregled zjenica
Ako se istovremeno pojavi kombinacija određenih simptoma i znakova, takav pojam nazivamo neurološki sindrom. Poznavanjem simptoma, znakova i karakteristika određene bolesti medicinska sestra/tehničar može na vrijeme predvidjeti nastanak određenog problema koji bi kasnije imao utjecaj na samu provedbu zdravstvene njege, ali i na liječenje.
Također je vrlo važno pratiti i vitalne funkcije, te izlučine.
Neuroloski sindrom je:
- istovremena pojava kombinacija određenih simptoma i znakova.
Poznavanjem simptoma, znakova i karakteristika određene bolesti medicinska sestra/tehničar može na vrijeme predvidjeti nastanak određenog problema.
Uočeni problemi kasnije mogu imati utjecaj na provedbu zdravstvene njege, ali i na liječenje.
Stanje svijesti i promjene ponašanja
Svijest je najsloženija ljudska psihička funkcija, odnosno doživljaj okolnog svijeta te sposobnost percepcije vremena i prostora. Medicinska sestra/tehničar moraju znati prepoznati poremećaje svijesti i pravovremeno reagirati. Poremećaje svijesti možemo podijeliti u dvije skupine: kvalitativne i kvantitativne poremećaje svijesti. Na karticama ispod objašnjeni su poremećaji svijesti.
Svijest je:
- najsloženija ljudska psihička funkcija
- doživljaj okolnoga svijeta
- sposobnost percepcije vremena i prostora.
Medicinska sestra/tehničar moraju znati prepoznati poremećaje svijesti i pravovremeno reagirati. Poremećaje svijesti možemo podijeliti u dvije skupine:
- kvalitativne i kvantitativne poremećaje svijesti.
Na karticama ispod objašnjeni su poremećaji svijesti.
Motorika, pokretljivost i položaj bolesnika u krevetu
Kod bolesnika koji boluju od neuroloških bolesti često je prisutan poremećaj u motorici koji medicinska sestra/tehničar mora na vrijeme uočiti. Ovisno o stupnju neurološkog oštečenja bolesnik može biti nepokretan, pokretan s pomoću pomagala ili mu je motorika neznatno narušena.
Kod bolesnika koji boluju od neuroloških bolesti često je prisutan poremećaj u motorici.
Poremećaje u motorici medicinska sestra/tehničar mora na vrijeme uočiti.
Ovisno o stupnju neurološkog oštećenja bolesnik može biti:
- nepokretan
- pokretan s pomoću pomagala
- neznatno narušene motorike.
Osoba s paraplegijom
Centralna oštećenja – mišići su ukočeni te su prisutni patološki refleksi.
Periferna oštećenja – mišići su mlohavi, a tetivni refleksi su oslabljeni i nestali, dok patoloških refleksa nema.
Motorna oštećenja mogu se prepoznati po nepravilnom hodu, a razlikujemo nekoliko oblika.
Centralna oštećenja:
mišići su ukočeni, prisutni su patološki refleksi.
Periferna oštećenja:
mišići su mlohavi, a tetivni refleksi su oslabljeni i nestali, patoloških refleksa nema.
Motorička oštećenja:
mogu se prepoznati po nepravilnom hodu, a razlikujemo nekoliko oblika.
Bolesnik s Parkinsonovom bolešću
Bazalni moždani gangliji utječu na nevoljnu motoriku i stvaraju preduvjete za izvođenje pokreta. Ako dođe do oštećenja bazalnih ganglija, javljaju se poremećaji motorike.
Poremećaji motorike
Bolesnik s tremorom ruku
Položaj bolesnika s neuromuskularnim oštećenjima
Kod bolesnika s neuromuskularnim oštećenjem vrlo je važan pravilan položaj te česta promjena položaja kako bi se izbjegle komplikacije dugotrajnog ležanja (dekubitus, kontrakture, tromboza). Bolesnici mogu ležati na trbuhu, leđima i boku. Prilikom postavljanja bolesnika u bočni položaj bilo bi poželjno leđa podložiti jastukom kako bi bolesnik bio stabilan u krevetu, a ispod glave postaviti jastuk da se spriječi istezanje vrata, gornju ruku položiti na jastuk, a donju izvući prema naprijed. Također prilikom stavljanja bolesnika u bočni položaj treba pripaziti da ga ne okrenemo na oštećenu stranu. Kako bi izbjegli dekubitus, poželjno je da se između nogu podmetne jastuk. Za sprečavanje nastanka komplikacija dugotrajnog ležanja vrlo je važno provoditi aktivne i pasivne vježbe kod bolesnika, ovisno o stupnju bolesnikove samostalnosti.
Kod bolesnika s neuromuskularnim oštećenjem vrlo je važan pravilan položaj.
Potrebna je česta promjena položaja kako bi se izbjegle komplikacije dugotrajnog ležanja
(dekubitus, kontrakture, tromboza).
Bolesnici mogu ležati na trbuhu, leđima i boku.
Prilikom postavljanja bolesnika u bočni položaj:
- leđa podložiti jastukom kako bi bolesnik bio stabilan u krevetu
- ispod glave postaviti jastuk da se spriječi istezanje vrata
- gornju ruku položiti na jastuk
- donju ruku izvući prema naprijed.
Prilikom stavljanja bolesnika u bočni položaj treba pripaziti da ga ne okrenemo na oštećenu stranu.
Kako bi izbjegli dekubitus, poželjno je da se između nogu podmetne jastuk.
Za sprječavanje nastanka komplikacija dugotrajnog ležanja je važno provoditi aktivne i pasivne vježbe kod bolesnika.
Hoće li vježbe biti aktivne ili pasivne ovisi o stupnju bolesnikove samostalnosti.
Više živčane funkcije
Neke od sposobnosti su pod nadzorom jedne polovice mozga, odnosno pod dominacijom jedne moždane hemisfere. Centar za govor, razumijevanje i pokrete nalazi se većim dijelom u lijevoj hemisferi (dešnjaci). Ljevacima je dominantna desna hemisfera.
Neke od sposobnosti su pod nadzorom jedne polovice mozga, odnosno pod dominacijom jedne moždane hemisfere.
Centar za govor, razumijevanje i pokrete nalazi se većim dijelom u lijevoj hemisferi (dešnjaci). Ljevacima je dominantna desna hemisfera.
Osjetne funkcije
Osjetilni sustav čini niz osjetila u tijelu, odnosno sve živčane stanice koje primaju, prenose i obrađuju dobivene podražaje.
Medicinska sestra/tehničar mora prepoznati poremećaje osjetnih funkcija.
Vitalni znakovi i izlučine
Kod neuroloških bolesnika praćenje vitalnih funkcija vrlo je važno. Kod navedenih bolesnika česte su bradikardije i hipertenzija. Kod bolesnika s lezijama na mozgu česta je hipersekrecija u dišnim putevima. S obzirom da su neurološki bolesnici zbog svoga stanja najčešće nepokretni, kod njih je često prisutna opstipacija, dok kod ozljeda lumbalnog dijela leđne moždine može biti prisutna inkontinencija.
Kod neuroloških bolesnika praćenje vitalnih funkcija vrlo je važno.
Kod navedenih bolesnika česte su bradikardije i hipertenzija.
Kod bolesnika s lezijama na mozgu česta je hipersekrecija u dišnim putevima.
Neurološki bolesnici najčešće su nepokretni te je kod njih često prisutna opstipacija.
Kod ozljeda lumbalnog dijela leđne moždine može biti prisutna inkontinencija.
Završetak
Odaberite jednog bolesnika na vježbama na neurološkom odjelu, zamolite ga uz dopuštenje mentora za razgovor te uzmite od njega anamnestičke podatke prema redoslijedu kako je navedeno u ovoj jedinici.
Izradite zajednički dokument na Google Disku i kasnije s kolegama usporedite svoje anamneze i podatke koje ste prikupili te raspravite o njima.