Bol i bolni sindromi
Uvod
Bol je najčešći razlog dolaska liječniku. Uvijek je subjektivna i osim fizioloških procesa koji dovode do boli, uključena je i emocionalna komponenta. Kako biste doznali neke zanimljivosti o boli, kliknite na karticu ispod videa.
Bol je najčešći razlog dolaska liječniku.
Bol je subjektivna.
Osim fizioloških procesa koji dovode do boli, u osjet boli uključena je i emocionalna komponenta.
Kako biste doznali neke zanimljivosti o boli, kliknite na karticu ispod videa.
Vrste boli
Definicija Međunarodnog udruženja za istraživanje boli (IASP = International Association for the Study of Pain) kaže: "Bol je neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili nalik onom povezanom s njim.".
Zbog svoje emocionalne i psihogene komponente različiti ljudi različito doživljavaju bol te je zbog toga bol subjektivna.
Definicija Međunarodnog udruženja za istraživanje boli (IASP = International Association for the Study of Pain) kaže:
"Bol je neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili nalik onom povezanom s njim.".
Zbog svoje emocionalne i psihogene komponente različiti ljudi različito doživljavaju bol.
Zbog toga je bol subjektivna.
Podjela boli prema patofiziologiji
Prema patofiziološkim obilježjima mehanizma koji dovodi do boli možemo je podijeliti na:
- nociceptorsku bol
- neuropatsku bol
- psihogenu bol.
Na karticama ispod pročitajte karakteristike svake od njih.
Podjela boli prema trajanju
Prema duljini trajanja bol dijelimo na akutnu i kroničnu bol.
Akutna bol je najčešće intenzivna bol koja nastaje naglo i traje kratko, odnosno dok ozljeda koja ju je izazvala ne zacijeli. Takva bol je obično dobro lokalizirana i bolesnici je najčešće opisuju kao oštru, probadajuću.
Prema definiciji IASP-a traje do tri mjeseca. Najčešće je upozorenje bolesniku da se u tijelu nešto događa i da je potrebna intervencija.
Akutna bol:
najčešće intenzivna bol koja nastaje naglo i traje kratko.
Bol traje dok ozljeda koja ju je izazvala ne zacijeli.
Takva bol je obično dobro lokalizirana.
Bolesnici je najčešće opisuju kao oštru, probadajuću.
Prema definiciji IASP-a traje do tri mjeseca.
Najčešće je upozorenje bolesniku da se u tijelu nešto događa i da je potrebna intervencija.
Procjena boli
Na nastanak i doživljaj boli ne utječu samo oštećenja tkiva nego i niz drugih čimbenika kao što su prijašnja iskustva s boli, osobna vjerovanja, motivacija, okolina, afekt itd. i zato je bol izuzetno subjektivan doživljaj koji je teško objektivizirati.
Prag boli je minimalni podražaj koji izaziva bol. Tolerancija boli je najjača bol koju osoba može podnijeti, a da ne pokazuje oblike bolnog ponašanja kao što su jaukanje i plač. Jedan i drugi parametar može se instrumentalno ispitati.
Za dijagnostiku i procjenu boli potrebna nam je dobra anamneza, a važni su nam i određeni podatci.
Na nastanak i doživljaj boli ne utječu samo oštećenja tkiva nego i niz drugih čimbenika:
- prijašnja iskustva s boli
- osobna vjerovanja
- motivacija
- okolina
- afekt itd.
Zbog toga je bol izuzetno subjektivan doživljaj koji je teško objektivizirati.
Prag boli:
minimalni podražaj koji izaziva bol.
Tolerancija boli:
najjača bol koju osoba može podnijeti, a da ne pokazuje oblike bolnog ponašanja( jaukanje, plač).
Jedan i drugi parametar može se instrumentalno ispitati.
Za dijagnostiku i procjenu boli potrebna nam je dobra anamneza i određeni podatci.
Bolesnica s boli u abdomenu
Kod procjene boli medicinska sestra/tehničar promatrat će bolesnikovo ponašanje. Ovisno o začajkama boli bolesnik može imati različite fiziološke manifestacije kao što su: proširene zjenice, znojenje, napetost mišića, ubrzani puls i disanje, povišeni tlak. Izrazi lica, zauzimanje odgovarajućeg položaja i verbalno izražavanje (stenjanje, vikanje) također ukazuje na karakter boli.
Kod procjene boli medicinska sestra/tehničar promatrat će bolesnikovo ponašanje.
Ovisno o začajkama boli bolesnik može imati različite fiziološke manifestacije kao što su:
- proširene zjenice, znojenje, napetost mišića, ubrzani puls i disanje, povišeni tlak.
Na karakter boli ukazuju i:
- izrazi lica, zauzimanje odgovarajućeg položaja i verbalno izražavanje (stenjanje, vikanje).
Procjena boli
Ljestvice boli
U procjeni boli najteže je procijeniti intenzitet boli baš zato što svatko od nas drugačije doživljava bol i svatko ima drugačiji prag i toleranciju boli. U procjeni boli služimo se ljestvicama procjene kojima nastojimo navesti bolesnika da osjećaj boli što točnije sam ocijeni. Za procjenu boli postoje jednodimenzionalne samoocjenske ljestvice i višedimenzionalne ljestvice.
Svatko od nas drugačije doživljava bol i svatko ima drugačiji prag i toleranciju boli.
U procjeni boli zato je najteže procijeniti intenzitet boli.
U procjeni boli služimo se ljestvicama procjene.
Bolesnika nastojimo navesti da osjećaj boli što točnije sam ocijeni.
Za procjenu boli postoje:
- jednodimenzionalne samoocjenske ljestvice
- višedimenzionalne samoocjenske ljestvice.
Jednodimenzionalne samoocjenske ljestvice
Jednodimenzionalne samoocjenske ljestvice ocjenjuju samo jednu dimenziju boli i to je najčešće intenzitet.
Razlikujemo ih nekoliko.
Višedimenzionalne ljestvice
Višedimenziomalne ljestvice za procjenu boli daju nam više podataka o boli.
Posebno su korisne kod procjene kronične boli.
Razlikujemo ih nekoliko.
Nakon procjene i terapije boli uvijek je potrebno napraviti eveluaciju kako bi se vidjelo koje metode su bile uspješne.
Sestrinske intervencije vezane uz bol
Medicinska sestra/tehničar prikuplja podatke o boli od bolesnika.
Na temelju prikupljenih podataka medicinska sestra/tehničar procijenit će:
- je li bol akutna ili kronična
- u kojoj fazi je bol (predviđanje boli ponekad je neugodnije od same boli)
- kako se ponaša bolesnik u odnosu na pokazivanje boli
- čimbenike koji utječu na pojačavanje ili smanjenje boli te bolesnikov odgovor na njih.
Promatranje bolesnika
Uz procjenu intenziteta boli pomoću navedenih alata, medicinska sestra/tehničar prati bolesnikovo ponašanje i procjenjuje druga obilježja boli:
- lokalizaciju, trajanje, kvalitetu boli kako je bolesnik opisuje
- pokušava definirati toleranciju bolesnika na bol
- utjecaj boli na svakodnevne aktivnosti
- što bolesnik misli da mu može pomoći u uklanjanju boli
- postoje li neki bolesnikovi problemi vezani uz bol (smetnje u svakodnevnom životu, socijalna komponenta.
Na poleđini slike pročitajte procjenu boli na utjecaj svakodnevnog funkcioniranja osobe.
Bolesnica koju boli zauzima zaštitni položaj
Važno je procijeniti utjecaj boli na život bolesnika. Akutnu bol je lako prepoznati i često se može i jednostavno tretirati. Bol koja traje dugo dovodi bolesnika do navikavanja na takvo stanje te će on čak i moći funkcionirati dok oštećenje ne bude tako veliko da će onemogućiti neke funkcije organizma.
Bol s vremenom može dovesti do smanjenog kretanja, malnutricije, povećava se gubitak tekućine i povećava potrošnja energije, a smanjuje se unos hranjivih tvari zbog popratnih pojava kao što su mučnina i povraćanje.
Bolesnica koju boli zauzima zaštitni položaj
Važno je procijeniti utjecaj boli na život bolesnika.
Akutnu bol je lako prepoznati i često se može i jednostavno tretirati.
Bol koja traje dugo dovodi bolesnika do navikavanja na takvo stanje.
Bolesnik će moći funkcionirati dok oštećenje ne bude tako veliko da onemogući neke funkcije organizma.
Bol s vremenom može dovesti do:
- smanjenog kretanja
- malnutricije
- povećanog gubitka tekućine.
Povećava se potrošnja energije, a smanjuje se unos hranjivih tvari zbog popratnih pojava kao što su mučnina i povraćanje.
Na osnovi prikupljenih podataka medicinska sestra/tehničar izrađuje plan zdravstvene njege. Plan zdravstvene njege izrađuje se zajedno s bolesnikom kako bi utvrdili željeni cilj. Naime, ne može se svaka bol potpuno ukloniti, ali se može umanjiti njezin intenzitet do podnošljivih razina.
Na osnovi prikupljenih podataka medicinska sestra/tehničar izrađuje plan zdravstvene njege.
Plan zdravstvene njege izrađuje se zajedno s bolesnikom kako bi utvrdili željeni cilj.
Ne može se svaka bol potpuno ukloniti.
Može se umanjiti intenzitet boli do podnošljivih razina.
Provođenje sestrinskih intervencija u uklanjanju boli
Nefarmakološke metode uklanjanja boli uglavnom su sigurnije za bolesnika od primjene analgetika. One ne mogu biti zamjena za analgetike, ali kod blaže, kratkotrajne boli mogu biti primjenjive. Kod kronične boli najčešće se kombiniraju s analgeticima.
Nefarmakološke metode uklanjanja boli:
uglavnom su sigurnije za bolesnika od primjene analgetika
ne mogu biti zamjena za analgetike, ali kod blaže, kratkotrajne boli mogu biti primjenjive
kod kronične boli najčešće se kombiniraju sa analgeticima.
Uspostavljanje povjerljivog odnosa medicinske sestre/tehničara s bolesnikom doprinosi ublažavanju boli već samim tim što bolesnik zna da vjerujemo njegovom iskazu boli. Takav odnos smanjuje osjećaj anksioznosti i povećava osjećaj sigurnosti kod bolesnika.
Edukacija bolesnika o mehanizmima nastanka boli i o njenim uzrocima također će pomoći da bolesnik razumije svoje reakcije na bol i smanjenju aksioznosti.
Uspostavljanje povjerljivog odnosa medicinske sestre/tehničara s bolesnikom doprinosi ublažavanju boli.
Važno je da bolesnik zna da vjerujemo njegovom iskazu boli.
Takav odnos smanjuje osjećaj anksioznosti i povećava osjećaj sigurnosti kod bolesnika.
Edukacija bolesnika o mehanizmima nastanka boli i o njenim uzrocima također će pomoći da bolesnik razumije svoje reakcije na bol i smanjenju aksioznosti.
Razgovor s bolesnikom o planiranju aktivnosti u vrijeme kada je bol manja.
Razgovor s obitelji i prijateljima bolesnika kako bi što više ljudi bilo uključeno, što može povećati razinu pomoći bolesniku.
Odvraćanje pažnje (distrakcija) može umanjiti osjećaj boli ili povećati toleranciju na bol.
Primjena relaksacijskih metoda služi za smanjenje umora i povećanje mišično-koštane relaksacije.
Razgovor s bolesnikom o planiranju aktivnosti u vrijeme kada je bol manja.
Razgovor s obitelji i prijateljima bolesnika
može povećati razinu pomoći bolesniku.
Odvraćanje pažnje (distrakcija)
može umanjiti osjećaj boli ili povećati toleranciju na bol.
Primjena relaksacijskih metoda
služi za smanjenje umora i povećanje mišično-koštane relaksacije.
Tehnika vođenog zamišljanja (vođene imaginacije) uključuje polagano i ritmično disanje uz zamišljanje ugodnih doživljaja, a najčešće se primjenjuje kod bolesnika s kroničnom boli.
Pomoć drugih stručnjaka kao što je svećenik u smanjenju anksioznosti posljedično može umanjiti i bol.
Ponekad je dovoljna prisutnost uz bolesnika kako bi se osjećao sigurno i zaštićeno. To mogu biti i prijatelji, obitelj i volonteri.
Bolesnika treba upozoriti kada je uklonjen ili smanjen uzrok boli jer se na taj način smanjuje njegova fokusiranost na bol.
Klikom na karticu ispod slike saznajte o osobitostima farmakološke terapije.
Tehnika vođenog zamišljanja (vođene imaginacije)
uključuje polagano i ritmično disanje uz zamišljanje ugodnih doživljaja, a najčešće se primjenjuje kod bolesnika s kroničnom boli.
Za smanjenje anksioznosti i smanjivanja boli može pomoći i uključivanje drugih stručnjaka i svećenika.
Ponekad je dovoljna prisutnost uz bolesnika kako bi se ojećao sigurno i zaštićeno.
Uz bolesnika mogu biti i prijatelji, obitelj i volonteri.
Bolesnika treba upozoriti kada je uklonjen ili smanjen uzrok boli.
Na taj način smanjuje se bolesnikova fokusiranost na bol.
Klikom na karticu ispod slike saznajte o osobitostima farmakološke terapije.
Farmakološka terapija
Farmakološku terapiju za ublažavanje bolova propisuje liječnik, a medicinska sestra/tehničar treba osigurati da pravi lijek u pravoj dozi dođe pravovremeno do pravog bolesnika i da ga on dobije na pravi način. Kod kronične boli trebalo bi osigurati da koncentracija lijeka u krvi bude stalno ista kako bol ne bi došla do svojeg maksimuma. Lijek bi trebalo davati prije očekivane pojave boli ili prije nego dosegne svoj maksimum.
Farmakološka terapija
Farmakološku terapiju za ublažavanje bolova propisuje liječnik.
Medicinska sestra/tehničar treba osigurati da pravi lijek u pravoj dozi i na pravi način dođe u pravo vrijeme do pravog bolesnika.
Kod kronične boli trebalo bi osigurati da koncentracija lijeka u krvi bude stalno ista.
Održavanjem konstantne koncentracije lijeka u krvi postižemo da bol ne dođe do svog maksimuma.
Lijek bi trebalo davati prije:
- očekivane pojave boli
- nego dosegne svoj maksimum.
Edukacija bolesnika
Edukacija bolesnika o boli, mehanizmima nastanka boli i metodama uklajnjanja boli pozitivno će utjecati na bolesnika i umanjiti anksioznost, nesigurnost te ukloniti komplikacije koje mogu nastati zbog neupućenosti bolesnika.
Anksioznost, nesigurnost i komplikacije mogu nastati zbog neupućenosti bolesnika.
Edukacija bolesnika o boli, mehanizmima nastanka boli i metodama uklanjanja boli pozitivno će utjecati na bolesnika.
Završetak
Razgovarajte s kolegama u razredu o tome koja je bila najjača bol koju ste osjetili.
Raspravite s kolegama kako je takva bol utjecala na vas.
Zatim, neka svatko od vas unese u zajednički dokument u digitalnom alatu Padlet parametre koje medicinska sestra/tehničar treba procijeniti kod bolesnika. Pri tome možete i koristiti neku od skala za bol. Usporedite zapisana saznanja.