Zdravstvena njega bolesnika s emergentnim bolestima (SARS, SARS COVID-19, ptičja gripa, ebola)
Uvod
Emergentne zarazne bolesti su bolesti koje se prvi puta pojavljuju u ljudskoj populaciji ili bolesti uzrokovane poznatim patogenima koji su razvili rezistenciju na lijekove. Najčešće su uzrokovane visokopatogenim mikroorganizmima koji su otporni na lijekove, odnosno lijekovi koji djeluju na njih ne postoje.
Kako biste saznali neke od novijih uzročnika koji su otkriveni do sada, kliknite na karticu ispod.
Emergentne zarazne bolesti:
- prvi puta se pojavljuju u ljudskoj populaciji
- ili su uzrokovane poznatim patogenima koji su razvili rezistenciju na lijekove.
Najčešće su uzrokovane visokopatogenim mikroorganizmima.
Visokopatogeni mikroorganizmi mogu biti:
- otporni na lijekove
- lijekovi koji djeluju na njih ne postoje.
Kako biste saznali neke od novijih uzročnika koji su otkriveni do sada, kliknite na karticu ispod.
Promjene u današnjem društvu vezane uz putovanja i tehnologiju uvjetuju da se takve bolesti šire drugačije nego su se širile epidemije u prošlosti. Od do sada poznatih emergentnih zaraznih bolesti njih preko 70 % su zoonoze (primarno bolest životinja koja je prešla na čovjeka).
Promjene u današnjem društvu vezane uz putovanja i tehnologiju uvjetuju da se emergentne bolesti šire drugačije nego su se širile epidemije u prošlosti.
Od do sada poznatih emergentnih zaraznih bolesti njih preko 70 % su zoonoze.
Zoonoze su primarno bolesti životinja koje prelaze na čovjeka.
Biološki, socijalni i okolišni uzroci nastanka emergentnih bolesti
Kao biološke čimbenike koji pogoduju širenju novih zaraznih bolesti treba spomenuti prilagodbu i promjenu mikroorganizama te osjetljivost čovjeka na infekcije. Promjene klime, vremenske prilike i promjene u okolišu te gospodarski razvoj koji uzrokuje promjene u okolišu navode se kao okolišni čimbenici odgovorni za širenje zaraznih bolesti.
Od socijalnih čimbenika valja spomenuti porast broja stanovnika na zemlji i prenapučenost, razvoj industrije, međunarodna putovanja i trgovinu. Također, neadekvatno i zapušteno javno zdravstvo u nekim područjima, nedostatak političke volje za rješavanje problema, siromaštvo i društvena nejednakost, rat i sukobi te namjerno korištenje biološkog oružja također doprinose širenju uzročnika zaraznih bolesti.
Biološki čimbenici su:
- prilagodba i promjena mikroorganizama
- osjetljivost čovjeka na infekcije.
Okolišni čimbenici su:
- promjene klime, vremenske prilike i promjene u okolišu
- gospodarski razvoj koji uzrokuje promjene u okolišu.
Socijalni čimbenici su:
- porast broja stanovnika na Zemlji
- prenapučenost
- razvoj industrije
- međunarodna putovanja i trgovina
- neadekvatno i zapušteno javno zdravstvo u nekim područjima
- nedostatak političke volje za rješavanje problema
- siromaštvo i društvena nejednakost
- rat i sukobi
- namjerno korištenje biološkog oružja.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kroz svoje je regionalne centre odgovorila na prijetnju novih emergentnih zaraznih bolesti kroz pojačani nadzor, pravovremeno prijavljivanje te stalno usavršavanje epidemiologa, laboratorijskih stručnjaka i zdravstvenog osoblja.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kroz svoje je regionalne centre odgovorila na prijetnju novih emergentnih zaraznih bolesti.
Provodi se:
- pojačani nadzor
- pravovremeno prijavljivanje
- stalno usavršavanje
epidemiologa, laboratorijskih stručnjaka i zdravstvenog osoblja.
Sestrinska skrb za bolesnika s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS-CoV i SARS-CoV2/COVID-19)
SARS (eng. Severe Acute Respiratory Sindrome) – teški akutni respiratorni sindrom je vrlo zarazna respiratorna bolest s febrilitetom, slična gripi.
Prvi slučaj zabilježen je u Kini, u provinciji Guandong, 2002. godine. Bolest se pokazala opasnom po život i vrlo zaraznom, a uzročnik je u trenutku otkrivanja bio nepoznat. Znanstvenici pretpostavljaju da je podrijetlo uzročnika SARS-CoV u divljim životinjama koje žive u području gdje se pojavila bolest.
Kliknite na karticu ispod slike i saznajte etiologiju SARS-a.
SARS (eng. Severe Acute Respiratory Sindrome)
Teški akutni respiratorni sindrom je vrlo zarazna respiratorna bolest.
Pojavljuje se s febrilitetom i slična je gripi.
Prvi slučaj zabilježen je u Kini, u provinciji Guandong, 2002. godine.
Bolest se pokazala opasnom po život i vrlo zaraznom.
Uzročnik bolesti je u trenutku otkrivanja bio nepoznat.
Znanstvenici pretpostavljaju da je podrijetlo uzročnika SARS-CoV u divljim životinjama koje žive u području gdje se pojavila bolest.
Kliknite na karticu ispod slike i saznajte etiologiju SARS-a.
SARS-CoV-2 virus - mikroskopski prikaz
Istraživanja su pokazala, a Svjetska zdravstvena oranizacije je potvrdila, da je uzročnik SARS-a koronavirus koji je do tada bio nepoznat u ljudi, ali i u životinja.
Iako neki drugi koronavirusi cirkuliraju u populaciji izazivajući laganu prehladu, ovaj koronavirus uzrokuje tešku i po život opasnu bolest.
Koronavirusi također cirkuliraju među životinjama te neki do njih mogu prijeći i na ljude. Virusi vrlo brzo mutiraju i nakon toga mogu prijeći s čovjeka na čovjeka.
MERS-CoV je virus otkriven u Saudijskoj Arabiji 2012. godine i taj koronavirus nije genetski povezan sa SARS-CoV virusima.
SARS-CoV-2 je virus otkriven u Kini krajem 2019. godine i to je novi soj koronavirusa koji do sada nije bio otkriven u ljudi.
Bolest koju izaziva nazvana je COVID-19.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da je SARS-CoV-2 manje smrtonosan od SARS-CoV.
SARS-CoV-2 virus - mikroskopski prikaz
Svjetska zdravstvena organizacija je potvrdila istraživanja, da je uzročnik SARS-a koronavirus.
Koronavirus je do tada bio nepoznat u ljudi, ali i u životinja.
Neki drugi koronavirusi cirkuliraju u populaciji izazivajući laganu prehladu.
Ovaj koronavirus uzrokuje tešku i po život opasnu bolest.
Koronavirusi cirkuliraju među životinjama te neki od njih mogu prijeći i na ljude.
Virusi vrlo brzo mutiraju i nakon toga mogu prijeći s čovjeka na čovjeka.
MERS-CoV je virus otkriven u Saudijskoj Arabiji 2012.
MERS-CoV koronavirus nije genetski povezan sa SARS-CoV virusima.
SARS-CoV-2 je virus otkriven u Kini krajem 2019. godine.
SARS-CoV-2 je novi soj koronavirusa koji do sada nije bio otkriven u ljudi.
Bolest koju izaziva SARS-CoV-2 nazvana je COVID-19.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da je SARS-CoV-2 manje smrtonosan od SARS-CoV.
Epidemiologija
Prirodni domaćini koronavirusa smatraju se šišmiši, ali u slučaju SARS-CoV-a to je bila životinja koja pripada skupini mačaka, cibetka, a u slučaju MERS-CoV-a jednogrba deva. Zapravo, niz životinja može prenijeti navedene viruse na čovjeka. SARS-CoV se širi pretežno kapljičnim putem te izravnim ili bliskim kontaktom sa zaraženim osobama.
Prirodni domaćinima koronavirusa smatraju se šišmiši.
U slučaju SARS-CoV-a domaćin koronavirusa je bila životinja iz skupine mačaka - cibetka.
U slučaju MERS-CoV-a domaćin koronavirusa bila je jednogrba deva.
Zapravo, niz životinja može prenijeti navedene viruse na čovjeka.
SARS-CoV se širi pretežno kapljičnim putem te izravnim ili bliskim kontaktom sa zaraženim osobama.
Bolesnici mogu prenijeti virus na veći broj osoba.
Uočena je povezanost pojave zaraze kod zdravstvenih radnika s provođenjem visokorizičnih zahvata (endotrahealna intubacija, bronhoskopija, uzimanje uzoraka sputuma), što potvrđuje mogućnost zaraze putem zraka (aerosolom) i kontaminirane okoline.
Bolesnici mogu prenijeti virus na veći broj osoba.
Uočena je povezanost pojave zaraze kod zdravstvenih radnika s provođenjem visokorizičnih zahvata (endotrahealna intubacija, bronhoskopija, uzimanje uzoraka sputuma).
Ovo potvrđuje mogućnost zaraze putem:
- zraka (aerosolom)
- kontaminiranom okolinom.
Prijenos bolesti ovisi o količini virusa u sekretima bolesnika, udaljenosti između bolesnika i zdravih osoba te o duljini kontakta. U prvom redu su bili izloženi zdravstveni radnici koji su bili u kontaktu sa zaraženima. Međutim, virus se vrlo brzo proširio svijetom te je već 20. siječnja 2020. glavni tajnik Svjetske zdravstvene organizacije proglasio COVID-19 epidemiju izvanrednim stanjem za javno zdravlje od međunarodnog značaja. To je najviša razina alarma Svjetske zdravstvene organizacije i poziv svim zemljama da odmah poduzmu mjere za suzbijanje epidemijskog širenja virusa.
Prijenos bolesti ovisi o:
- količini virusa u sekretima bolesnika
- udaljenosti između bolesnika i zdravih osoba
- duljini kontakta.
Najizloženiji virusu bili su zdravstveni radnici koji su bili u kontaktu sa zaraženima.
Virus se vrlo brzo proširio svijetom.
20. siječnja 2020. glavni tajnik Svjetske zdravstvene organizacije proglasio je Covid-19 epidemiju izvanrednim stanjem za javno zdravlje od međunarodnog značaja.
Ovaj proglas je najviša razina alarma Svjetske zdravstvene organizacije i poziv svim zemljama da odmah poduzmu mjere za suzbijanje epidemijskog širenja virusa.
Kliknite na karticu ispod videa kako biste saznali koje mjere su uvedene vezano uz zaustavljanje pandemije.
Prekretnicu u borbi protiv nepoznatog virusa donijelo je otkriće testa pomoću kojeg se na jednostavan način može detektirati je li osoba bolesna i pronalazak vakcine.
Otkriće PCR (Polymerase Chain Reaction) testa i brzog antigenskog testa (BAT) značilo je da se na vrijeme mogu detektirati bolesni i prenosioci bolesti i izolirati od zdravih osoba.
27. prosinca 2020. godine u Republici Hrvatskoj je počelo cijepljenje protiv bolesti COVID-19.
Najprije su cijepljene starije osobe i zdravstveni radnici, a kasnije se mogla cijepiti cjelokupna populacija.
Cijepljenje nije zaustavilo pandemiju, ali je smanjilo broj teških i smrtnih slučajeva.
Provode se daljnja istraživanja, a mjere za zaustavljanje pandemije mijenjaju se sukladno epidemiološkoj slici.
Simptomi SARS-CoV i SARS-CoV-2
Koronavirus ulazi u organizam putem dišnog sustava.
Koronavirus može ući i kroz sluznice (oči, nos i usta).
Relativno se lako i brzo širi među ljudima.
Procjenjuje se da jedna osoba može zaraziti u prosjeku dvije do tri osjetljive osobe.
U tablici možete vidjeti simptome SARS-CoV i SARS-CoV-2.
Dijagnostika i liječenje SARS-CoV i SARS-CoV-2
Kao i simptomi, tako se i dijagnostički parametri razlikuju kod SARS-CoV i SARS-CoV-2. Možete ih vidjeti u tablici.
Za SARS ne postoji specifična terapija. Većina bolesnika, njih 80 % ima blagu bolest, 14 % oboljelih razvije težu kliničku sliku, a oko 6 % razvije teški oblik bolesti. Osnova liječenja oboljelih je simptomatska i suportivna terapija. Samo najteži slučajevi liječe se u bolnici te trebaju terapiju kisikom ili mehaničku ventilaciju.
Za SARS ne postoji specifična terapija.
80 % bolesnika ima blagu bolest.
14 % oboljelih razvije težu kliničku sliku.
6 % oboljelih razvije teški oblik bolesti.
Osnova liječenja oboljelih je simptomatska i suportivna terapija.
Samo najteži bolesnici liječe se u bolnici te trebaju terapiju kisikom ili mehaničku ventilaciju.
Najbolja profilaksa je cijepljenje protiv COVID-19.
U prosincu 2020. počelo je u Republici Hrvatskoj cijepljenje, najprije starijih osoba, kroničnih bolesnika i zdravstvenih radnika, a kasnije i cijele populacije. Organizirane su cijepne stanice u svim mjestima kako bi se što više osoba moglo cijepiti. Tijekom godine došle su i nove preporuke za cijepljenje drugom i trećom dozom cjepiva jer su istraživanja pokazala da imunitet stečen cijepljenjem s vremenom slabi.
Najbolja profilaksa je cijepljenje protiv COVID-19.
U prosincu 2020. počelo je cijepljenje u Republici Hrvatskoj.
Prvo su cijepljene starije osobe, kronični bolesnici i zdravstveni radnici.
Kasnije je cijepljenje omogućeno i cijeloj populaciji.
Organizirane su cijepne stanice u svim mjestima kako bi se što više osoba moglo cijepiti.
Tijekom godine došle su i nove preporuke za cijepljenje drugom i trećom dozom cjepiva.
Istraživanja su pokazala da imunitet stečen cijepljenjem s vremenom slabi.
Promatranje stanja bolesnika oboljelog od SARS-Cov i SARS-CoV-2 (COVID-19)
Bolesnici sa SARS-CoV i SARS-CoV-2 imaju slične simptome, ali se njihov intenzitet kreće od vrlo blagih koje je moguće liječiti u kućnim uvjetima pa do vrlo ozbiljnih koji ugrožavaju život bolesnika. Bolesnici s jačim simptomima dolaze po liječničku pomoć i često su hospitalizirani.
Ispod su navedeni najčešći simptomi.
Bolesnici sa SARS-CoV i SARS-CoV-2 imaju slične simptome.
Intenzitet simptoma kreće se od vrlo blagih do ozbiljnih.
Blage simptome moguće je liječiti u kućnim uvjetima.
Ozbiljni simptomi ugrožavaju život bolesnika.
Bolesnici s jačim simptomima dolaze po liječničku pomoć i često su hospitalizirani.
Ispod su navedeni najčešći simptomi.
Provođenje postupaka sestrinske skrbi
Medicinske sestre/tehničari i ostalo zdravstveno osoblje koje radi s osobama oboljelim od SARS-a mora koristiti mjere osobne zaštite kako bi zaštitili sebe i prevenirali prenošenje zaraze na ostale bolesnike.
U sobi u kojoj se nalazi takav bolesnik osoblje mora nositi obuću koja se može dezinficirati, a broj osoblja i ulazaka ograničava se samo na nužne intervencije.
Sav pribor za njegu i liječenje treba osigurati u sobi za izolaciju bolesnika i bolesnik ne smije napuštati sobu do prestanka izolacije.
Medicinske sestre/tehničari i ostalo zdravstveno osoblje koje radi s osobama oboljelim od SARS-a mora koristiti mjere osobne zaštite.
Provođenjem zaštite štite sebe i preveniraju prenošenje zaraze na ostale bolesnike.
U sobi u kojoj se nalazi takav bolesnik osoblje mora nositi obuću koja se može dezinficirati.
Broj osoblja i ulazaka ograničava se samo na nužne intervencije.
Sav pribor za njegu i liječenje treba osigurati u sobi za izolaciju bolesnika.
Bolesnik ne smije napuštati sobu do prestanka izolacije.
Kako klinička slika može varirati, tako se prilagođavaju i intervencije kod pojedinih bolesnika. Nakon procjene stanja bolesnika provodi se nadzor bolesnika, zatim sestrinski postupci prilagođeni svakom bolesniku te evaluacija.
Intervencije medicinske sestre/tehničara
Kod bolesnika je važno redovno pratiti vitalne znakove te ih bilježiti u temperaturnu listu i sestrinsku dokumentaciju.
Pretrage koje se uobičajeno rade kod bolesnika su:
- RTG pluća
- CT prsnog koša
- EKG
- vađenje krvi za hematološke, biokemijske, serološke i mikrobiološke pretrage.
Uzorci se vade u posude koje se trebaju iz sobe iznijeti pravilno zapakirane i nekontaminirane.
Nakon izlaska iz sobe se stavljaju u drugu posudu koja se dodiruje samo dezinficiranim rukama.
Izolacija bolesnika sa SARS-om i COVID-19
Bolesnika je potrebno smjestiti u zasebnu sobu. Ako u je u sobi još jedan bolesnik s istom dijagnozom, razmak između kreveta mora biti minimalno 1,2 metra. Bolesnici mogu imati uređaje za komunikaciju s obitelji jer posjete nisu dopuštene.
Broj osoba koje ulaze u sobu treba biti ograničen, a intervencije treba provoditi tako da ih se napravi nekoliko u jednom ulasku.
Osoblje koje ulazi u sobu mora se odjenuti prije ulaska u zaštitni ogrtač, masku i naočale, a soba bi trebala imati poseban ulaz, po mogućnosti, preko balkona (s vanjske strane).
Bolesnika je potrebno smjestiti u zasebnu sobu.
Ako u je u sobi još jedan bolesnik s istom dijagnozom, razmak između kreveta mora biti minimalno 1,2 metra.
Bolesnici mogu imati uređaje za komunikaciju s obitelji jer posjete nisu dopuštene.
Broj osoba koje ulaze u sobu treba biti ograničen.
Intervencije treba provoditi tako da ih se napravi nekoliko u jednom ulasku.
Osoblje koje ulazi u sobu mora se odjenuti prije ulaska u zaštitni ogrtač, masku i naočale.
Soba bi trebala imati poseban ulaz, po mogućnosti preko balkona (s vanjske strane).
Opis sobe za izolaciju i upute kako se ponašati pri ulasku i izlasku te čišćenju možete pročitati ako kliknete na karticu ispod.
Ilustracija sobe za izolaciju
Soba za izolaciju mora imati svoje sanitarne prostore, po mogućnosti i ventilaciju s negativnim tlakom zraka. Vrata koja vode prema odjelu trebaju biti zatvorena i označena upozorenjem "Aerosol, kapljična i kontaktna izolacija".
U sobi treba biti osiguran sav potreban pribor za njegu i liječenje.
U sobi trebaju biti dostupni:
- dezinficijens za pranje i alkoholnu dezinfekciju ruku
- posuda s crvenom vrećom za infektivni otpad
- soba treba imati vlastiti pribor za čišćenje
- virucidni dezinficijens za površine.
Pri čišćenju se prvo čiste i dezinficiraju površine koje se rjeđe diraju, a na kraju one koje su svakodnevno u upotrebi. Sve krpe se nakon čišćenja bacaju u infektivni otpad.
Pri izlasku iz sobe zaštitne pregače (mantili) i rukavice se bacaju u vreću za infektibni otpad u sobi, a maska i naočale se skidaju nakon izlaska iz sobe. Naočale se potapaju u dezinficijens, a maske se bacaju u infektivni otpad.
Ilustracija sobe za izolaciju
Soba za izolaciju
Mora imati svoje sanitarne prostore.
Po mogućnosti treba imatii ventilaciju s negativnim tlakom zraka.
Vrata koja vode prema odjelu trebaju biti zatvorena.
Vrata trebaju biti označena upozorenjem "Aerosol, kapljična i kontaktna izolacija".
U sobi treba biti osiguran sav potreban pribor za njegu i liječenje.
U sobi trebaju biti dostupni:
- dezinficijens za pranje i alkoholnu dezinfekciju ruku
- posuda s crvenom vrećom za infektivni otpad
- soba treba imati vlastiti pribor za čišćenje
- virucidni dezinficijens za površine.
Čišćenje:
- najprije se čiste i dezinficiraju površine koje se rjeđe diraju
- na kraju se čiste one površine koje su svakodnevno u upotrebi.
Sve krpe se nakon čišćenja bacaju u infektivni otpad.
Pri izlasku iz sobe zaštitne pregače (mantili) i rukavice se bacaju u vreću za infektivni otpad u sobi.
Maska i naočale se skidaju nakon izlaska iz sobe.
Naočale se potapaju u dezinficijens.
Maske se bacaju u infektivni otpad.
Za dezinfekciju zraka u sobi može se koristiti lampa s ultraljubičastim svjetlom.
Na izlazu iz sobe treba osigurati:
- alkoholni dezinficijens za ruke
- spremnik s crvenom vrećom za infektivni otpad
- spremnik s plavom vrećom za infektivno rublje
- posudu s dezinficijensom za uranjanje zaštitnih naočala
- prostor za odlaganje uzoraka za laboratorijsku dijagnostiku.
Pribor za jelo dezinficira se deterdžentom i visokim temperaturama u stroju za pranje posuđe ili se koristi jednokratni pribor.
Rublje i posteljina šalju se u praonicu rublja u posebnim vrećama za infektivno rublje koje ne smiju biti do kraja napunjene.
U praonici se rublje dezinficira uobičajenim postupcima.
Pribor za jelo
Dezinficira se deterdžentom i visokim temperaturama u stroju za pranje posuđe.
Koristi se jednokratni pribor.
Rublje i posteljina
Šalju se u praonicu rublja u posebnim vrećama za infektivno rublje.
Vreće ne smiju biti do kraja napunjene. U praonici se rublje dezinficira uobičajenim postupcima.
Nakon bolesnikovog odlaska iz sobe, sav nekorišteni materijal se odlaže u infektivni otpad.
Krpe i spužve korištene u čišćenju se odlažu u infektivni otpad.
Soba za izolaciju se prozračuje 24 sata i za to vrijeme mora ostati prazna, a nakon toga se još jednom temeljito čisti i dezinficira.
Nakon bolesnikovog odlaska iz sobe sav nekorišteni materijal se odlaže u infektivni otpad.
Krpe i spužve
Sve korištene u čišćenju se odlažu u infektivni otpad.
Soba za izolaciju se prozračuje 24 sata i za to vrijeme mora ostati prazna.
Nakon prozračivanja soba se još jednom temeljito čisti i dezinficira.
Detaljni prikaz vezan uz korištenje zaštitne opreme kod bolesnika sa SARS-CoV-2 pogledajte u videozapisu Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević": Primjena osobne zaštitne opreme u radu s bolesnicima s COVID-19 infekcijom.
Prehrana bolesnika oboljelog od SARS-a i COVID-19
Prehrana bolesnika ovisi o njegovom općem stanju. Ako bolesnik ima komorbiditete kod kojih je propisana određena vrsta prehrane (dijabetes), tada se moraju poštovati preporuke. Prehrana mora zadovoljiti bolesnikove nutritivne potrebe.
Ako je bolesnik lošeg općeg stanja, trebalo bi izbjegavati hranu koja stvara nadutost zbog pritiska na ošit. Ako je bolesnik bez svijesti, uvodi se prehrana putem nazogastrične sonde.
Ako su prisutni gastrointestinalni simptomi, bilo bi dobro uvesti enteralnu prehranu zbog održavanja barijere crijevne sluznice.
Prehrana bolesnika ovisi o njegovom općem stanju.
Ako bolesnik ima komorbiditete kod kojih je propisana određena vrsta prehrane (dijabetes), tada se moraju poštovati preporuke.
Prehrana mora zadovoljiti bolesnikove nutritivne potrebe.
Ako je bolesnik lošeg općeg stanja, trebalo bi izbjegavati hranu koja stvara nadutost zbog pritiska na ošit.
Ako je bolesnik bez svijesti, uvodi se prehrana putem nazogastrične sonde.
Ako su prisutni gastrointestinalni simptomi, bilo bi dobro uvesti enteralnu prehranu zbog održavanja barijere crijevne sluznice.
Rehabilitacija bolesnika nakon preboljelog SARS-a ili COVID-19 odnosi se uglavnom na vježbe disanja, odnosno na respiratornu fizikalnu terapiju uz educiranog fizioterapeuta.
Sestrinska skrb za bolesnika s emergentnim bolestima – ebola
Ebola je rijetka i smrtonosna virusna infekcija uzrokovana ebolavirusom.
U literaturi se spominje i kao ebolska hemoragijska groznica.
Prvi puta se pojavila 1976. godine u području ekvatorijalne Afrike, uzročnik je nazvan po rijeci Eboli u Demokratskoj Republici Kongo.
Kako biste saznali nešto o epidemiologiji ebole, kliknite na karticu ispod.
Žarište ebole
Uzročnik bolesti je ebolavirus iz porodice Filoviridae.
Inkubacija bolesti je od 2 do 21 dan.
Ebolavirus pronađen je u nekoliko zemalja zapadne Afrike (Gvineja, Liberija, Siera Leone, Nigerija).
Virus je prvo otkriven nedaleko rijeke Ebole u Demokratskoj Republici Kongo.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije u 2015. godini bilo je na navedenom području 21 373 slučaja.
Prema podatcima SZO iz 2021. godine epidemija je stavljena pod kontrolu i broj slučajeva je smanjen na nekoliko stotina.
Smrtnost od te bolesti još uvijek iznosi od 40 do 90 %.
Putovi prijenosa ebole
Postavljanje dijagnoze i liječenje
Dijagnoza se postavlja na temelju anamnestičkih podataka:
- putovanje u inozemstvo u endemska ili epidemijska područja
- boravak u ruralnom okruženju endemskih područja
- nozokomijalna izloženost
- klinička slika
- laboratorijski nalazi: leukopenija, trombocitopenija, hematokrit, AST, urea, kreatinin
- izolacija virusa ebole iz krvi.
Specifičnog lijeka za ebolu nema te je liječenje simptomatsko.
Promatranje stanja bolesnika s ebolom
Početni znakovi bolesti mogu biti:
- crvenilo i infekcija konjuktiva
- periorbitalni edem
- petehije
- pozitivan test kapilarne krhkosti (Tourniquetov test)
- hipotenzija.
Napredovanjem bolesti razvijaju se teži simptomi:
- visoka temperatura
- glavobolja
- malaksalost
- vrtoglavica
- mijalgija
- mučnina i povraćanje.
Daljim razvojem bolesti javljaju se:
- bolovi u prsima i trbuhu
- krvarenje iz sluznica
- ekhimoza
- šok, krvarenje
- poremećaji od strane SŽS.
Provođenje postupaka sestrinske skrbi
Sestrinska skrb za osobe oboljele od ebole je specifična zbog specifičnosti zaraze i stanja bolesnika.
Kliknite na karticu ispod kako biste saznali specifičnosti prostora u koji se smješta osoba oboljela od ebole.
Znak biološke opasnosti
U prostoru za smještaj osoba oboljelih od ebole potrebno je osigurati:
- strogu izolaciju
- jednokrevetnu sobu s pretprostorom kao jedinim ulazom
- poseban prostor za presvlačenje i zaštitnu opremu
- dovod vode za pranje ruku, dezinfekcijska sredstva: 0,5% natrijev hipoklorit, 2 % tni glutaraldehid, deterdženti s fenolom, sapun
- negativan tlak zraka u sobi bez recirkulacije
- poželjno je korištenje kemijskih toaleta
- dezinfekciju svih tjelesnih tekućina
- svu opremu za jednokratnu upotrebu
- čvrste spremnike s dezinficijensom za odlaganje korištenih oštrih predmeta koji će se kasnije spaliti ili autoklavirati
- dvostruke vreće za sav ostali otpad koji će se kasnije spaliti.
Rukovanje dijagnostičkim materijalom
Za dijagnostiku se uzima puna krv (u epruveti s antikoagulansom), urin, bris ili ispirak grla i nasađuje u dobro zatvorenu bočicu s 10 % FBS (Fetal Bovine Serum) ili 1 % HSA (Human Serum Albumine) – to su podloge za uzgoj stanica in vivo i kulturu stanica:
- svaki uzorak treba označiti, obrisati vanjski dio spremnika dezinficijensom
- uzorak staviti u dvije vrećice, obrisati ih dezinficijensom s vanjske strane prije iznošenja iz sobe
- transport se radi u trostrukom pakiranju.
Za dijagnostiku se uzima:
- puna krv (u epruveti s antikoagulansom)
- urin
- bris ili ispirak grla.
Uzorci se nasađuju u dobro zatvorenu boćicu sa 10 % FBS (Fetal Bovine Serum) ili 1 % HSA (Human Serum Albumine).
To su podloge za uzgoj stanica in vivo i kulturu stanica.
Svaki uzorak treba označiti.
Vanjski dio spremnika treba obrisati dezinficijensom.
Uzorak treba staviti u dvije vrećice.
Vrećice treba obrisati dezinficijensom s vanjske strane prije iznošenja iz sobe.
Transport uzoraka radi se u trostrukom pakiranju.
Zbog opasnosti od ubodnog incidenta kod bolesnika s ebolom važno je:
pri postupku venepunkcije ne vraćati kapica na iglu nakon upotrebe
vrh igle ne smije se usmjeravati prema bilo kojem dijelu svoga tijela
ne smije skidati igla sa štrcaljke nakon uporabe
uporabljene igle i štrcaljke treba odložiti u čvrsti spremnik s dezinficijensom.
Osnovne sestrinske intervnecije kod bolesnika s ebolom
Kod bolesnika oboljelog od ebole u fazi aktivne bolesti sve izlučevine su infektivne i intervencije medicinske sestre/tehničara usmjerene su na sprečavanje širenja zaraze i na osobnu zaštitu.
Kod bolesnika se preporučuje minimalna nužna njega kako bi bila što manja ekspozicija osoblja. Osoblje mora poštovati striktne mjere osobne zaštite.
Kako biste saznali pravila ponašanja kod bolesnika s ebolom, kliknite na karticu ispod.
Zdravstveni djelatnici u sobi za izolaciju
- važan je timski rad medicinskih sestara/tehničara sa svim profilima zdravstvenih radnika: infektolozi, mikrobiolozi, epidemiolozi jer je to preduvjet za bolji ishod bolesnika
- osoblje mora biti educirano prije uključivanja u rad s takvim bolesnicima
- bolesnik mora biti sam u sobi, vrata moraju biti zatvorena
- sve manipulacije oko bolesnika svode se na one nužne i to tako da ih se što više odradi u jednom ulasku
- na najmanju mjeru svesti upotrebu igala i ostalih oštrih instrumenata te vađenje krvi
- sve korišteno odložiti u kantu označenu kao "biohazard" u kojoj se nalazi vreća za autoklaviranje
- izbjegavati postupke koji generiraju aerosol
- ako se oko bolesnika nalazi povraćeni sadržaj ili neke druge izlučine, treba ih pokriti staničevinom i obilno politi dezinficijensom od ruba prema unutra
- izlučine se trebaju dekontaminirati dezinficijensom i nakon toga se odbacuju u WC u izolaciji
- sve što je potrebno treba obaviti u što kraćem roku i napustiti bolesničku sobu, nakon čega nema vraćanja u sobu dok se ne prođe cijeli proces od svlačenja, dekontaminacije i ponovnog oblačenja zaštitne opreme uz strogu izolaciju.
Zdravstveni djelatnici u sobi za izolaciju
Važan je timski rad medicinskih sestara/tehničara sa svim profilima zdravstvenih radnika (infektolozi, mikrobiolozi, epidemiolozi).
Suradnja je preduvjet za bolji ishod bolesnika.
Osoblje mora biti educirano prije uključivanja u rad s bolesnicima.
Bolesnik mora biti sam u sobi.
Vrata sobe moraju biti zatvorena.
Sve manipulacije oko bolesnika trebaju biti samo nužne.
Što više manipulacija s bolesnikom se treba odraditi u jednom ulasku u sobu.
Što manje upotrebljavati igle i ostale oštre instrumente.
Vađenje krvi svesti na minimum.
Sve korišteno treba odložiti u kantu označenu kao "biohazard".
U kanti se treba nalaziti vreća za autoklaviranje.
Treba izbjegavati postupke koji generiraju aerosol.
Povraćeni sadržaj ili neke druge izlučine treba pokriti staničevinom i obilno politi dezinficijensom od ruba prema unutra.
Izlučine se trebaju dekontaminirati dezinficijensom i tada odbaciti u WC u izolaciji.
Sve što je potrebno treba obaviti u što kraćem roku i napustiti bolesničku sobu.
Nema povratka u sobu dok se ne prođe cijeli proces od svlačenja, dekontaminacije i ponovnog oblačenja zaštitne opreme uz strogu izolaciju.
Prehrana bolesnika ovisi o stanju bolesnika, nema posebnih ograničenja.
Kod bolesnika koji su u teškom stanju do poremećaja svijesti uvodi se parenteralna prehrana.
Preventivne mjere za smanjenje rizika od zaraze ebolavirusom
Preventivne mjere za smanjenje rizika od zaraze ebolavirusom razlikuju se za opću populaciju i za zdravstvene djelatnike koji rade sa bolesnicima.
Važno je znati kako se može uništiti ebolavirus:
- osjetljiv je na uobičajena dezinfekcijska sredstva
- uništava se sapunom
- sunčeve zrake uništavaju virus tako da vrlo kratko može živjeti na površinama izloženim suncu
- sušenjem
- pranjem rublja kontaminiranog tjelesnim tekućinama u perilici za rublje.
Preporuke za prevenciju i smanjenje rizika od zaraze ebolavirusom za opću populaciju
Preporuke se odnose na izbjegavanje izravnog kontakta s krvlju i tjelesnim tekućinama pacijenata i umrlih osoba te s predmetima koji su svježe kontaminirani. Najbolje mjere prevencije su redovito održavanje higijene ruku pranjem sapunom i tekućom vodom te dezinfekcija antisepticima. Kako su područja u kojima se javlja bolest često siromašna vodom, pogotovo tekućom, to može biti prilično velik izazov.
Izbjegavanje izravnog kontakta s krvlju i tjelesnim tekućinama pacijenata i umrlih osoba.
Izbjegavanje izravnog kontakta s predmetima koji su svježe kontaminirani.
Redovito održavanje higijene ruku pranjem sapunom i tekućom vodom.
Dezinfekcija ruku antisepticima.
Kako su područja u kojima se javlja bolest često siromašna vodom, održavanje higijene ruku može predstavljati izazov.
Od ostalih preporuka valja spomenuti:
- izbjegavanje kontakta s divljim životinjama, živim ili uginulim, u područjima u kojima postoji rizik od infekcije
- izbjegavanje nezaštićenih spolnih odnosa
- izbjegavanje mjesta na kojima postoje kolonije šišmiša, kao što su špilje, rudnici, skloništa u područjima u kojima postoji rizik od infekcije.
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) je u prosincu 2020. godine odobrila korištenje vakcine protiv ebola virusa kod svih osoba starijih od 18 godina (osim trudnica i žena koje doje djecu) kako bi se spriječilo širenje bolesti u populaciji. Vakcina je djelotvorna protiv zairskog soja ebola virusa, a naziv joj je Everbo. U svibnju 2020. godine Europska agencija za lijekove preporučila je davanje odobrenja za stavljanje u promet dvokomponentnog cjepiva pod nazivom Zabdeno-and-Mvabea za osobe starije od jedne godine.
Kako bi se spriječilo širenje bolesti u populaciji:
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) je u prosincu 2020. godine odobrila korištenje vakcine protiv ebola virusa.
Cjepivo se primjenjuje kod osoba starijih od 18 godina (osim trudnica i žena koje doje djecu)
Vakcina je djelotvorna protiv zairskog soja ebola virusa, a naziv joj je Everbo.
U svibnju 2020. godine Europska agencija za lijekove preporučila je davanje odobrenja za stavljanje u promet dvokomponentnog cjepiva pod nazivom Zabdeno-and-Mvabea.
Ovo cjepivo primjenjuje se za osobe starije od jedne godine.
Preventivne mjere za smanjenje rizika od zaraze za zdravstvene djelatnike
Zdravstveni djelatnici koji skrbe o oboljelim osobama moraju se pridržavati striktnih mjera zaštite kako bi ponajprije zaštitili sebe od ekspozicije ebolavirusu.
Mjere zaštite za zdravstvene djelatnike uključuju:
- pridržavanje mjera standardnih operativnih procedura (SOP)
- striktne mjere zaštite koje uključuju: rukavice (duple), ogrtač, maska (s filterom ili respirator kod jakih hemoragija, kašlja, povraćanja ili dijareje), navlake za cipele, zaštitne naočale
- edukacija o odijevanju i skidanju zaštitne opreme
- transport oboljelih osoba u kapsuli za prijevoz oboljelih.
Pridržavanje mjera standardnih operativnih procedura (SOP)
Striktne mjere zaštite uključuju:
- rukavice (duple)
- ogrtač
- maska (s filterom)
- navlake za cipele
- zaštitne naočale
- edukaciju o odijevanju i skidanju zaštitne opreme
- transport oboljelih osoba u kapsuli za prijevoz oboljelih.
Korištenje zaštitne opreme u kontaktu s oboljelima od SARS -a
Važno je znati!
U slučaju izloženosti ebolavirusu:
- odmah oprati/isprati oštećeno mjesto/ranu unutar 5 minuta od ekspozicije
- sluznice (oči, nos, usta) – kontinuirano ispirati jakim mlazom tekuće vode ili sterilnom fiziološkom otopinom više od 15 minuta
- kožu najmanje 15 minuta čistiti obilnim polijevanjem i natapanjem sapunom ili otopinom deterdženta.
Na ulazu u sve prostore u kojima se radi s biološkim materijalom koji može biti kontaminiran različitim uzročnicima mora stajati univerzalni znak upozorenja za biološku opasnost.
Znak treba biti istaknut na vidljivom mjestu, obično je na žutoj ili narančastoj podlozi.
Nakon prestanka biološke opasnosti znak treba ukloniti.
Sestrinska skrb za bolesnika s emergentnim bolestima – ptičja gripa
Ptičja gripa je primarno zarazna bolest ptica i uzrokuju je pojedini sojevi Influenza virus tip A. Neki podtipovi tog virusa s ptica su prešli na ljude i kod njih izazvali tešku respiratornu bolest visoke smrtnosti. Među najpoznatijima je Influenza virus A H5N1 za kojeg je prvi puta zabilježen prijelaz s ptica na čovjeka 1997. u Hong Kongu, kada je oboljelo 18 osoba od kojih je 6 umrlo.
Kako biste saznali kakva je epidemiološka slika ptičje gripe, kliknite na karticu ispod.
Ptičja gripa je primarno zarazna bolest ptica.
Ptičju gripu uzrokuju pojedini sojevi Influenza virus tip A.
Neki podtipovi tog virusa s ptica su prešli na ljude.
Kod ljudi ovaj virus izazva tešku respiratornu bolest visoke smrtnosti.
Među najpoznatijima je Influenza virus A H5N1.
1997. u Hong Kongu prvi puta je zabilježen prijelaz ovog virusa s ptica na čovjeka.
Oboljelo je 18 osoba od kojih je 6 umrlo.
Kako biste saznali kakva je epidemiološka slika ptičje gripe, kliknite na karticu ispod.
Ilustracija virusa ptičje gripe
- većinu infekcija kod ljudi je izazvao je soj virusa influence tipa H5N1
- oboljele osobe bile su u bliskom kontaktu s oboljelim pticama (rad na farmi)
- neke od infekcija u ljudi su izazvali i H7N7, H7N3 i H9N2
- infekcije ovim sojevima su u divljih ptica asimptomatske, no u domaćih ptica mogu izazvati bolesti s vrlo visokom smrtnošću
- velik dio epidemija je bio geografski ograničen
- glavni čimbenik širenja je bila nekontrolirana prodaja i promet zaraženih ptica
- u većini slučajeva kod ljudi je postojao dodir sa zaraženim pticama iako postoji sumnja da je u Aziji došlo i do određenog prijenosa s čovjeka na čovjeka
- svi virusi influence vrlo brzo stvaraju mutacije te postoji velika vjerojatnost prilagodbe i širenja među ljudima s čovjeka na čovjeka
- ograničavanje infekcije postiže se uništavanjem zaraženih jata.
Ilustracija virusa ptičje gripe
Većinu infekcija u ljudi izazvao je soj virusa influence tipa H5N1.
Oboljele osobe bile su u bliskom kontaktu s oboljelim pticama (rad na farmi).
Neke od infekcija u ljudi su izazvali i virusi tipa H7N7, H7N3 i H9N2.
Infekcije ovim sojevima su u divljih ptica asimptomatske.
U domaćih ptica infekcije ovim sojevima mogu izazvati bolesti s vrlo visokom smrtnošću.
Velik dio epidemija je bio geografski ograničen.
Glavni čimbenik širenja bila je nekontrolirana prodaja i promet zaraženih ptica.
U većini slučajeva kod ljudi je postojao dodir sa zaraženim pticama.
Postoji sumnja da je u Aziji došlo do prijenosa s čovjeka na čovjeka.
Svi virusi influence vrlo brzo stvaraju mutacije.
Postoji velika vjerojatnost prilagodbe i širenja virusa među ljudima s čovjeka na čovjeka.
Ograničavanje infekcije postiže se uništavanjem zaraženih jata.
Klinička slika
Kod većine bolesnika zaraženih Influenza virusom A H5N1 razvila se teška klinička slika. Tijekom izbijanja epidemije 1997. godine smrtnost je iznosila 33 %, a u epidemiji 2004. godine čak 80 %.
U kliničkoj slici je u roku 5 dana od početka simptoma došlo do dispneje sa zatajenjem respiratorne funkcije i fatalnim ishodom. Na rentgenskoj snimci pluća bile su vidljive patološke promjene u obliku intersticijskih infiltracija i mrljastih lobarnih infiltrata.
Na kraju se razvila difuzna bilateralna pneumonija i klinička slika akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS).
Kod većine bolesnika zaraženih Influenza virusom A H5N1 razvila se teška klinička slika.
Tijekom izbijanja epidemije 1997. godine smrtnost je iznosila 33 %.
U epidemiji 2004. godine smrtnost je bila čak 80 %.
U kliničkoj slici je u roku 5 dana od početka simptoma došlo do dispneje sa zatajenjem respiratorne funkcije i fatalnim ishodom.
Na rentgenskoj snimci pluća bile su vidljive patološke promjene u obliku intersticijskih infiltracija i mrljastih lobarnih infiltrata.
Na kraju se razvila difuzna bilateralna pneumonija i klinička slika akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS).
Postavljanje dijagnoze
Dijagnoza se postavlja na temelju:
- anamnestičkih podataka o nedavnom putovanju u Aziju i kontaktu s pticama ili ljudima koji rade s pticama
- kliničke slike
- laboratorijske dijagnostike.
Pri sumnji na humanu infekciju Influenza virusom A H5N1 potrebna je brza dijagnostika kako bi se što prije pristupilo liječenju i prevenciji širenja:
- izolacija virusa provodi se u specijaliziranim laboratorijima
- uzima se aspirat nazofarinksa, bris nosa, nazalni ispirak, nazofaringelani bris ili bris grla
- najbolji uzorak je aspirat nazofarinksa.
Liječenje je simptomatsko, a koriste se i antivirusni lijekovi.
Pri sumnji na humanu infekciju Influenza virusom A H5N1 potrebna je brza dijagnostika.
Brza dijagnostika je važna kako bi se što prije pristupilo liječenju i prevenciji širenja.
Izolacija virusa provodi se u specijaliziranim laboratorijima.
Uzima se:
- aspirat nazofarinksa
- bris nosa
- nazalni ispirak
- nazofaringelani bris
- bris grla.
Najbolji uzorak je aspirat nazofarinksa.
Liječenje je simptomatsko.
Koriste se i antivirusni lijekovi.
Profilaksa je cijepljenje koje ima 4 cilja:
- zaštita od bolesti
- zaštita od infekcije virulentnim virusom
- redukcija izlučivanja virusa
- serološko razlikovanje inficiranih od cijepljenih životinja.
Putevi širenja zaraze i sprečavanje zaraze medicinskog osoblja
Virusi niske patogenosti kolaju među divljim vodenim pticama i kod njih se infekcija uglavnom prenosi fekalno-oralnim putem.
Virus se uglavnom direktno prenosi s ptice na pticu, ali je moguć i indirektni prijenos putem vode za piće.
Primarni način zaraze u sisavaca (svinja, konja, ljudi) je prijenos uzročnika aerosolom.
Virusi niske patogenosti kolaju među divljim vodenim pticama.
Kod ovih ptica infekcija se uglavnom prenosi fekalno-oralnim putem.
Virus se uglavnom direktno prenosi s ptice na pticu.
Moguć je i indirektni prijenos putem vode za piće.
Primarni način zaraze u sisavaca (svinja, konja, ljudi) je prijenos uzročnika aerosolom.
Iako nije česta transmisija bolesti s čovjeka na čovjeka, s obzirom da Influenza virus A brzo mutira, potrebna je maksimalna zaštita medicinskog osoblja koje radi s oboljelim osobama.
Transmisija bolesti s čovjeka na čovjeka nije česta.
Influenza virus A brzo mutira pa je potrebna maksimalna zaštita medicinskog osoblja koje radi s oboljelim osobama.
Medicinsko osoblje i osoblje koje radi u dijagnostičkim laboratorijima mora imati maske s visokim stupnjem zaštite (N95 ili slične), zaštitne rukavice, zaštitne ogrtače, štitnike za lice ili zaštitne naočale i navlake za obuću.
Broj osoblja koje ulazi u sobu bolesnika treba ograničiti.
Posebno treba zaštititi osoblje koje sudjeluje u dijagnostičkim postupcima u kojima se generiraju aerosoli.
Medicinsko osoblje i osoblje koje radi u dijagnostičkim laboratorijima mora imati:
- maske s visokim stupnjem zaštite (N95 ili slične)
- zaštitne rukavice
- zaštitne ogrtače
- štitnike za lice ili zaštitne naočale
- navlake za obuću.
Broj osoblja koje ulazi u sobu bolesnika treba ograničiti.
Posebno treba zaštititi osoblje koje sudjeluje u dijagnostičkim postupcima u kojima se generiraju aerosoli.
Preporuke za zaštitu medicinskog i ostalog osoblja u radu s bolesnicima oboljelih od ptičje gripe prikazane su u tablici ispod.
Svjetska zdravstvena organizacija razvila je i akcijske strategije u svrhu smanjenja rizika od pandemije:
- ograničavanje mogućnosti kontakta s virusom
- pojačani resursi za brzi odgovor u slučaju pandemije: zalihe protuvirusnih lijekova za ciljne grupe kroz više ciklusa i mjere za sprečavanje širenja pandemije
- jačanje sustava ranog uzbunjivanja
- brz epidemiološki izvid slučajeva bolesti, posebno ako se radi o većim grupama
- stvaranje kapaciteta za prihvat većeg broja oboljelih.
Sestrinska skrb za bolesnika sa ostalim zaraznim bolestima respiratornog trakta
Zarazne bolesti respiratornog trakta prema mjestu koje zahvaćaju dijele se na infekcije gornjeg i donjeg respiratornog trakta. Prema etiologiji možemo ih podijeliti na virusne bolesti, bakterijske i uzrokovane drugim mikroorganizmima, kao što je prikazano u tablici.
Zarazne bolesti respiratornog trakta
Dijele se na infekcije gornjeg i donjeg respiratornog trakta.
Prema etiologiji možemo ih podijeliti na:
- virusne bolesti
- bakterijske
- uzrokovane drugim mikroorganizmima, kao što je prikazano u tablici.
Zarazne bolesti respiratornog trakta prenose se kapljičnim putem, širenje je vrlo brzo, a neke od njih izazivaju epidemije. Inkubacija traje različito, ovisno o uzročniku, od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Za virusne bolesti je uglavnom vrlo kratka.
Dijagnoza se postavlja na temelju:
- anamneze (kontakt sa oboljelima)
- kliničke slike
- laboratorisjkih nalaza
- rentgenske slike pluća (pneumonija).
Zarazne bolesti respiratornog trakta prenose se kapljičnim putem.
Širenje bolesti je vrlo brzo.
Neke zarazne bolesti izazivaju epidemije.
Inkubacija traje različito, ovisno o uzročniku, od nekoliko dana do nekoliko tjedana.
Za virusne bolesti inkubacija je uglavnom vrlo kratka.
Dijagnoza se postavlja na temelju:
- anamneze (kontakt sa oboljelima)
- kliničke slike
- laboratorisjkih nalaza
- rentgenske slike pluća (pneumonija).
Liječenje je simptomatsko kod virusnih infekcija (antipiretici, analgetici) i antimikrobno kod bakterijskih infekcija uz obilnu hidraciju.
U nekim slučajevima moguće su komplikacije, kao primjerice sekundarne bakterijske infekcije kod gripe, zatim empijem ili apscesi pluća. Danas su vrlo rijetke zbog primjene antimikrobne terapije.
Kod virusnih infekcija liječenje je simptomatsko (antipiretici, analgetici)
Kod bakterijskih infekcija liječenje je antimikrobno (uz obilnu hidraciju.)
U nekim slučajevima moguće su komplikacije.
Komplikacije su:
- sekundarna bakterijska infekcija kod gripe
- empijem
- apscesi pluća.
Danas su komplikacije vrlo rijetke zbog primjene antimikrobne terapije.
Profilaksa za respiratorne zarazne bolesti je cijepljenje.
Kako biste saznali više o cijepljenju, pogledajte video i kliknite na karticu ispod.
Promatranje bolesnika oboljelih od respiratornih zaraznih bolesti
Kako respiratornnim zaraznim bolestima pripadaju različite bolesti, svaka od njih ima neke specifične simptome i znakove.
Provođenje sestrinskih intervencija
Intervencije medicinske sestre/tehničara proizlaze iz sljedećih problema:
- dispneja
- visoka temperatura
- kašalj i iskašljavanje.
Završetak
Na poveznicama službene stranice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pročitajte mjere prevencije za COVID-19, ebolu i ptičju gripu (na engleskom jeziku):
Coronavirus disease (COVID-19),
Ebola virus disease
Influenza (Avian and other zoonotic).
Mjere prevencije unesite u zajednički dokument na Google Disku, usporedite ih s drugim kolegama te raspravite o njima.