Kemija 8

Sigurno vam je poznato da hrvatska abeceda ima 30 slova, ali jeste li ikada razmišljali o činjenici da su sve knjige na hrvatskome jeziku napisane kombinacijom samo tih 30 slova. To je zanimljivo usporediti s činjenicom da su svi kemijski spojevi izgrađeni od 90 kemijskih elemenata. Kao što se knjige razlikuju po svome sadržaju, tako se i kemijski spojevi razlikuju po svojim kemijskim i fizikalnim svojstvima ovisno o tome od kojih su elemenata izgrađeni. Zavirite u taj šaroliki svijet kemijskih spojeva i elementarnih tvari i doznajte više o svijetu koji nas okružuje: onome koji vidimo i onome koji ne vidimo.

Kad čujete riječ sol, zasigurno pomislite na kuhinjsku sol ili morsku sol. Vjerovali ili ne, to su smjese različitih soli. Natrijev klorid najpoznatija je sol i ona je u najvećemu postotku zastupljena u kuhinjskoj i morskoj soli. Što su zapravo soli, kako one nastaju i još mnoge druge zanimljivosti o njima, istražite promatrajući slane pokuse i čitajući zanimljive informacije. Pa krenimo zajedno!

Ugljik je glavni sastavni dio svih živih organizma (biogeni element), stoga se organska kemija naziva i kemijom ugljikovih spojeva. Vjerojatno ste čuli za ugljikohidrate, masti i bjelančevine – spojeve koje svaki dan unosimo hranom u organizam. Njihov osnovni građevni element jest ugljik. Nalazimo ga u zraku kao CO₂ i u obliku karbonata koji gradi stijene. Ukratko, spojevi ugljika svuda su oko nas i naš život bio bi nezamisliv bez toga bitnog kemijskog elementa. Doznajte zašto.

Nafta i prirodni plin glavni su izvori svih ugljikovodika, spojeva izgrađenih samo od atoma ugljika i vodika. Uđite u svijet tih spojeva i doznajte kako bi naša svakodnevica izgledala bez njih, kako su oni građeni, kako ih nacrtati, imenovati te dobiti s pomoću zanimljivih pokusa.

Upoznat ćete najvažnije predstavnike organskih spojeva s kisikom i biološke bitne spojeve i njihovu primjenu u svakodnevnome životu te ćete ih uspješno povezati sa stečenim znanjima iz biologije.

U našim tijelima neprestano se zbivaju različite kemijske reakcije koje bi se na relativno niskoj temperaturi (36 °C) zbivale presporo da nema bioloških katalizatora – enzima. Oni ubrzavaju procese disanja, mišićni rad, probavu i metabolizam kako bi naš organizam mogao normalno raditi. O čemu još ovise brzine kemijske reakcija, koje su kemijske reakcije spore, a koje brze, doznajte u ovoj nastavnoj jedinici.