Sumpor i spojevi sumpora

Od koliko je atoma građena molekula sumpora? Pozorno proučite rotirajući trodimenzijski model molekule sumpora i odgovorite na pitanje.

Sumpor u prirodi nalazimo samorodan ili u spojevima. Poznato je nekoliko njegovih alotropskih modifikacija, ali su svakako najpoznatiji rompski i monoklinski sumpor.

Pozorno pogledajte videozapis Sumpor i odgovorite na pitanja.

Pozorno pogledajte videozapis Napetost površine i načinite bilješke. Raspravite o bilješkama s učenicima u razredu, izvedite zaključke u razgovoru s nastavnikom.

Sumporov(IV) oksid (sumporni dioksid, SO₂) otrovan je plin, "bockava" neugodna mirisa koji podražuje na kašalj, a u atmosferu dolazi najviše izgaranjem fosilnih goriva.

Znate li zašto vinogradari prije punjenja bačve vinom u bačvi zapale sumpornu traku?

Sumporov(IV) oksid dobiva se izgaranjem sumpora ili prženjem sulfidnih ruda, (npr. ZnS). Izgaranje sumpora prikazuje jednadžba:

[latex]\ce{S_8(s) + 8O_2(g) -> 8SO_2(g)}[/latex]

Sumporov(IV) oksid koristi se za izbjeljivanje boja, sumporenje bačava i sterilizaciju suhog voća jer djeluje baktericidno, što znači da uništava mikroorganizme. Otapanjem sumporovog(IV) oksida u vodi nastaje slaba sumporasta kiselina, H₂SO₃. Njene su soli sulfiti, npr. Na₂SO₃, i hidrogensulfiti, npr. NaHSO₃.

Oksidacijom sumporovog(IV) oksida u prisutnosti katalizatora nastaje sumporov(VI) oksid (sumporov trioksid):

[latex]\text{2SO}_2\left(g\right)+O_2\left(g\right)\stackrel{kat.}{\longrightarrow }2SO_3\left(g\right)[/latex],

koji reakcijom s vodom daje sumpornu kiselinu:

[latex]\ce{SO_3(g) + H_2O(l) -> H_2SO_4(aq)}[/latex].

Sumporna je kiselina gusta, bezbojna, uljasta tekućina bez mirisa. Miješa se s vodom u svim omjerima, pri čemu se oslobađa vrlo mnogo topline.

Zbog toga kiselinu valja vrlo oprezno razrjeđivati – kiselinu treba polako, uz miješanje, lijevati u vodu.

Organske tvari djelovanjem koncentrirane sumporne kiseline pougljene.

Soli sumporne kiseline su sulfati, npr. Na₂SO₄, i hidrogensulfati, NaHSO₄.

Sumporna je kiselina jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije, a primjena joj je raznolika. Koristi se za proizvodnju, primjerice, umjetnih gnojiva, olovnih akumulatora, sapuna i deterdženata, plastike, eksploziva, lijekova i boja, umjetnih vlakana i dr.

Pojmom kisela kiša podrazumijeva se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose i drugih padalina kiselinama što nastaju u atmosferi.

Pozorno pogledajte videozapis Onečišćenje zraka i doznajte više o kiselim kišama.

Istražite u dostupnoj literaturi i na mrežnim stranicama više o kiselim kišama i njihovim negativnim posljedicama. Istraživanje se može provesti radom u skupinama ili u parovima tako da pojedina skupina ili par dobije određeni zadatak.

Primjeri zadataka:

1. Koji plinovi u atmosferi uzrokuju nastanak kiselih kiša? Kako određujemo kiselost kiše? Prikupljenim uzorcima kišnice odredite kiselost i zaključite jesu li kiše u vašem zavičaju kisele.

2. Kakve su posljedice kiselih kiša na šume, tlo i vodene sustave? Kako se taj učinak odražava na kvalitetu života na Zemlji?

3. Kakve su posljedice kiselih kiša na ljudsko zdravlje? Utječu li kisele kiše na kvalitetu hrane, zraka i vode? Može li današnji čovjek i sam djelovati na smanjene emisije uzročnika kiselih kiša?

4. Kako aktivisti za očuvanje okoliša upozoravaju društvo na ekološki neprihvatljive uvjete proizvodnje u tvornicama, neekonomično iskorištavanje električne energije i sl.? Pokušajte saznati kako se saniraju ekološke katastrofe uzrokovane kiselim kišama u ribarstvu, šumarstvu, poljoprivredi. Zašto su kisele kiše globalni problem?

Na temelju rezultata rada načinite prikaz mini-projekta u obliku zidne slike ili računalne prezentacije.