Sukladnost i sličnost trokuta
Iz mementa
Za sve kutove u trokutu vrijedi
[latex]\alpha+\beta+\gamma=180\degree[/latex]
Nasuprot najveće (najmanje) stranice u trokutu nalazi se najveći (najmanji) kut.
Jednakostraničan trokut je trokut kojemu su sve tri stranice jednake duljine.
[latex]P=\frac{a^2\sqrt[]{3}}{4}[/latex], [latex]v=\frac{a\sqrt[]{3}}{2}[/latex]
Jednakokračan trokut je trokut kojemu su dvije stranice jednake duljine.
Pravokutan trokut je trokut koji ima pravi kut. U njemu vrijedi Pitagorin poučak
[latex]c^2=a^2+b^2[/latex] ([latex]a,b[/latex] su katete, [latex]c[/latex] je hipotenuza)
Površina trokuta
[latex]P=\frac{a\cdot v_a}{2}=\frac{b\cdot v_b}{2}=\frac{c\cdot v_c}{2}[/latex]
[latex]P=s\cdot r[/latex],[latex]s=\frac{a+b+c}{2},r[/latex] polumjer upisane kružnice.
[latex]P=\sqrt[]{s(s-a)(s-b)(s-c)},s=\frac{a+b+c}{2}[/latex]
[latex]P=\frac{abc}{4R},R[/latex] polumjer opisane kružnice.
Simetrale stranica trokuta sijeku se u točki koja je središte tom trokutu opisane kružnice.
Simetrale unutarnjih kutova trokuta sijeku se u jednoj točki koja je središte tom trokutu upisane kružnice.
Pravci na kojima leže visine trokuta sijeku se u jednoj točki koju nazivamo ortocentar.
Težišnice trokuta sijeku se u jednoj točki koju nazivamo težište trokuta. Težište dijeli težišnicu u omjeru [latex]2\colon1[/latex] računajući od vrha trokuta.
Primjer 1
a) Zadan je jednakokračan trokut. Mjera kuta uz osnovicu je [latex]41\degree37\prime[/latex]. Izračunajmo mjeru kuta nasuprot osnovici?
Rješenje a)
Označimo kut uz osnovicu [latex]\beta=41\degree\degree37\prime[/latex]
U jednakokračnom trokutu vrijedi
[latex]\alpha+2\beta=180\degree[/latex]
[latex]\alpha=180\degree-2\cdot41\degree37\prime=180\degree-83\degree14\prime[/latex]
[latex]\alpha=96\degree46\prime[/latex]
b) Izračunajmo površinu trokuta ako je polumjer trokutu upisane kružnice [latex]\frac{8}{3} \text{ cm}[/latex] i opseg mu iznosi [latex]36 \text{ cm}[/latex].
Rješenje b)
Površinu trokuta možemo izračunati po formuli [latex]P=sr[/latex].
[latex]s=\frac{a+b+c}{2}=\frac{O}{2}=\frac{36}{2}=18[/latex]
Uvrštavanjem u formulu imamo:
[latex]P=18\cdot \frac{8}{3}[/latex]
[latex]P=48\text{ cm}^{2}[/latex]
Zadatak 1
Sličnost trokuta
Za dva trokuta [latex]\Delta{ABC}[/latex] i [latex]\Delta{A_1B_1C_1}[/latex] kažemo da su slični ako su im odgovarajući kutovi sukladni i odgovarajuće stranice proporcionalne.
Koeficijent proporcionalnosti [latex]\frac{a}{a_1}=\frac{b}{b_1}=\frac{c}{c_1}=k[/latex].
K-K poučak Trokuti su slični ako se podudaraju u dvama kutovima.
S-S-S poučak Trokuti su slični ako su duljine odgovarajućih stranica proporcionalne.
S-K-S poučak Trokuti su slični ako se podudaraju u jednom kutu i ako su duljine stranica koje zatvaraju taj kut proporcionalne.
Odnos površina i opsega sličnih trokuta: [latex]\frac{O}{O_1}=k,\frac{P}{P_1}=k^2[/latex]
Primjer 2
Primjer 3
Zadatak 2
Talesov poučak
Paralelni pravci na kracima kuta odsijecaju proporcionalne duljine.
Primjer 4
Zadatak 3
Euklidov poučak
Euklidov poučak: [latex]a=\sqrt{pc},b=\sqrt{qc},v=\sqrt{pq}[/latex].
Primjer 5
U pravokutnom je trokutu kateta [latex]b=6 \text{ cm}[/latex], a odsječak [latex]q=3.6 \text{ cm}[/latex]. Izračunajmo duljinu druge katete i hipotenuze tog trokuta.
Rješenje
Po Euklidovom poučku imamo: [latex]b=\sqrt{qc}[/latex]
[latex]b^2=qc[/latex]
[latex]c=10 \text{ cm}[/latex]
Primjenom Pitagorinog poučka izračunamo duljinu stranice [latex]a[/latex].
[latex]a^2=c^2-b^2[/latex]
[latex]a=8 \text{ cm}[/latex]
Zadatak 4