Baze

Osim kiselina, nalazimo i tvari lužnatih svojstava koje nagrizaju kožu, zgrušavaju bjelančevine, reagiraju s kiselinama. U kućanstvu, primjerice, amonijakom čistimo odjeću, sapunima peremo, sodu bikarbonu (NaHCO₃) rabimo kod priprave kolača, a u građevinarstvu rabimo gašeno vapno, Ca(OH)₂.

Kako nastaju lužine pogledajte u videozapisu Lužina- vodena otopina baza.

Otapanje amonijaka u vodi može se prikazati sljedećom jednadžbom kemijske reakcije:

[latex]NH_3\left(g\right)+H_2O\left(l\right)\rightleftharpoons NH_{4\space }^++\left(aq\right)+OH^–\left(aq\right)[/latex]

Za navedenu reakciju konstanta ravnoteže je:

[latex]\mathit{K}=\frac{\lbrack NH_4\space ^+\rbrack \cdot \lbrack OH^–\rbrack }{\lbrack NH_3\rbrack \cdot \mathit{x}\left(H_2O\right)}[/latex]

Kada je vodena otopina amonijaka razrijeđena, množinski udio vode iznosi približno 1 pa konstanta ionizacije poprima oblik:

[latex]\mathit{K}_b=\frac{\lbrack NH_4^{\space +}\rbrack \cdot \lbrack OH^–\rbrack }{\lbrack NH_3\rbrack }[/latex]

Konstanta ravnoteže ionizacije slabe baze označava se s K_b.

Ravnoteža je u ovoj reakciji pomaknuta prema reaktantima, što znči da mali broj molekula amonijaka reagira s vodom, pri čemu nastaju amonijevi i hidroksidni ioni. Prema tomu, vodena otopina amonijaka slabo je bazična. Mjera za jakost baza je njihova konstanta ionizacije baze, K_b.

Prema broju hidroksidnih iona i načinu na koji u vodenoj otopini ioniziraju razlikujemo monohidroksidne i dihidroksidne baze te jake i slabe baze.

Neke jake i monohidroksidne baze su CsOH, RbOH, KOH i NaOH. Jake i dihidroksidne baze su Ba(OH)₂ i Ca(OH)₂. Slabe baze su amonijak i organske baze, primjerice metilamin, CH₃NH₂.

Pepeo je nekada imao primjenu u kućanstvima. Prokuhana voda s pepelom je bazična, a nazivala se lukšija ili lug. Ta otopina koristila se za pranje rublja i za proizvodnju sapuna na starinski način.