Ravnotežna konstanta ionizacije vode i pH-vrijednost
Uvod
Voda je amfolit, a to znači da njezine molekule u reakciji mogu biti i proton-donori i proton-akceptori.
Reakciju ionizacije vode prikazuje jednadžba:
[latex]H_2O\left(l\right)+H_2O\left(l\right)\rightleftharpoons H_3O^+\left(aq\right)+OH^–\left(aq\right)[/latex]
Ili pojednostavljeno:
[latex]2H_2O\left(l\right)\rightleftharpoons H_3O^+\left(aq\right)+OH^–\left(aq\right)[/latex]
Koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona u vodi je vrlo mala. Ako otapalo (voda, H2O) sudjeluje u reakciji, tada u izrazu za konstantu ravnoteže za otapalo pišemo vrijednost množinskog udjela, x(H2O), a za otopljene tvari (H3O+ i OH–) vrijednost množinskih koncentracija. Prema tome, izraz za konstantu ravnoteže ionizacije vode je:
[latex]\mathit{K}=\frac{\lbrack H_3O^+\rbrack \cdot \lbrack OH^–\rbrack }{\mathit{x}^2\left(H_2O\right)}[/latex]
Budući da je množinski udio vode 1, izraz za konstantu ravnoteže je:
[latex]\mathit{K}=\lbrack H_3O^+\rbrack \cdot \lbrack OH^–\rbrack [/latex]
Konstanta ionskoga produkta vode, Kw, određena umnoškom ravnotežnih množinskih koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona. Koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona je u destiliranoj vodi vrlo mala, pri 25 °C iznosi 1,0 ⋅ 10–7 mol dm–3.
[latex]\mathit{K}_w=\lbrack H_3O^+\rbrack \lbrack OH^–\rbrack =1,0\cdot 10^{–14}\space \space mol^2dm^{–6}[/latex]
Ionski produkt vode, kao i svaka druga konstanta ravnoteže, ovisi o temperaturi, koju je stoga potrebno navesti uz vrijednost konstante. Budući da je umnožak koncentracije oksonijevih i hidroksidnih iona u svim vodenim otopinama pri određenoj temperaturi konstantan, ako je poznata koncentracija oksonijevih iona, moguće je izračunati i koncentraciju hidroksidnih iona.
Ukoliko je [H3O+]>[OH−] otopina je kisela, a ukoliko je [OH−]>[H3O+] otopina je bazična.
pH-vrijednost kao mjera kiselosti otopina
pH-vrijednost definira se kao negativna vrijednost logaritma brojčane vrijednosti množinske koncentracije vodikovih, odnosno oksonijevih iona.
[latex]pH=–\log \frac{\lbrack H_3O^+\rbrack }{mol\space dm^{–3}}[/latex]
pOH-vrijednost definira se kao negativna vrijednost brojčane vrijednosti množinske koncentracije hidroksidnih iona.
[latex]pOH=–log\frac{\lbrack OH^–\rbrack }{mol\space dm^{–3}}[/latex]
Koje su pH-vrijednosti kiselih, bazičnih i neutralnih otopina pogledajte u sljedećim videozapisima.
Kiselina
pH-vrijednost
pH-vrijednost otopina jakih kiselina i jakih baza
Jake kiseline i jake baze u vodi potpuno ioniziraju, stoga se uzima da je koncentracija oksonijevih iona jednaka koncentraciji monoprotonske jake kiseline, a koncentracija hidroksidnih iona jednaka koncentraciji monohidroksidne jake baze.
pH-vrijednost otopina slabih kiselina i slabih baza
Kako bismo izračunali pH-vrijednost otopine neke slabe baze ili slabe kiseline, osim njihove množinske koncentracije, potrebno je znati i konstantu ionizacije, Ka ili Kb, ili stupanj ionizacije, α.
Za neki slabu kiselinu, HA, vrijedi:
[latex]\lbrack H_3O^+\rbrack =\sqrt{\mathit{K}_a\cdot \lbrack HA\rbrack }[/latex]
Stupanj ionizacije slabih kisečina, α, omjer je množinske koncentracije oksonijevih iona nastalih ionizacijom slabe kiseline i početne množinske koncentracije kiseline. Zbog malog stupnja ionizacije slabih kiselina vrijedi da su početna i ravnotežna koncentracija jednake: c(HA)= [HA].
[latex]\mathit{\alpha }\left(HA\right)=\frac{\lbrack H_3O^+\rbrack }{\lbrack HA\rbrack }[/latex]
[latex]\lbrack H_3O^+\rbrack =\mathit{\alpha }\left(HA\right)\cdot \lbrack HA\rbrack [/latex]
Za neku slabu bazu, BOH, vrijedi:
[latex]\lbrack OH^–\rbrack =\sqrt{\mathit{K}_b\cdot \lbrack BOH\rbrack }[/latex]
Stupanj ionizacije slabih baza, α, omjer je množinske koncentracije hidroksidnih iona nastalih ionizacijom slabe baze i početne množinske koncentracije baze. Zbog malog stupnja ionizacije slabih baza vrijedi da su početna i ravnotežna koncentracija jednake: c(BOH)= [BOH].
[latex]\mathit{\alpha }\left(BOH\right)=\frac{\lbrack OH^–\rbrack }{\lbrack BOH\rbrack }[/latex]
[latex]\lbrack OH^–\rbrack =\mathit{\alpha }\left(BOH\right)\cdot \lbrack BOH\rbrack [/latex]
O čemu ovosi jakost halogenovodičnih kiselina?
Od molekule fluorovodika prema molekuli jodovodika povećava se duljina kovalentne veze vezanih atoma, a smanjuje se energija kovalentne veze kao i razlika koeficijenata elektronegativnosti atoma u vezi. Stoga će molekula jodovodika u reakciji s vodom najlakše otpustiti proton pa je jodovodična kiselina najjača halogenovodična kiselina.