Glazbeni susreti 2

Kada te snažno preplavi određena emocija, doživljaj ili spoznaja imaš potrebu doživljeno podijeliti s drugima. Upravo to čine skladatelji jedinstvenim apstraktnim jezikom glazbe. Uobličuju svoje glazbene ideje i misli (teme) u glazbene oblike.

Pritom rabe tri principa: ponavljanje, variranje i kontrast. 

U ovome ćeš poglavlju upoznati jedinstveni glazbeni oblik - fugu, živopisni glazbeni višeglasni oblik u kojem tema uvijek bježi (lat. fuga - bijeg) ostalim glasovima koji ju nastoje uloviti. Zatim razigrani rondo u kojem se tema vrti u krug izmjenjujući se s novim glazbenim cjelinama. Konačno, upoznaj i temu s varijacijama, oblik koji se sastoji od niza ponavljanja jedne teme zaodjevene uvijek u novo ruho - novu, ukrasima obogaćenu melodijom, ritam, tonski rod itd.

U ovome ćeš poglavlju otkriti kako je razvoj glazbala kroz četiri glazbeno-stilska razdoblja uspio iznjedriti sjajne, veličanstvene, višestavačne instrumentalne glazbene vrste: koncert, suitu, simfoniju, sonatu i komorne vrste. 

Različit karakter, ugođaj i tempo stavaka pružali su skladateljima široku paletu izražajnih sredstava: razigranost u suiti i virtuoznost u koncertu.

Dramatika prvoga stavka, liričnost i emocionalnost drugoga, plesni karakter trećega i razigranost četvrtoga stavka koji su u razdoblju klasicizma zadali okvire instrumentalnim višestavačnim vrstama, postali su zarazno i nepresušno nadahnuće skladateljima romantizma i 20. stoljeća.

Kako je društveno-povijesni razvoj utjecao na razvoj mise kao prvo vokalne - a cappella vrste, a potom vokalno-instrumentalne vrste? Upoznat ćeš misu kao najznačajniju vokalno-instrumentalnu vrstu čiji razvoj možeš pratiti od Srednjega vijeka do današnjih dana.

Duhovna je to skladba, koja uobičajeno ima latinski tekst koji ujedno određuje njene stavke: Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus - Benedictus i Agnus Dei. 

Upoznat ćeš skladatelje koji su njegovali duhovni glazbeni izričaj mise te ih usporediti s hrvatskim skladateljima mise.

Istražit ćeš koji su skladatelji skladali Requiem - misu za mrtve te usporesiti ugođaj, stavke i izvođački i ulogu ove specifične glazbene vrste.

Glazbeno-scenske su vrste oduvijek odražavale ljudsku težnju za sveobuhvatnim izrazom doživljaja. Glazba - udružena s drugim umjetnostima pomogla nam je u ostvarenju te težnje, poglavito opera - kao glazbeno-scenska vrsta koja udružuje glazbu, književnost, scensku i vizualne umjetnosti. 

Prateći razvoj opere možeš opažati kako je razvoj tehnologije podržao stoljetnu težnju da se sve muze ujedine (Gesamtkunstwerk) u izrazu i odrazu zbiljnosti.

Jesmo li danas, u doba digitalne tehnologije blizu ostvarenju toga cilja? Odgovori na to pitanje nakon što proučiš ovo poglavlje koje obrađuje razvoj opere od njena nastanka u razdoblju baroka do danas.