Koncert

Uvod

Poslušaj videozapise.

Kakvo raspoloženje pobuđuju slušane skladbe u tebi? Izrazi svoj osobni dojam te izdvoji glazbena obilježja koja smatraš najistaknutijima.

Isticanje umijeća muziciranja pojedinca glasom ili glazbalom bitna je značajka dviju glazbenih vrsta koje se razvijaju u baroku - koncerta i opere. Usporedo s pojavom monodije, koja je značila izdvajanje jednoga glasa u odnosu na skupno a cappella pjevanje renesansnih ansambala, dolazi i do izdvajanja instrumentalnih solista iz orkestralnoga tijela. Tomu je pridonijelo i usavršavanje glazbala, a time i tehnike sviranja na njima.

Karakter koncerta kao glazbene vrste možeš prepoznati i u podrijetlu samoga pojma. Postoji više različitih tumačenja:

U današnje vrijeme pojam koncert ima dvojako značenje: javna glazbena priredba te trostavačna instrumentalna glazbena vrsta za dva ravnopravna izvođača - solistu i orkestar.

 

Za znatiželjne

Barokni koncert

Sudjelujući u sljedećim aktivnostima saznat ćeš više o izvornoj inačici slušane skladbe te o vrstama baroknih koncerata.

Izdvoji skladbu i izvedbu koja ti se najviše sviđa. Obrazloži odabir.

Concerto grosso i solistički koncert

Poslušaj još jednom skladbe u cijelosti. Poredak stavaka karakterističan za trostavačne koncerte jest: brzi – polagani – brzi.

Zašto Vivaldijev koncert ne započinje tipičnim brzim stavkom? S kojim od ranije navedenih obilježja možeš povezati promjenjivi tempo i karakter prvoga stavka u koncertu Ljeto, koji varira od jako polaganoga i teškoga karaktera do vrlo brzoga tempa i dramatičnoga karaktera?

Prisjeti se još jednom odslušanih skladbi i provjeri što si naučio o vrstama baroknoga koncerta.

Kutak za projektni zadatak

Na mrežnim stranicama ili u literaturi potraži glazbeni, književni primjer ili likovno umjetničko djelo koja povezuješ s glazbenom temom Vivaldijevoga Ljeta.

Odabrano djelo se može podudarati ili činiti kontrast slušanoj skladbi.

Napiši kratki esej s objašnjenjem poveznice između odabranoga djela i Vivaldijevoga koncerata.

Klasicistički koncert

 

Osim solističkih koncerata i u ovome razdoblju nastaju koncerti za dva ili više solističkih glazbala i orkestar. Takve koncerte nazivamo dvostrukima, trostrukima i sl.

Poslušaj videozapis. Svoje dojmove izrazi rječju, ilustracijom ili pokretom.

Promisli o izvedbi skladbe koju si slušao. Smatraš li da vjerno prikazuje način izvedbe u Mozartovo, Haydovo i Beethovenovo vrijeme? Jesu li navedeni skladatelji sudjelovali u izvedbama svojih djela kao dirigenti, orkestralni glazbenici ili solisti? Ili su ih slušali u počasnim ložama zajedno s plemićima? Prokomentirajte zaključke u razredu.

Pronađi dodatne informacije o ulogama glazbenika u koncertnim izvedbama 17. i 18. stoljeća. Koja su glazbenička zanimanja postojala u razdobljima baroka i klasicizma te koja je bila uloga pojedinih glazbenika u pripremi i izvedbi djela?

Solistička je kadenca predstavljala slobodnu improvizaciju na teme iz dotičnoga stavka. U početku su kadence improvizirali sami izvođači. To je osobit slučaj u prilikama kada su u izvedbama kao solisti sudjelovali sami skladatelji, primjerice Mozart ili Beethoven.

Većina višestavačnih instrumentalnih skladbi klasicizma ima sličan poredak stavaka:

  1. brzi stavak u sonatnom obliku
  2. polagani stavak u trodijelnom obliku ili obliku teme s varijacijama
  3. treći stavak u obliku ronda ili sonatnom obliku

Navedeni poredak zadržava se i tijekom narednih glazbeno-stilskih razdoblja.

Romantički koncert

Poslušaj videozapise i upoznaj najpopularnija glazbala u romantizma.

Koncert je i dalje popularan tijekom romantičkoga razdoblja. Usavršavanje i uvođenje novih glazbala u romantički orkestar te razvoj novih tehnika sviranja postavljaju sve veće zahtjeve kako pred soliste tako i pred orkestralne glazbenike. Time se stvara još dramatičniji odnos u nastupima soliste, orkestra i njihovom međusobnom suprotstavljanju.

Završetak provedbe okrunjen je solističkom kadencom, koja najčešće dolazi u završnoj codi.

Poslušaj i usporedi dvije različite izvedbe kadence (istoga koncerta). Kadence usporedi s obzirom na melodijsku građu (ista ili drukčija) i sukladno tome donesi zaključak o njezinom podrijetlu.

Kutak za projektne zadatke

Živimo li u vrijeme virtuoza?

Što je virtuoznost? Osim tehnike sviranja koje vještine i koja znanja virtuozi trebaju imati? Na koji način pojedinci mogu izbrusiti svoj talent? Objasni mogući utjecaj društvenih mreža i tehnologije. Istakni svoj stav i obrazloži ga.

Na koji način su glazbenici mogli usavršiti svoje umijeće prije 20, a kako prije 200 godina?

Koji je tvoj talent? Kako upravljaš njime, nastojiš li ga dodatno unaprijediti i razviti?

Istraži zadanu temu prema smjernicama te prema dodatnim osobnim afinitetima. Rezultate istraživanja predstavi razredu putem eseja, postera, plakata ili prezentacije u željenom digitalnom alatu.

Prije Beatlemanije bila je Lisztomanija

Krajem 1962. godine britanska skupina The Beatles izdala je svoj prvi singl Love Me Do. Njihova popularnost je ubrzo prerasla prerasla u pravu histeriju obožavateljica. Međutim, megapopularni Beatlesi nisu bili prvi koji su izazivali takav efekt kod publike. Heinrich Heine je prvi upotrijebio naziv Lisztomanija u kritici pariškoga koncerta velikoga pijanističkoga virtuoza Franza Liszta, 1844. godine. Potraži dodatne informacije o ova dva fenomena. Poznaješ li slične primjere u današnjoj glazbi? Smatraš li ih pretjeranima? Izrazi i svoj osobni stav te opiši na koji način ti uživaš u glazbi koju voliš.

Koncert u 20. stoljeću

Poslušaj videozapise.

Izdvoji skladbu koja te se posebno dojmila. Koji su glazbeni ili vanglazbeni elementi zaslužni za tvoj odabir? Potraži dodatne informacije o nastanku skladbe i skladateljima.

Poslušaj videozapis.

PROJEKTNI ZADATAK 

Premosti prepreke i ostvari snove

Što je za tebe hrabrost? S kojim osobama povezuješ osobinu hrabrost? Nalaziš li hrabrost i u svakodnevnim životnim situacijama? Prokomentiraj s prijateljima u razredu koje su to situacije i tko su ljudi iz tvojega okruženja koje smatraš hrabrima. Može li hrabrost značiti ne odustajanje od snova, uvjerenja i stavova, unatoč poteškoćama na koje nailazimo u životu?

Potraži takve primjere među osobama iz svijeta umjetnosti.

Plakatom ili kratkim esejom objasni i izloži s kojim preprekama su se te osobe suočile te što su poduzele da premoste prepreke.

Poslušaj preporučene videozapise.

Potraži slične primjere i sastavi osobnu playlistu koncerata skladanih za neuobičajena glazbala u 20. i 21. stoljeću.

U koncertima 20. i 21. stoljeća skladatelji nastavljaju istraživati mogućnosti glazbala te virtuoznost izvođača, i solista i orkestralnih svirača, uvodeći nove tehnike sviranja. Osobito su zanimljiva i bogata razdoblja druge polovice 20. te 21. stoljeća koja karakterizira eksperimentiranje s ljestvičnom i melodijskom građom, ritmikom i metrikom te s novim izvorima zvuka (elektronički, sintetski dobiveni zvukovi) i novim zvukovnim bojama, često pod utjecajem glazbi svijeta, rocka ili jazza.

Provjeri znanje