Komorne vrste

Uvod

Pogledaj videozapise.

Izrazi jednom rječju ili pojmom dojam koji na tebe ostavlja pojedina skladba. Pojedinoj skladbi pridruži i kratki opis mjesta ili situacije kojoj bi skladba mogla biti namijenjena. Usporedi svoje asocijacije s asocijacijama prijatelja u razredu.

Dodatno promisli o slušanim skladbama.

Koje su ti se izvedbe najviše svidjele? Koje bi izvedbe ponovno rado poslušao? Opiši zašto.

Koja obilježja instrumentalnoga zvuka možeš istaknuti kao zanimljiva? Što ti je privlačno u zvuku malih instrumentalnih sastava? Što ti se je svidjelo u načinu izvođenja pojedine skladbe? Kakva je međusobna komunikacija glazbenika tijekom izvedbe u orkestralnom, a kakva u komornom sastavu? 

Ukoliko sviraš neko glazbalo objasni u kakvim sastavima rado sviraš, malim ili velikim? U kojoj se vrsti sastava možeš osobno bolje izraziti? Jesu li tvoje preferencije jednake pri slušanju i izvođenju glazbe? Objasni zašto.

Skladatelji su tijekom povijesti nastojali postići savršeni sklad kako glazbenoga tkiva tako i zvukovnih boja u sastavima. Možeš li objasniti zašto se u pojedinom komornom sastavu nalaze upravo ta glazbala? Uočavaš li vezu između skladnoga, uravnoteženoga zvuka sastava u cjelini s obilježjima pojedinih glazbala (primjerice opseg, tehničke mogućnosti, melodijsko ili akordno glazbalo i sl.).

Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznat ćeš glazbene vrste koje su tijekom povijesti bile skladane za male izvođačke sastave.

Koja značenja skriva pojam komorna glazba?

Salonska glazba na dvorovima europskih feudalaca cvjetala je još od vremena srednjega vijeka i renesanse. Različite dvorske prilike okupljale su u zajedničkom muziciranju pojednako profesionalne i amaterske glazbenike. Pjevalo se uz pratnju ili, u manjoj mjeri, samostalno muziciralo na različitim glazbalima (blok-flautama, gudaćim glazbalima, lutnji) dostupnima za tu prigodu.

Tijekom baroka pojam komorne glazbe još uvijek nije bio jasno definiran. Od višestavačnih glazbenih vrsta namijenjenih malim izvođačkim sastavima ističu se sonata da camera (dvorska sonata), sonata da chiesa (crkvena sonata) i trio-sonata.

Druga polovica 18. stoljeća donosi nove tendencije u oblikovanju stavaka instrumentalnih skladbi. Složeni kontrapunktski stil baroknih sonata zamijenjen je jednostavnim, homofonim stilom. 

Odgovara li poredak stavaka (kontrastima tempa, karaktera i oblika) slušanih skladbi poretku stavaka karakterističnom za klasični instrumentalni ciklus?

Složeni trodijelni oblik

U glazbenome dijalogu komornih vrsta klasicizma

Razdoblje klasicizma smatra se zlatnim dobom komorne glazbe, koja svoj vrhunac doživljava u stvaralaštvu gudačkih kvarteta Josepha Haydna (1732. – 1809.), Wolfganga Amadeusa Mozarta(1756. - 1791.) i Ludwiga van Beethovena (1770. - 1827.).

Od svih instrumentalnih glazbenih vrsta, oduvijek sam mogao najlakše pratiti upravo ovu. Profitirao sam slušajući međusobni dijalog glazbenika istovremeno upoznajući i karakter pojedinačnoga glazbala.

Johann Wolfgang Goethe o Gudačkom kvartetu u a-molu op. 132 Ludwiga van Beethovena

U ovom intimnom glazbenom žanru od svakog se glazbala očekuje individualnost i potpuna uključenost, ali ne u ulozi soliste (kao kod koncerta) nego u ravnopravnom glazbenom dijalogu (u izlaganju glazbenih tema i sl.) s ostalim glazbalima.

Prepoznaješ li isti poredak stavaka kao u ranije navedenom pregledu?

Komorne vrste romantizma

Skladba Die Forelle (Pastrva) Franza Schuberta (1797. - 1828.) na stihove njemačkoga pjesnika Christiana Schubarta (1739. – 1791.) je doživjela veliki uspjeh još za skladateljeva života. Postala je i temom četvrtoga stavka skladateljeva Glasovirskoga kvinteta u A-duru, D. 667. Kvintet se popularno naziva Pastrva (Forellenquintett).

Upoznaj pjesmu Pastrva, a zatim i četvrti stavak Glasovirskoga kvinteta u A-duru.

Pastrva

U bistrom potočiću, u sretnoj žurbi,

hirovita pastrva projurila je poput strijele.

Stajao sam na obali zadovoljno gledajući

plivanje sretne ribe u bistrom potočiću.

 

Ribar sa svoji štapom stajaše na obali

gledajući bezdušno kako se ribica izvija.

Tako dugo dok bistru vodu, mišljah, nitko ne pomuti,

neće on uhvatiti pastrvu svojom udicom.

 

Ali odjednom lopov od čekanja se umori.

Lukavo zamuti potok i prije nego shvatih

trgne štapom i uhvati ribicu.

A ja uzavrele krvi, iznevjerenu pogledah.

Glasovirski kvintet u A-duru Franza Schuberta se sastoji od 5 stavaka:

  1. Allegro vivace 
  2. Andante
  3. Scherzo: Presto
  4. Andantino – Allegretto
  5. Allegro giusto

Zamjećuješ li odstupanja u odnosu na broj i poredak stavaka u Schubertovoj skladbi u odnosu na slične glazbene vrste iz razdoblja klasicizma? Objasni.

Nasuprot idealu racionalizma, univerzalnog sklada koji prožima klasicistička djela, romantičarska glazba odiše šarmom, osjećajnošću, neobuzdanom strašću i intimnošću. Opiši dojam koji na tebe ostavlja Glasovirski trio u g-molu skladateljice Clare Schumann.

Istraži stvaralački opus skladateljice Clare Schumann. Zaključke prezentiraj u razredu u željenom digitalnom alatu.

Komorna glazba je stoljećima bila namijenjena kućnom muziciranju, neformalnim prilikama često amaterskih glazbenika. Romantizam donosi procvat koncertne glazbe što potiče i sve veću profesionalizaciju u stvaranju i izvedbama komornih glazbenih vrsta. Skladatelji se u oblikovanju tri, kvarteta, kvinteta često vode novostima koje nalazimo i u virtuoznoj, solističkoj, ali i u orkestralnoj glazbi. Glazbeno tkivo postaje sve složenije, odstupaju od uobičajenog broja stavaka ili njihovog poretka, proširivanje samih oblika u kojima su skladani pojedini stavci, uvođenja novih tehnika sviranja na usvaršenim glazbalima i tome slično. Kakve tek promjene uvode skladatelji 20. stoljeća upoznat ćeš u sljedećem odlomku!

Komorne vrste 20. stoljeća

Pogledaj videozapise.

Opiši dojam koji ostavljaju na tebe. Koja ti se više sviđa? Kojoj vrsti glazbe ili glazbenom žanru pripadaju?

Mini projektni zadatak:

Stavci Gudačkoga kvarteta br. 3 su:

  1. 1957 - Award Montage
  2. November 25 - Ichigaya
  3. 1934 - Grandmother and Kimitake
  4. 1962 - Body Building
  5. Blood Oath
  6. Mishima / Closing

Na mrežnim stranicama saznaj dodatne informacije o Gudačkom kvartetu br. 3 Philipa Glassa. Istraži povijest nastanka ovoga djela i objasni podrijetlo naziva pojedinih stavaka. Tko je Mishima?

Promisli i usporedi broj stavaka tog gudačkog kvarteta s klasicističkim kvartetima. Što misliš iz kojeg razloga skladatelj odstupa od uobičajena 4 stavka?

Služeći se digitalnom aplikacijom, saznaj zanimljivosti o skladateljima slušanih djela.

Provjeri znanje.